Razgovor s umjetnikom Antom Brešićem Mikulićem (Comes)

Poštovani gosp. Brešiću Mikuliću, za početak razgovora molimo Vas da se u nekoliko rečenica predstavite našim čitateljima.

Ante Brešić Mikulić, magistar slikarstva, završio Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u klasi prof. Igora Rončevića (preddiplomski) i prof. Duje Jurića (diplomski). Stvaram pod umjetničkim imenom Comes, izlagao sam na više likovnih izložbi i radionica, među kojima bih istaknuo samostalnu izložbu pod nazivom Dekonzervacija 1914. u Sarajevu 2014., koja je zbog blizine mjesta i samog dana otvaranja na stogodišnjicu Sarajevskog atentata predstavljala svojevrstan site-specific projekt. Tijekom studija moj rad „Novembarska događanja i SHS“ izabran je od komisije ALU za najbolje studentske radove 2012./2013. ak. godine. Urednik sam u interdisciplinarnom časopisu Obnova u kojem uređujem odsjek za kulturu i umjetnost, član sam Matice hrvatske. Uz suvremene i tradicionalne slikarske tehnike bavim se heraldikom, veksikologijom, scenografijom i tehnikama slikarstva na staklu. Uz likovnu umjetnost pišem znanstvene i stručne članke, te održavam različita predavanja na temu vezanu uz problematiku suvremene umjetnosti, odnosu države naspram umjetnosti i kulturne politike države, kao i o različitim temama i osvrtima o povijesti umjetnosti.

Aristokracija (ciklus Dekonstrukcija Kronosa), ulje na platnu 80 x 100cm

Odakle Vam je došlo umjetničko ime Comes artist?

Comes dolazi od latinskog naziva za plemićki naslov kojeg su nosili moji predci, porijeklom iz Poljičke knežije. Istoznačan je s našim i stranim nazivima za naslove knez, grof, conte, comte, count, itd. Koristim ga kao umjetnički identitet vezan uz sve moje likovne radove i cikluse.

Timokracija (ciklus Dekonstrukcija Kronosa), ulje na platnu 80 x 100cm

Koji motivi dominiraju u Vašem opusu?

Moji radovi i stil slikanja ulaze u opis realističnog, figurativnog ili pak foto-realističnog slikarstva uz naravno intervencije kroz kompoziciju, izražajnim potezom kista ili sfumatom. Motiv je određen kroz fotografske ili filmske izvore i predloške. Ti izvori najčešće su arhivska građa koju sam u ranijim ciklusima zasebno odvajao i time propitivao njezinu izvornost i točnost u kasnijem ili suvremenom tumačenju povijesnih događaja. U zadnjem ciklusu spajam događaje iz prošlosti kao i one iz sadašnjosti (nedavne prošlosti), te tako propitujem direktan utjecaj povijesne ostavštine na suvremeno društvo.

Oligarhija (ciklus Dekonstrukcija Kronosa), ulje na platnu 80 x 100cm

Kojim se sve slikarskim tehnikama koristite?

U tematskim ciklusima najčešće koristim tehniku ulja na platnu, dok u nešto manjem broju ulja na ploči vlaknatici i grisaille na staklu.

Demokracija (ciklus Dekonstrukcija Kronosa), ulje na platnu 80 x 100cm

U Vašem opusu može se primijetiti dosta povijesno-političkih tema?

Svakako u zadnja dva ciklusa dominira povijesna tematika, njoj sam pristupio kroz propitivanje problematike njezinog tumačenja i utjecaja na suvremeno društvo. Za razliku od klasičnog pristupa povijesnom (historijskom) slikarstvu u kojem se oslikavaju povijesni događaji najčešće kroz veličanje ili pak opominjanje na sam događaj, pristupam tom tipu slikarske tematike kroz pitanje koliko, zašto i kako utječe sama povijest na suvremeno društvo. U našoj mladoj demokraciji vidljivo je da dan danas povijesna pitanja i teme nikada nisu u potpunosti riješene što dovodi do velikog raspora u društvu. Taj izrazito negativan aspekt, pogotovo u odnosu službenog tumačenja i revizionizma istog tumačenja stvara velike polemike koje u velikom udjelu dovode do podijele i nestabilnosti u suvremenom hrvatskom društvu.

Tiranija (ciklus Dekonstrukcija Kronosa), ulje na platnu 80 x 100cm

Po tome nismo zasebni, ista polemika se vodi i u svijetu, pogotovo Europi, najčešće se veže uz pitanja povijesno-pravne ostavštine, zločina, demografske promjene, nacionalnog i individualnog identiteta, itd. zbog čega se otvara pitanje ne samo tumačenja povijesti kroz novi pogled već i promjene zakona, pa i u nekim slučajevima temeljnih zakona neke države što itekako označuje važnost povijesti, tj. njezinog utjecaja na suvremeno društvo.

Koje bi izložbe izdvojili iz Vašega dosadašnjeg umjetničkog rada? I gdje sve možemo pronaći Vaše radove?

Dva tematska ciklusa koja bih izdvojio su Dekonzervacija 1914. i Dekonstrukcija Kronosa. Prvi ciklus je tematski rađen i pripreman od 2012. za izlaganje na stogodišnjicu Atentata u Sarajevu 2014., gdje je otvoren na sam dan stogodišnjice. Uz klasičan izložbeni karakter predstavljao je i site specific projekt. Radovi tog ciklusa okarakterizirani su slikanjem u sfumato stilu te se odnose na dekonzervaciju, znači preispitivanje samog procesa izbora arhivskih fotografija, filmskih snimaka i slika izabranih za službeno tumačenje atentata 1914., kao i onih koji su prethodili atentatu i koji su posljedica istog.

Atentat u Sarajevu, ispred vijećnice (ciklus Dekozervacija 1914.), ulje na platnu 80 x 100cm

Izvori za slike su utemeljeni na fotografijama i filmskim prilozima u sekvencama od dva do tri kadra, što daje jedinstven pogled naspram izvornika. Sve slike su rađene kroz likovni eufemizam, koji je namjerno potenciran kako bi se izbjegao subjektivniji i više naracijski prikazan likovni disfemizam, te vlastito tumačenje događaja kroz pojedine povijesne fragmente. Ciklus koji se sastojao od radova i tekstova vezanih uz fotografske i filmske izvore, zbog istraživačko-umjetničkog karaktera je kasnije uvršten kao i dio međunarodnog kongresa povjesničara pod nazivom I. svjetski rat, Osmansko carstvo i Balkan održanog u Sarajevu, u rujnu 2014.

Drugi ciklus pod nazivom Dekonstrukcija Kronosa, ujedno je i moj završni diplomski rad na Akademiji likovnih umjetnosti. Koncept rada temelji se na korelaciji više vremenskih događaja unutar jednog prostora. Rad istražuje odnose prošlosti i sadašnjosti kroz utjecaj ideologija i povijesnih događaja na sadašnjost, točnost fotografskih i filmskih izvora korištenih u današnjem tumačenju povijesnih događaja. Koristeći Platonovih pet režima (vlasti) kao osnovu, ciklus je podijeljen u pet likovnih radova koji su različiti prema tematici, fotografsko-filmskim izvorima i simbolima. Radovi nose nazive pet režima, a to su aristokracija, timokracija, oligarhija, demokracija i tiranija, koji ujedno ih tematski odjeljuju. Svaki od pet radova istražuje povijesne događaje vezane uz ideološke sustave. Kroz ikonološki prikaz simbola ideoloških sustava, provjeravanje fotografsko-filmskih i klasičnih faktografskih izvora radovi nastoje istražiti utjecaj koji povijesni događaj ostavlja na sadašnjost.

Atentat u Sarajevu, posljedica (ciklus Dekozervacija 1914.), ulje na platnu 80 x 100cm

Prvi navedeni ciklus je već nekoliko puta bio izložen, dok radovi iz oba ciklusa će sudjelovati u skupnim izložbama sve do 2018., kada planiram jednu veću izložbu povodom stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata. Trenutno do 1. rujna 2016. možete vidjeti neke od mojih radova na skupnoj izložbi naziva U staklu zajedno (prof. Anton vrlić i studenti ALU u Zagrebu) povodom 29. godišnjice postojanja muzeja Mimare i 15. godišnjice postojanja kolegija Tehnike i umjetnost stakla na ALU u Zagrebu. Ostale skupne i samostalne izložbe mogu se pratiti na mojim mrežnim stranicama (Comes artist).

Atentat u Sarajevu, Gavrilo Princip (ciklus Dekozervacija 1914.), ulje na ploči vlaknatici, 15 x 20cm

Prozaično pitanje, no: što je za Vas umjetnost?

Izuzetno općenito, široko i čak filozofsko pitanje. Moj odgovor na njega bi bio spoj kreativnosti, stvaralaštva i misaonog promišljanja koja nas odvaja od onog svakidašnjeg, konstantnog, biološkog i fizičkog, te pomaže odvojiti od misli da smo rođeni samo da umremo.

Atentat 1934. (ciklus Dekozervacija 1914.), ulje na ploči vlaknatici 50 x 70cm

Urednik ste rubrike umjetnost u časopisu za politiku, društvo i kulturu „Obnova“. Možete li nam reći nešto više o toj rubrici i angažmanu u „Obnovi“?

Suradnju sa časopisom sam započeo kroz svoje likovno interpretiranje tema časopisa kroz slikanje radova za naslovnicu. Vrlo zanimljiva suradnja i projekt časopisa koji u svakom izdanju nosi sliku naslikanu tematski za taj broj predstavlja jednu iznimnost u našim publicističkim krugovima, do sada takav primjer nikada nije imao dugi vijek niti kontinuitet kod drugih časopisa. Kasnije pristupam kao urednik rubrike vezane uz umjetnost, koja ujedno i nosi glavne odrednice tema vezanih uz područje kulture.

Karlo I. s domobranima 1917. (ciklus Dekozervacija 1914.), ulje na platnu 40 x 40cm

Kao urednik sam časopisu doprinio kroz određivanje i uređivanje prostora za objavu radova suvremenih likovnih, dramskih, filmskih i glazbenih umjetnika, kao i tema bilo iz povijesti umjetnosti ili suvremene problematike i teme u kulturi općenito. Trenutno osim objave radova u suradnji s galerijom Matice hrvatske imamo i prateću likovnu izložbu uz svaku promociju časopisa. Na kojoj sami autori objavljenih radova mogu i izložiti vlastita djela, te uz njih mladi glazbenici upotpuniti događaj i glazbenim izvedbama.

Predosjećaj 1894. (ciklus Dekozervacija 1914.), ulje na platnu 80 x 100cm

Kako gledate na položaj likovnih umjetnika u Hrvatskoj? Dijele li u oni opću sudbinu sustava koji ne funkcionira gotovo niti na jednom području kad je u pitanju opće dobro i društveni interesi?

Položaj likovnih umjetnika u Hrvatskoj je izuzetno težak, tome najviše doprinosi nejasna kulturna politika države, koja održava stari sustav apsolutno neprilagođen demokratskim i suvremenim tijekovima u umjetnosti, načinu poslovanja i vrednovanja umjetničkih djela. Naši zakoni su apsolutno neprilagođeni, država ne prepoznaje likovno-umjetničko stvaralaštvo kao djelatnost, već samo likovni rad kao proizvod, što kasnije otežava osobama stjecanje osnovnih socijalnih prava.

Šetnja gradom 1991. (Vukovar, ciklus Dekozervacija 1914.), ulje na platnu 80 x 100cm

Država čak niti ne razlikuje što čiji akademski naslov znači, koja je uloga magistra slikarstva, kiparstva, grafike, magistra edukacije likovne kulture, čak i magistra povijesti umjetnosti i magistra edu. povijesti umjetnosti. Na kraju se svi prijavljuju na iste natječaje bilo uz projekte, zapošljavanje ili kulturno-umjetničko djelovanje.

Sekvenca 1917. (ciklus Dekozervacija 1914.), ulje na platnu 50 x 70cm

Velik problem su i strukovne organizacije i udruge, koje umjesto da promiču stručnost i kvalitetu u području visoke umjetnosti, samo doprinose toj zbrci koja slabi kvalitetu umjetničke produkcije i na kraju čak i dovodi do amaterizacije prostora namijenjenog visoko umjetničkom području djelovanja.

Dojma smo da političke strukture, posebno one nacionalnog predznaka, nisu dovoljno svjesne važnosti kulture, pa tako i podupiranja mladih umjetnika. Kako Vi komentirate tu problematiku?

Kultura se kod nas već odavno zapostavlja, umanjuje se njezina važnost u drugim segmentima kao što su turizam i gospodarstvo. No najviše se zaboravlja da ako dođe do manjka kvalitetne umjetničke produkcije da se ona zamjenjuje kao i svaki drugi proizvod ili djelatnost uvozom. Ako država i društvo po jednostavnom primjeru ne financira primjerice neki općeniti glazbeni festival primjerice popularne glazbe, čime dolazi do pada produkcije u istoj, stvara se rupa koja se popunjava uvozom drugih glazbenika ili pak glazbenih stilova, najčešće iz zemalja koje su nam jezično razumljivije. Kako svaka nacija kroz povijest može nastati i nestati, svakako ona nacija koja nema razvijenu vlastitu kulturu uvozit će stranu, te se i na kraju u njoj i asimilirati i nestati.

Comes (ABM) u atelieru

Kako bi se došlo na kraj s time, moraju se postaviti određeni temelji, jasna kulturna politika koja potiče umjetničko stvaralaštvo, a ne održava stari sustav ne prilagođen načelima demokracije i slobodnog tržišta. Visoko umjetničko stvaralaštvo se mora pomagati kroz različite poticaje i projekte zaposlenja, davanja ateliera, subvencioniranje glazbenih, filmskih i dramskih projekata, itd. mladim umjetnicima i skupinama do 35 godine života. Kako mi nemamo taj sustav razvijen, vrlo teško je neafirmiranim mladim i kvalitetnim umjetnicima doći do izražaja, te na žalost oni moraju da bi bili prihvaćeni i nastavili živjeti radom u struci u svojoj Domovini, prvo tražiti uspjeh i priznanje u drugoj.

Comes (ABM) autoportret, detalj

Koji su Vaši budući projekti? Planirate li daljnji iskorak na europsku slikarsku scenu?

Moji daljnji projekti su vezani do 2018. uz stogodišnjicu Prvog svjetskog rata, uz nju svakako se i dalje bavim ostalim suvremenim temama i problematikama u društvu. Obrazovanje kanim nastaviti na poslijediplomskom doktorskom studiju, dok izlaganje van Hrvatske ovisi ponajprije o financijskim izvorima (najčešće prijevoz radova). Još od 2014. surađujem se nekolicinom kustosa, povjesničara umjetnosti i povjesničara iz Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Njemačke i Turske koje su ujedno i zemlje u kojima ću fokusirati svoje izlaganje van Hrvatske.

Davor Dijanović

Popis izložbi i radionica Ante Brešića Mikulića

2016.

- Skupna izložba ''U staklu zajedno'', Muzej Mimara, Zagreb
- Izložba za peto i šesto izdanje časopisa „Obnova“, Galerija Matice hrvatska, Zagreb

2015.

- Likovna kolonija „Lopar“ u sklopu ALU (prof. Kauzlarić), Lopar, otok Rab
- Izložba za četvrto izdanje časopisa Obnova, Matica Hrvatska, Zagreb
- Skupna izložba „Artiparti 4“ Kuća arhitekture Oris, Zagreb
- Izložba u sklopu programa „Noć Muzeja“, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb

2014.

- Izložba za treće izdanje časopisa „Obnova“, Matica Hrvatska, Zagreb
- Izložba za galeriju TV emisije „Briljanteen“, Hrvatska Radio Televizija, Zagreb
- Izložba za međunarodnu konferenciju povjesničara „I. svjetski rat, Osmansko carstvo i Balkan“, Internacionalni Univerzitet u Sarajevu, Ilidža-Sarajevo (BiH)
- Skupna izložba „Suvremene likovne interpretacije I. svjetskog rata“, Palača Sermage, MGV Varaždin
- Samostalna Izložba „Dekonzervacija 1914.“, Morića han, Sarajevo (BiH)
- Izložba za drugo izdanje časopisa „Obnova“, Matica Hrvatska, Zagreb
- Skupna izložba „NeueKroatischekunst 4.“ Atelier Monika AKC MEDIKA, Zagreb

2013.

- Skupna izložba „Došli su“ ArtcaffeDivas, Zagreb
- Skupna izložba „NeueKroatischekunst 3.“ Atelier Monika AKC MEDIKA, Zagreb
- Skupna humanitarna izložba „Za Grgu“ galerija Greta, Zagreb
- Radionica scenskog slikanja HNK, Zagreb
- „Art Depo“ kreativna radionica oblikovanja od otpadnog materijala, Zagreb

2012.

- Skupna izložba „NeueKroatischekunst 2.“ Atelier Monika AKC MEDIKA, Zagreb
- Radionica scenskog slikanja HNK, Zagreb
Predavnja:
- „Uloga ideologije u kulturnoj politici i visoko umjetničkom obrazovanju“, PC-Sv. Bono,Vukovar 2016.
- „Povijesno-pravni kontinuitet hrv. monarhizma i kraljevine u 20.st.“, SGA, Jeruzalem (SLO) 2015.
- „Kulturna politika hrvatske države: praksa i alternativa“ Matica Hrvatska, Zagreb 2012.
- „Kulturni utjecaj antifašizma, između mita i stvarnosti“ Matica Hrvatska, Zagreb 2011.

Postignuća

- Rad „Novembarska događanja i SHS“ 2013. izabran od komisije ALU za najbolje studentske radove 2012/2013 ak. godine

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.