Ususret dolazećim izborima za Hrvatski sabor obratili smo se svim relevantnim političkim grupacijama s pitanjima za koja smatramo da su važna za hrvatsku budućnost. Objavljujemo odgovore Ivana Pernara iz Živog zida. (dd, mm)

Razgovor s Ivanom Pernarom (Živi zid)

Iduću nedjelju očekuju nas izvanredni izbori za Hrvatski sabor. Iako neki ekonomski pokazatelji ukazuju na to da dolazi do oporavka hrvatskoga gospodarstva, sadašnje stanje je ipak ekonomski loše. Tu prvenstveno mislimo na broj nezaposlenih, visoke poreze i brojna administrativna ograničenja, stopu gospodarskoga rasta koja je i dalje bitno niža u odnosu na 2008. nakon čega je uslijedila ekonomska kriza, a posebice zabrinjavajuće je iseljavanje mahom mladih ljudi u inozemstvo. Stoga bismo razgovor započeli temama vezanima uz ekonomiju. Kojim konkretnim mjerama mislite da se može povećati broj zaposlenih u Hrvatskoj i zaustaviti iseljavanje najproduktivnijeg dijela stanovništva?

Gospodarskog oporavka nema, prividni rast BDP-a posljedica je niskih cijena nafte što je privremeno smanjilo odljev deviza iz zemlje što se reflektiralo laganim rastom potrošnje i tobožnjim rastom.

Jedini način da se postigne stvarni rast jest da se promijeni uloga središnje banke - HNB-a, jer sve dok mi imamo mjenjačnicu, a ne središnju banku, mi nemamo svoj novca, a bez svog novca nema niti razvoja niti budućnosti za našu zemlju i narod.

Politika koju nam nameće Europska unija, a za koju se zalažu sve stranke osim naše, protivna je našim interesima. EU negira pravo naše države da stvara novac, carinama štiti svoju poljoprivredu, poveća proizvodnju profitnih poljoporivrednih kultura, zapravo se obeshrabruje i brani svaki ekonomski domoljuban čin.

Kako gledate na problem školstva i nepovoljne strukture studenata na sveučilištima, gdje i dalje prevladavaju upisi na studije za koje nakon njihova završetka nema posla. Kako hrvatska privreda može držati korak s konkurencijom ako nama dovoljno stručnjaka koji mogu pratiti razvoj visokih tehnologija?

Problem nije u obrazovnom sustavu, jer za što god se vi danas školovali, u Hrvatskoj za vas posla nema. Jedina opcija je odlazak van, a tako će biti sve dok ne budemo imali svoj novac, jer država bez novca nije država nego PrivatizacijaPrivatizacija nije nikoga spasila pa neće ni nas, radi se o neoliberalnoj paroli koja se nudi kao univerzalni lijek za sve ekonomske bolesti, iako se zapravo radi o otrovu kojeg nam zapad želi nametnuti. Slična priča je i s EU fondovima, u toj priči se radi o pretakanju iz šupljeg u prazno, mi bezuvjetno dajemo EU novac pa nam ga EU onda uvjetno vraća.protektorat poput San Marina koji ima prividna obilježja državnosti, ali u stvari nije samostalna i suverena država. Nama nije problem nedostatka stručnjaka, već to što se kod nas ne isplati proizvoditi, pa se samim time stručnjaci odseljavaju umjesto doseljavaju.

Koji ekonomski model bi Hrvatska trebala slijediti kad su u pitanju tržište i socijalna prava?Koji je Vaš stav o daljnjoj možebitnoj privatizaciji državnih strateških firmi i prirodnih bogatstava (vode, šume itd.)? Što je s povlačenjem novaca iz europskih fondova?

Privatizacija nije nikoga spasila pa neće ni nas, radi se o neoliberalnoj paroli koja se nudi kao univerzalni lijek za sve ekonomske bolesti, iako se zapravo radi o otrovu kojeg nam zapad želi nametnuti. Slična priča je i s EU fondovima, u toj priči se radi o pretakanju iz šupljeg u prazno, mi bezuvjetno dajemo EU novac pa nam ga EU onda uvjetno vraća.

O reformi državne uprave do sada su govorile sve hrvatske vlade, no glede toga ništa konkretno nije učinjeno. Mnogi ekonomski i pravni stručnjaci upozoravaju na prekomjerni broj zaposlenih u upravi, što s jedne strane dovodi do stvaranja fiktivnih radnih mjesta (tzv. prikrivena nezaposlenost), a s druge strane do klijentelističke mreže birača ove ili one političke stranke. Kako racionalizirati i profesionalizirati državnu upravu, a da se otkazima ne stvori svojevrsna socijalna „bomba“?

Ta klijentelistička mreža služi za održavanje neodrživog sustava, na kraju će i oni doći na red samo toga nisu svjesni. Iako misle da su sretnici, zapravo su žrtve politike koja je ubila u ljudima volju za radom i kreativnost.

U Hrvatskoj imamo fenomen tzv. lokalnih šerifa bez kojih nije moguće – kako se to pučki kaže – zaposliti niti čistačicu, a kamoli dobiti bolje plaćeni posao. Bez istih šerifa i provizija „ispod stola“ često je nemoguće investirati, neovisnom o kojem je području riječ. Kako riješiti taj problem? Koji je Vaš plan za reformu lokalne i regionalne samouprave?

Taj problem mogu riješiti samo birači na izborima.

Na 12 zaposlenih u Hrvatskoj imamo 10 umirovljenika. Ako se nastave ovakvi trendovi uskoro će se njihov omjer izjednačiti što će dovesti do još većih proračunskih rupa. Što namjeravate učiniti glede tog pitanja? Treba li Hrvatskoj reforma i kakva mirovinskog sustava? Treba li povećati davanja za drugi stup ili građane treba educirati da osnaže svijest o štednjama kroz treće dobrovoljne stupove koji u perspektivi donose znatno veće prihode?

Treba nam reforma koja bi oduzela novac privatnim mirovinskim fondovima i povećala mirovine umirovljenika, tj. PravosuđeCijeli pravni sustav je nakaradan, suci su samo vrh ledene sante, njih postavlja politika, a političare biraju birači, bez poštenih birača, neće biti niti poštenih sudaca.vratila ih na staro.

Pravosuđe je jedan od karcinoma hrvatske države. I pravnim laicima vidljivo je da „pravna država“ u Hrvatskoj često ne funkcionira i da je upravo stanje u pravosuđu jedan od uzroka slabih investicija, jer je jasno da u državu gdje ne postoji pravna sigurnost nitko ne želi investirati. Kako reformirati pravosuđe i učiniti ga stvarno samostalnim i neovisnim?

Cijeli pravni sustav je nakaradan, suci su samo vrh ledene sante, njih postavlja politika, a političare biraju birači, bez poštenih birača, neće biti niti poštenih sudaca.

U Hrvatskoj se često pozivamo na primjere zapadnih demokracija kad je u pitanju stanje u ekonomiji, ekonomski modeli i reforme. Hrvatska, međutim, ima vrlo veliku emigraciju upravo u tim zemljama i mnoge iznimno kvalitetne stručnjake hrvatskog porijekla. Tu su također i poduzetnici hrvatskog porijekla koji zbog negativnih iskustava slabo investiraju u Hrvatsku. Kako dijasporu i iseljeništvo jače uključiti u gospodarski život Republike Hrvatske i kako razbiti lobije koji to uspješno sprječavaju?

Tako da se promijeni monetarna politika i smanje porezi, tj. omogući zarada od poštenog rada.

Položaj Hrvata u BiH predstavlja jedno od ključnih vanjskopolitičkih pitanja RH. Što ćete učiniti da Hrvati u susjednoj državi postanu stvarno ravnopravan i konstitutivan faktor, odnosno što ako se dezintegracijski procesi u susjednoj državi nastave?

Raseljavanje Hrvata iz BiH je dio šireg procesa koji je posljedica katastrofalne politike HDZ. Nitko im ne može pomoći ako si oni sami ne pomognu tako da se otrgnu od lojalnosti HDZ-u koji istrebljuje Hrvate i iz Hrvatske i iz BiH.

Na planu Europske unije sve se više sudaraju dvije struje, s jedne strane eurofederalistička, koja se zalaže za što snažniju centralizaciju, a predvode ju Njemačka i Francuska, a s druge strane suverenistička, predvođena zemljama Višegrada, koje Europsku uniju vide kao zajednicu suverenih država i naroda. Kako se Hrvatska treba postaviti kad je u pitanju europska budućnost?

Hrvatska treba izaći iz EU, a kojim će putem EU dalje ići, to je stvar njihovog unutrašnjeg dogovora.

Kako gledate na sve složenije geopolitičke i geostrateške situacije na prostoru Euroazije, i trebaju li Hrvatskoj strateški partneri? Što je s ulogom Hrvatske vojske i eventualnog vraćanja obveznog vojnog roka?

Hrvatska treba biti neutralna i zalagati se za mir, protiv smo obveznog vojnog roka.

Na političkoj sceni često se potenciraju ideološke podjele na razdjelnici Drugoga svjetskog rata. Treba li otvoriti sve arhive i popisati sve žrtve 2. svjetskog rata i na primjereni način obilježiti njihova počivališta?Je li moguće ovakva pitanja prepustiti struci, Domovinski rat postaviti kao temelj hrvatske države i postići nacionalni konsenzus glede bitnih nacionalnih interesa?

Jedina povijest u koju se mi želimo vraćati je ona iz vremena privatizacije, dok se to ne raščisti neće biti kazne za pretvorbene kriminalce zbog kojih i dan danas ispaštamo.

D. Dijanović, O. Barišić

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.