Ususret dolazećim izborima za Hrvatski sabor obratili smo se svim relevantnim političkim grupacijama s pitanjima za koja smatramo da su važna za hrvatsku budućnost. Objavljujemo odgovore Vinka Vukadina, glasnogovornika Pomaka. (dd, mm)

Razgovor s Vinkom Vukadinom – koalicija Pomak

Za dva tjedna očekuju nas izvanredni izbori za Hrvatski sabor. Iako neki ekonomski pokazatelji ukazuju na to da dolazi do oporavka hrvatskoga gospodarstva, sadašnje stanje je ipak ekonomski loše. Tu prvenstveno mislimo na broj nezaposlenih, visoke poreze i brojna administrativna ograničenja, stopu gospodarskoga rasta koja je i dalje bitno niža u odnosu na 2008. nakon čega je uslijedila ekonomska kriza, a posebice zabrinjavajuće je iseljavanje mahom mladih ljudi u inozemstvo. Stoga bismo razgovor započeli temama vezanima uz ekonomiju. Kojim konkretnim mjerama mislite da se može povećati broj zaposlenih u Hrvatskoj i zaustaviti iseljavanje najproduktivnijeg dijela stanovništva?

Gospodarska politika koju mi provodimo je zasnovana na načelima, dakle ona polazi od osnovnog pitanja: čemu služi gospodarstvo. Koalicija Pomak je u svojim načelima navela vrijednosna temelje koji utječu na gospodarstvo. To su: sama gospodarska politka kao osnovca svake politike, obitelj, tradicija i suverenitet. Ako malo pogledamo ta načela, onda je jasan i smjer kojim bismo mi išli. Prva točka bi bila GospodarstvoJedan od važnijih stupova našeg gospodarskog pomaka je ponovno uključivanje dijaspore u gospodarske tijekove, ispitivanje porijekla imovine i provedba gospodarske lustracije. Naravno da bez demografske obnove nema ni gospodarskog napretka. U tom kontekstu bismo podupirali inicijative ponovnog naseljavanja raseljenih područja, ulagali bismo u Slavoniju i potpomagali uglavnom braniteljske obitelji u poslovanju.pojednostavljivanje poreznog sustava, tu mislimo uglavnom na jednostavne poreze koje se lako kontrolira i ubire. Uz tu tematiku ide naravno i razvlašćivanje državne birokracije u kontekstu gospodarskog reketa, drastične kazne za korupciju i zatezanej poslovno bitnih državnih procesa. Potpomaganje obiteljskih gospodarstava, braniteljskih zadruga i suverenost HNB-a su dodatne točke koje bi osnažile gospodarstvo i potpomogle razvoju kreativnih poduzetničkih inicijativa.

Kao stranka nacionalne i socijalno kršćanske orijentacije, mi bismo državi dali samo onoliko utjecaja koliko je neophodno za funkcioniranje gospodarstva, a zadržali bismo u državnom vlasništvu infrastrukturu i resurse. Svjesni smo teškoća oko zapošljavanja. Upravo zato je neodgovorno pričati o tisućama novih radnih mjesta u ovakvoj situaciji. Hrvatska nije konkurentna zbog tri osnovna razloga: neprovedene lustracije u upravi, visokog stupnja korupcije u javnoj nabavi i komunsitičkog mentaliteta, koji svakoga poduzetnika smatra lopovom, a radnika odgaja da bude oprskrbljen, a ne poduzetan. Kao saborski zastupnici mi bismo donosili zakone koji omogućavaju slobodno poduzetništvo, privlačenje investicija, pogotovo naše dijaspore, ukinuli bismo FINA-u i druge institucije nekontroliranog terora, omogućili bismo ulaganja u obiteljska gospodarstva i naravno forsirali ulaganje u talente.

Jedan od važnijih stupova našeg gospodarskog pomaka je ponovno uključivanje dijaspore u gospodarske tijekove, ispitivanje porijekla imovine i provedba gospodarske lustracije. Naravno da bez demografske obnove nema ni gospodarskog napretka. U tom kontekstu bismo podupirali inicijative ponovnog naseljavanja raseljenih područja, ulagali bismo u Slavoniju i potpomagali uglavnom braniteljske obitelji u poslovanju. Naš gospodarski program je poprilično opširan, ali on nije lista dobrih želja nego okosnica onoga što saborski zastupnici mogu učiniti za gospodarstvo; donošenje zakona koji omogućavaju privatnu inicijativu, a ne teror državne uprave.

Kako gledate na problem školstva i nepovoljne strukture studenata na sveučilištima, gdje i dalje prevladavaju upisi na studije za koje nakon njihova završetka nema posla. Kako hrvatska privreda može držati korak s konkurencijom ako nama dovoljno stručnjaka koji mogu pratiti razvoj visokih tehnologija?

Nije zadaća države u ime studenata odlučivati na koji će studij oni ići. To je komunistička ideologija po kojoj se država brine za svakoga. Zadaća države je ulaganje u visoko školstvo i potpomaganje slobode pojedinca, ali i njegove odgovornosti. Hrvatska ne ulaže u školstvo jer je ŠkolstvoNije zadaća države u ime studenata odlučivati na koji će studij oni ići. To je komunistička ideologija po kojoj se država brine za svakoga. Zadaća države je ulaganje u visoko školstvo i potpomaganje slobode pojedinca, ali i njegove odgovornosti. Hrvatska ne ulaže u školstvo jer je školstvo još uvijek za neke političare trošak. Mi bismo ulagali u talente, pomagali mladima u prvim inicijativama.školstvo još uvijek za neke političare trošak. Mi bismo ulagali u talente, pomagali mladima u prvim inicijativama.

Ulagali bismo u povratak naših ljudi iz dijaspore i ukinuli bismo mnoge izdatke koji ne koriste hrvatskom narodu, te te novce usmjerili u povećanje plaća u školstvu i osnivanje fondova za dobre ideje. Obnova zanatstva je sigurno jedan od mogućih stupova konkretnog školovanja, ali naši ljudi moraju prihvatiti osobnu odgovornost za izbor svojeg studija. To ne može raditi država umjesto njih.

Koji ekonomski model bi Hrvatska trebala slijediti kad su u pitanju tržište i socijalna prava?Koji je Vaš stav o daljnjoj možebitnoj privatizaciji državnih strateških firmi i prirodnih bogatstava (vode, šume itd.)? Što je s povlačenjem novaca iz europskih fondova?

Ekonomski model koalicije Pomak se zasniva na održivom socijalno odgovornom gospodarenju, otprilike iskazanom u socijalnom nauku Katoličke crkve, ali i u skladu s hrvatskom tradicijom pravaških ideja. To znači da smo mi za privatno gospodarenje, ali i nacionalno vlasništvo nad prirodnim bogatstvima i infrastrukturom. Radnik mora dobivati svoju plaću, to je osnovno načelo i u tom kontekstu bismo tražili drastične kazne za one koji ne plaćaju ili ne prijavljuju radnike. Istovremeno i radnik mora shvatiti da ne može živjeti kao u komunizmu, a zarađivati kao u kapitalizmu. EU fondovi ne mogu biti osnovica gospodarskog napretka jer su neka vrsta ovisnosti, a ne samostalnosti. Naravno da smo za iskorištavanje tih fondova, ali smo mi uvjereni da je EU uništila hrvatskog gospodarstvo i zato bismo odmah po preuzimanju odgovornosti inicirali referendum o izlasku iz EU.

O reformi državne uprave do sada su govorile sve hrvatske vlade, no glede toga ništa konkretno nije učinjeno. Mnogi ekonomski i pravni stručnjaci upozoravaju na prekomjerni broj zaposlenih u upravi, što s jedne strane dovodi do stvaranja fiktivnih radnih mjesta (tzv. prikrivena nezaposlenost), a s druge strane do klijentelističke mreže birača ove ili one političke stranke. Kako racionalizirati i profesionalizirati državnu upravu, a da se otkazima ne stvori svojevrsna socijalna „bomba“?

Koalicija Pomak je kao svoju osnovnu točku programa odabrala političku, upravnu i gospodarsku lustraciju. Hrvatska uprava ne služi svom narodu i zato bismo mi svim snagama proveli lustraciju u upravi. To znači optimiranje upravnih procesa, zabrana rada onima koji su radili u jugoslavenskim službama terora i protiv države Hrvatske, te drastično kažnjvanje za korupciju. Neke općine bismo sigurno ukinuli, ali neke bismo i ostavili, iako se ne isplate čisto ekonomski. Razlog je jednostavan; mi želimo prosperitet naroda, a nekada država mora ulagati u zapuštena područja kako bi se održao narod na tom području.

Uveli bismo elektrosnko biranje i referendume, omogućili bismo informatizaciju radi efikasnije uprave, a donijeli bismo psoebne zakone o dražvnim službenicima koji bi točno propisivali osobnu i službenu odgovornost.Naravno da bismo određeni broj državnih službenika otpustili iz službe. No, to nije glavni problem hrvatskog naroda i država ne postoji zbog službenika. Svaki drugi pristup, navodno socijalni, je zadržavanje neodrživog stanja parazitiranja i propadanja.

U Hrvatskoj imamo fenomen tzv. lokalnih šerifa bez kojih nije moguće – kako se to pučki kaže – zaposliti niti čistačicu, a kamoli dobiti bolje plaćeni posao. Bez istih šerifa i provizija „ispod stola“ često je nemoguće investirati, neovisnom o kojem je području riječ. Kako riješiti taj problem?Koji je Vaš plan za reformu lokalne i regionalne samouprave?

Već smo odgovorili: lustracija i drastične kazne za korupciju.

Na 12 zaposlenih u Hrvatskoj imamo 10 umirovljenika. Ako se nastave ovakvi trendovi uskoro će se njihov omjer izjednačiti što će dovesti do još većih proračunskih rupa. Što namjeravate učiniti glede tog pitanja? Treba li Hrvatskoj reforma i kakva mirovinskog sustava? Treba li povećati davanja za drugi stup ili građane treba educirati da osnaže svijest o štednjama kroz treće dobrovoljne stupove koji u perspektivi donose znatno veće prihode?

Mi bismo uveli istu mirovinu za sve građane RH. Dakle iste uplate za sve poslovno aktivne. Ako netko želi veću mirovinu, on bi se za to morao pobrinuti na drugi način. Revidirali bismo, i vjerojatno potpuno ukinuli sve partizanske mirovine, oslobodili bismo dodatnih poreza strane mirovine i time omogućili dotok novca u državu. Hrvaska mora učiniti sve da više ljudi radi. Opća mirovina ne može, niti je ikada mogla, održati standard aktivnog života. Zato ona mora služiti osnovnoj sigurnosti svakog stanovnika. Svačiji djed i baka trebaju iste uvjete ako moraju doktoru. To bi bio naš primarni cilj u mirovinskoj reformi.

Pravosuđe je jedan od karcinoma hrvatske države. I pravnim laicima vidljivo je da „pravna država“ u Hrvatskoj često ne funkcionira i da je upravo stanje u pravosuđu jedan od uzroka slabih investicija, jer je jasno da u državu gdje ne postoji pravna sigurnost nitko ne želi investirati. Kako reformirati pravosuđe i učiniti ga stvarno samostalnim i neovisnim?

Jedini put reformi pravosuđa je totalna lustracija. Mi bismo sve suce iz komunizma poslali na slobodno tržište, a mladim hrvatskim ljudima dali zakone koji im omogućavaju funkcioniranje u skladu s našim osnovnim načelom: pravda i pravo. Vrijeme je za raskid te sudske hobotnice koja guši i državu i narod. Suci koji su sudili političkim aktivistima nemaju što raditi u demokratskom sudstvu. Dodatno bismo sve suce podvrgli temeljitoj gospodarskoj lustraciji i preispitali njihovu imovinu. Kazne za korupciju bi bile toliko drastične da bi se svaki sudac deset puta upitao isplati li mu se biti korumpiran.

U Hrvatskoj se često pozivamo na primjere zapadnih demokracija kad je u pitanju stanje u ekonomiji, ekonomski modeli i reforme. Hrvatska, međutim, ima vrlo veliku emigraciju upravo u tim zemljama i mnoge iznimno kvalitetne stručnjake hrvatskog porijekla. Tu su također i poduzetnici hrvatskog porijekla koji zbog negativnih iskustava slabo investiraju u Hrvatsku. Kako dijasporu i iseljeništvo jače uključiti u gospodarski život Republike Hrvatske i kako razbiti lobije koji to uspješno sprječavaju?

I vodje je odgovor jasan: lustracija. Ako provedemo lustraciju, dijaspora će investirati u Hrvatskoj. Dodatno treba denacionalizirati, vratiti ono što su jugokomunisti i okupacijska partizanska vojska narodu oteli. Lobije je moguće razbiti transparentnim poslovanjem i drastičnim kaznama za korupciju te kvalitetnim zakonima koji državnoj upravi ne daju mogućnost interpretacije.

Položaj Hrvata u BiH predstavlja jedno od ključnih vanjskopolitičkih pitanja RH. Što ćete učiniti da Hrvati u susjednoj državi postanu stvarno ravnopravan i konstitutivan faktor, odnosno što ako se dezintegracijski procesi u susjednoj državi nastave?

Naše načelo je da je prirodna hrvatska granica na Drini. Naravno da smo u tom kontekstu spremni na sve ono što koristi hrvatskom narodu u BiH, državi i hrvatskog naroda. Mi tu PravosuđeJedini put reformi pravosuđa je totalna lustracija. Mi bismo sve suce iz komunizma poslali na slobodno tržište, a mladim hrvatskim ljudima dali zakone koji im omogućavaju funkcioniranje u skladu s našim osnovnim načelom: pravda i pravo. Vrijeme je za raskid te sudske hobotnice koja guši i državu i narod. Suci koji su sudili političkim aktivistima nemaju što raditi u demokratskom sudstvu. Dodatno bismo sve suce podvrgli temeljitoj gospodarskoj lustraciji i preispitali njihovu imovinu. Kazne za korupciju bi bile toliko drastične da bi se svaki sudac deset puta upitao isplati li mu se biti korumpiran.državu smatramo partnerom, nikako ne bismo dopustili cijepanje, a sve bismo poduprli što hrvatski narod odluči na referendumu.

Na planu Europske unije sve se više sudaraju dvije struje, s jedne strane eurofederalistička, koja se zalaže za što snažniju centralizaciju, a predvode ju Njemačka i Francuska, a s druge strane suverenistička, predvođena zemljama Višegrada, koje Europsku uniju vide kao zajednicu suverenih država i naroda. Kako se Hrvatska treba postaviti kad je u pitanju europska budućnost?

Koalicija Pomak smatra da je EU nama velika šteta i da nas kolonizira preko briselskog činovničkog aparata. Kao suverenisti mi smo za referendum oko izlaska, a višegradsku inicijativu podupiremo načelno. U svakom našem koraku bismo se vodili načelom interesa vlastite države.

Kako gledate na sve složenije geopolitičke i geostrateške situacije na prostoru Euroazije, i trebaju li Hrvatskoj strateški partneri? Što je s ulogom Hrvatske vojske i eventualnog vraćanja obveznog vojnog roka?

Hrvatska može ostvariti jako dobre partenerske odnose s mnogim državama u kojima živi naša dijaspora. To bi bila okosnica naše politike. Mi nismo ničiji robovi i naši vojnici nemaju interesa umirati za bilo čiji interes. U tom smislu mi smo protiv angažmana hrvatske vojske na bilo čijem teritoriju, ako se ne radi o izravnoj ugrozi hrvatskog naroda. Naravno da poštujemo međunarodne sporazume i da smo spremni i vojno sudjelovati u mirovnim emisijama UN-a. Obvezni vojni rok je dio našeg programa. Oblik i dužina su stvar konkretnog promatranja.

Na političkoj sceni često se potenciraju ideološke podjele na razdjelnici Drugoga svjetskog rata. Treba li otvoriti sve arhive i popisati sve žrtve 2. svjetskog rata i na primjereni način obilježiti njihova počivališta?Je li moguće ovakva pitanja prepustiti struci, Domovinski rat postaviti kao temelj hrvatske države i postići nacionalni konsenzus glede bitnih nacionalnih interesa?

Prepuštanje povijseti povjesničarima je samo jedna strana medalje. Partizanska okupacijska vojska je raskomadala hrvatsku državu, prodala mnoga područja, stvorila neprirodne granice, uvukla nas u dodatni rat i poubijala pola milijuna Hrvata. Sinovi i unuci nekadašnjih okupatora i koljača danas vladaju sudstvom, upravom i gospodarstvom. Ustaški pokret i domobranska vojska su se borili za svoju državu i zato za nas nikada ne može biti znak jednakosti između okupatora jugopartizana i vojnika NDH. Podjela će postojati tako dugo dok nam se serviraju laži jugopartizanskih okupatora. Upravo zato smo mi za otvaranje svih arhiva i povijesno verificiranje sudionika. Povijest koju nije moguće revidirati na osnovu činjenica je laž i temelj svih budućih ratova.

Domovinski rat je posljedica partizanske okupacije i kao takav je u našim načelima temelj današnje države. U tom smislu mi bismo inicirali referendum o ustavu i izbacili laž da je nekakav zaključak okupacijske vojske jedan od temelja naše državnosti.

Opet se vraćamo na našu prvu točku: lustracija – ovdje to znači zabrana promoviranja petokrake, Jugoslavije, partizana i tih ideja, a formalno proglašavanje Tita zločincem.

D. Dijanović, O. Barišić

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.