Hrvati u Srbiji

Početkom svibnja na sastanku veleposlanika zemalja članica EU u Bruxellesu, Hrvatska nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava u pregovorima Srbije i Unije. Hrvatski predstavnik rekao je tada da Srbija za otvaranje poglavlja 23 treba ukinuti regionalnu nadležnost suda za ratne zločine Srbije i uvesti direktnu zastupljenost pripadnika hrvatske manjine u Skupštini Srbije.

Da još jednom podsjetimo naše čitatelje da je međudržavni Sporazum o zaštiti manjina sklopljen između Republike Hrvatske i Republike Srbije 2004. godine. Od tada mijenjale su se hrvatske Vlade i predsjednici, a položaj hrvatske manjine se mijenjao puževim koracima.

Od svibnja do danas visokotiražni beogradski mediji su se utrkivali u propagandi i stvaranju negativnog javnog mnijenja protiv Republike Hrvatske. Sve je to podsjećalo na 90-te godine prošlog stoljeća.

Prešućivali su ili su zaboravili objaviti činjenicu da je ŠutnjaZa vrijeme vlasti Demokratske stranke (DS) zastupnici hrvatske zajednice nikada nisu pokrenuli pravni postupak za izmjenu izbornog zakona po kom bi bila formirana posebna izborna jedinica za Hrvate u Srbiji na svim razinama i na taj način bi osigurali materijalne i druge uvjete djelovanje hrvatskih stranaka. Nije bilo ozbiljnijeg pomaka u provedbi prava Hrvata iz razloga što je obilježena i šutnjom hrvatskih zastupnika u parlamentima na svim razinama.hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović govoreći o odnosima sa Srbijom isticala da nije riječ o blokadi i da ono što Hrvatska traži nije nikakvo bilateralno pitanje, nego pitanje ispunjavanja pristupnih kriterija, istih onih koje je i sama Hrvatska morala ispuniti da bi postala članica EU. Hrvatska ima pravo zahtijevati da se poštuje sve ono što je potpisano iz razloga što postoji osam mjesta u Saboru zajamčenih za manjine. Na manjinske izbore može izaći i samo dvjesto pripadnika manjine, oni će imati svog predstavnika u Saboru.

Mnogi u Srbiji ne mogu prihvatiti činjenicu da je došlo do promjene u odnosima spram Hrvata u Vojvodini, Srbiji iz razloga što su hrvatski dužnosnici i Hrvati u Srbiji o tome šutjeli godinama. To je bilo u vrijeme poznato po sastancima predsjednika Republike Hrvatske Stipe Mesić i Ivo Josipović s predsjednikom Republike Srbije Borisom Tadićom tada i predsjednikom Demokratske stranke (DS).

Za vrijeme vlasti Demokratske stranke (DS) zastupnici hrvatske zajednice nikada nisu pokrenuli pravni postupak za izmjenu izbornog zakona po kom bi bila formirana posebna izborna jedinica za Hrvate u Srbiji na svim razinama i na taj način bi osigurali materijalne i druge uvjete djelovanje hrvatskih stranaka. Nije bilo ozbiljnijeg pomaka u provedbi prava Hrvata iz razloga što je obilježena i šutnjom hrvatskih zastupnika u parlamentima na svim razinama. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) je pod izlikom osiguravanja sredstava za rad stranke sklopio koaliciju s Demokratskom strankom (DS), na osnovu kojeg su 2007. dobili zastupnika u parlamentu Srbije i obnašali vlast sa njima na svim razinama do 2012..

Hrvatska ima pravo tražiti da se poštuje potpisano

Promjenu je nagovjestila kao što je poznato Kolinda Grabar Kitarović kada je rekla u Subotici da će se zalagati ne samo za zaštitu manjina u Republici Hrvatskoj, već će inzistirati i na ostvarivanju prava hrvatske manjine u Srbiji. Također je rekla da će Srbija imati pomoć u pristupanja EU. No, to pod uvjetom da Srbija ispuni sve uvjete koje je i Hrvatska morala ispuniti prilikom pristupanja, u što spada i zaštita manjina i rješavanje otvorenih pitanja, od pitanja nestalih preko pitanja arhiva i granice na Dunavu. Ono što je govorila kao službeni kandidat Kolinda Grabar Kitarović tijekom predizborne kampanje, to je predsjednica Republike Hrvatske u prvom predsjedničkom govoru ponovila „Borit ću se za prava manjina u Hrvatskoj, ali ništa manje neću tražiti ni za Hrvate u susjednim zemljama.Ali, zalagat ću se za prava Hrvata u Srbiji, BiH, Crnoj Gori“.

Hrvatska je osigurala da njezini zahtjevi uđu u pregovarački proces Srbije i Europske unije kako bi na taj način stvarno, pravedno i punopravno Hrvati sudjelovali u donošenju političkih odluka, što daje novu nadu Hrvatima da će opstati na svojim povijesnim prostorima.

Generalni konzul RH u Vojvodini pozdravio ulazak hrvatske manjine u parlament Srbije

U novom sazivu srbijanskog parlamenta našle su se dobro poznate ličnosti, poznate po govoru mržnje, ali i oni koji će po prvi put biti zastupnici.

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) će poslije stanke od dvije godine imati svog zastupnika u republičkom parlamentu. Poslije velike neizvjesnosti kao posljednji 16. na izbornoj listi Tomislav Žigmanov izabran je za zastupnika u Skupštini Republike Srbije. Isto tako je visio o koncu i izbor Vesne Prćić za zastupnicu u Skupštini AP Vojvodine koja je kao posljednja, 10. na listi koja je osvojila mandat u koaliciju sa Demokratskom strankom (DS).

Generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša ocijenio je iznimno važnim za hrvatsku manjinu u Srbiji ulazak predstavnika te zajednice u srbijanski i BunjevciSkupština AP Vojvodine (u kojoj je imala apsolutnu većinu Demokratska stranka i Liga socijaldemokrata Vojvodine) izglasovala je 2009. godine da Bunjevci budu priznati kao ravnopravna nacionalna zajednica s Hrvatima, Mađarima, Rumunjima, Slovacima, Česima i Rusinima. Tako su Bunjevci inicijativom i glasovanjem Demokratske stranke odijeljeni od hrvatske zajednice.vojvođanski parlament poslije travanjskih općih izbora u toj zemlji. „Dobro je što Žigmanov nema obvezujući mandat, u sklopu koalicijskog zastupničkog kluba u Skupštini Srbije, što znači da će moći biti glasan i jasan u zastupanju Hrvata koji tu žive“, kazao je Pleša i dodao da je to preduvjet da se pitanje hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji počne rješavati.

Kraj avanture?

Od uvođenja višestranačja do 2006. godine DSHV je surađivao sa strankama pripadnika nacionalnih manjina, onda su politički predstavnici ušli u avanturu iz koje je DSHV izišao s rezultatom da su dobili mjesta u Skupštini Srbije i uposlenog u administraciji AP Vojvodina, a da Hrvati u Srbiji nisu dobili politička prava i da je koalicijski partner našu nacionalnu zajednicu uspio još više podijeliti i asimilirati.

Skupština AP Vojvodine (u kojoj je imala apsolutnu većinu Demokratska stranka i Liga socijaldemokrata Vojvodine) izglasovala je 2009. godine da Bunjevci budu priznati kao ravnopravna nacionalna zajednica s Hrvatima, Mađarima, Rumunjima, Slovacima, Česima i Rusinima. Tako su Bunjevci inicijativom i glasovanjem Demokratske stranke odijeljeni od hrvatske zajednice.

Niti jedna stranka većinskog naroda nije uložila energije i financijski sredstava da pobjedi na izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće kao DS sa listom „Hrvatska lista za europsku Srbiju“ koju su činili članovi Demokratske stranke. Gore navedeno samo govori da nije bila iskrena suradnje DS sa DSHV.

Nadamo se da će šutnja hrvatskih zastupnika u oba parlamenta prestati i da će vrlo odlučno zastupati interese hrvatske zajednice i da će napustiti koaliciju sa Demokratskom strankom (DS) i da će samostalno djelovati u Skupštinama.

Slabiji izborni rezultati DSHV na lokalnim izborima

Je li visoka cijena zastupničkog mandata Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) sa koalicijskim partnerom Demokratskom strankom (DS) biti će poznata ako dođe do promjene Ustava Srbije i novih prijevremenih republičkih izbora što je izvjesno. Sve drugo su u koaliciji sa njima platili, a najviše ono što se teško može povratiti jer je izgubljen indetitet.

U koaliciji sa Demokratskom strankom u Subotici su ostvarili svoj najslabiji izborni rezultat u povijesti, u Somboru su ostvarili slabiji izborni rezultat na lokalnimi zborima u odnosu na izbore održane 2012., pošto će DSHV u novom sazivu Gradskog vijeća imati jednog vijećnika, a u drugim gradovima, općinama nijednog. DSHV je imao svoje vijećničke grupe u Skupštini grada Subotice, Sombora, Srijemske Mitrovice, ali ih poslije ovih izbora ih nema.

Demokratska stranka (DS) je osvojila više mandata u Srijemskoj Mitrovici, Apatinu, Novom Sadu, Baču, a da DSHV nije omogućila prolazna mjesta u tim parlamentima. Ako se ima poštovanja prema koalicijskom partneru, a naročito ako se kunu da poštuje prava manjina onda nacionalnoj manjini omogućuju jednaku prolaznost,što ne umanjuje odgovornost onih koji su u tim gradovima i općinama pregovarali u ime DSHV i pristali na takva mjesta na izbornoj listi.

Koliki su Hrvati u Srbiji politički čimbenik?

Hrvati u Srbiji se danas se moraju zapitati koliki smo politički čimbenik u Subotici, Somboru, Srijemskoj Mitrovici, Apatinu, Novom Sadu, Baču, Rumi...?

Mi subotički Hrvati još se nismo oporavili od izbora priznanja Počasnog građanina Subotice kada smo pretrpjeli omalovažavanje i potcjenjivanje, od poniženja da smo poslije dvadeset četiri godine izgubili mjesto dogradonačelnika, sada je izvjesno da će slijediti novo poniženje. Poslije 26 godina DSHV nema u izvršnoj vlasti. Novi gradonačelnik Subotice biti iz stranke Srpska napredna stranka (SNS), koji uz Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) i Savez bačkih Bunjevaca čine skupštinsku većinu. Možda DSHV-u nisu bili važni lokalni izbori?

Na izborima koji su se održali 24. travnja za Skupštinu grada Subotice Demokratska zajednica Hrvata (DZH) postala parlamentarna stranka iz trećeg pokušaja pošto su osvojili vijećnički mandat sudjelovanjem na izbornoj lista Jenő Maglai – Pokret za građansku Suboticu, koja je najveće iznenenađenje održanih izbora. Demokratska zajednica Hrvata (DZH) je od osnutka sudjelovala na izborima na svim razinama bez da su imali svog zastupnika u parlamentima.

Sudjelovali na izborima

Ovom prigodom ne smijemo zaboraviti udrugu „Pokret vojvođanskih Hrvata“ iz Sombora te se može samo zabilježiti da su sudjelovali na travanjiskim izborima jer su prihvatili mjesta na izbornim listama koja im nisu davale šanse da osvoje mandat i da su na lokalnim izborima imali jednog koalicijskog patnera a na pokrajinskim izborima drugog.

Treba ostati i zabilježeno da je Hrvatski građanski savez omogućio Vojvođanskoj partiji da prikuplja potpise za MandatiNa travanjskim izborima stranke i udruge sa hrvatskom nacionalnom odrednicom osvojile su najmanji broj vijećnikih mandata od uvođenja višestranačja, a DSHV prvi put od osnutka neće moći formirati svoju vijećničku grupu Subotici i tako će se smanjiti politički utjecaj u gradu u kojem živi najveći broj Hrvata, i osim u Somboru niti više u nijednom gradu, općini niti DSHV, DZH nisu osvojili mandat i neće imati vijećnike.izbore i svom članu predsjedniku HKC „Bunjevačko kolo“ Marinku Prćiću da sudjeluje kao 3 na njihovoj izbornoj listi, kao što se i očekivalo bez uspjeha. Tako su oni uz svoje pajdaše iz Bunjevačke matice koji su sudjelovali na istoj listi s izbornom natjecateljicom Tamarom Babić omogućili ni krivoj ni dužnoj Žužani Stevanović iz manjinske koalicije Tolerancija (Vojvođanska partija) da postane gradska vijećnica.

Bi li osvojili veći broj vijećničkih mandata?

Hrvatska nezavisna lista iz Subotice se zalaže da Hrvati u Srbiji formiraju Hrvatsku izbornu listu na ovim izborima pokazala svojim primjerom da nije važno i po svaku cijenu sudjelovati na izborima iako su imali koalicijske ponude da sa svojim članovima budu na izbornim listima na republičkim, pokrajinskim i lokalnim izborima.

Na travanjskim izborima stranke i udruge sa hrvatskom nacionalnom odrednicom osvojile su najmanji broj vijećnikih mandata od uvođenja višestranačja, a DSHV prvi put od osnutka neće moći formirati svoju vijećničku grupu Subotici i tako će se smanjiti politički utjecaj u gradu u kojem živi najveći broj Hrvata, i osim u Somboru niti više u nijednom gradu, općini niti DSHV, DZH nisu osvojili mandat i neće imati vijećnike.

Jesu li postigli dobar izborni rezultat? Bi li imali vijećnike u Srijemskoj Mitrovici, Apatinu, Novom Sadu, Baču, Rumi, više vijećnika u Subotici, Somboru da su išli zajedno na izbore i da su formirali Hrvatsku izbornu listu?

Hrvatska izborna lista bi postigla dobar izborni rezultat na republičkim pokrajinskim i lokalnim izborima to znaju svi hrvatskoj zajednici u Srbiji, u matičnoj domovini, a znaju i oni koji su sudjelovali na ovim izborima!

Povodom održanih izbora i o aktualnostima vezanim za Hrvate u Novom Sadu razgovarali smo sa Sinišom Božulićom.

Razgovor sa Sinišom Božulićem: Naći minimum zajedništva

Za početak razgovora se predstavite našim čitateljima.

Rođen sam 1959. godine u Somboru, živim i radim u Novom Sadu, pisanjem se bavim zadnjih pet godina, ako izuzmem nešto kratko bavljenje u gimnaziji, trudim se da vam za svaki broj novina napišem po jednu priču iz života, akteri mojih priča su tu pored nas, naši susjedi, rođaci, ponekad i političari.

Koliko ste do sad izdali knjiga? Molim vas da ih nabrojite i ukratko opišete.

Objavljena mi je knjiga poezije ‚‚Buđenje čovjeka'' 2013. godine, gotov je roman i nadam se da će izaći do jeseni, toliko, ovo drugo još nije za objavljivanje. ‚‚Buđenje čovjeka'' u jednom svom dijelu se bavi pobunom protiv poremećenog sistema vrijednosti danas u društvu, drugi dio se bavi ljubavlju, bez koje svet nebi postojao a u trećem dijelu zbirke, zavičaj zauzima svoje vrlo važno mjesto, u mom životu i u mojim pjesmama, a ja ih imama dva: Dalmaciju i Vojvodinu. O romanu bih radije pisao i govorio kad izađe iz tiska, i u njemu se budi i umire ljudsko.

Predstavite nam udrugu HKUPD ‚‚Stanislav Preprek'' iz Novog Sada. Koji vam je bio prvotni cilj osnutka?

Hrvatsko kulturno umjetničko prosvetno društvo ‚‚Stanislav Preprek'' je ponovo osnovano ili rekao bih aktivirano prije jedanaest godina, prvi pokušaj nije zaživio kako treba, te je jedno vrijeme društvo postojalo samo na papiru, grupa ljudi okupljena oko gospodina Marjana Sabljaka je pokrenula udrugu i formirala tri sekcije, dramsku, pjevačku i literarnu u kojoj sam ja od 2013 godine. Cilj osnutka je očuvanje nacionalnog identiteta, što kroz literaturu sigurno i činimo.

Kako vidite budućnost manifestacije ‚‚Preprekovo proljeće''?

Manifestacija koja se održava unazad sedam godina kontinuirano i kroz nju mi iz Prepreka pokazujemo svoj rad, kruna manifestacije je, sigurno, zbirka poezije koja se svake godine promoviše na ovoj manifestaciji, a na dan rođenja Stanislava Prepreka. Čini mi se da bar za neko vrijeme ova manifestacija nema problem opstanka, ali kao i sve što se tiče kulture osuđeno je da funkcionira pomoću štapa i kanapa, jer vlastima je najlakše proraču kresati i štedjeti na kulturi, te je upitan opstanak ne samo ove manifestacije, koja je jedina u Novom Sadu sa hrvatskim predznakom, već svega što se tiče kulture. Zbirka poezije je zbirka svih članova udruge, njene literarne sekcije, a uvijek imamo i nekoliko gostiju iz drugih udruga kao i iz matice. Trag o našem prisustvu na ovim terenima tako ostaje zabilježen u Matici srpskoj te i u narodnoj biblioteci Srbije i to trajno.

Jesu li Hrvati u Srbiji sačuvali svoj kulturni identitet?

Mislim da neću pogriješiti kad kažem da se trude, bar ovi ZajedništvoKoliko znam na ovim nije sudjelovala nijedna lista sa hrvatskim predznakom, ovo što je sudjelovalo to su sve neke koalicije i sitne računice, mi moramo naći bar minimum zajedništva kad su u pitanju izbori na svim nivoima jer jedino tako se može postići da imamo naše predstavnike u vlasti. Ovako oni jesu predstavnici, ali partije koja je nosilac liste, a ne Hrvata, a prošli smo nikako, očajno i ponižavajuće. Nipošto ne smijemo zaboravit da vuk dlaku mijenja.što nisu plaćeni Hrvati, ovi što primaju plaću za to da budu Hrvati, oni jesu, jer da nisu sačuvali svoj identitet ni plaće nebi bilo, a ovi drugi zavise opet od ovih što su na platnom spisku države, ali se trude, dokaz da se trude su i vaše novine koje nekako izlaze svakog mjeseca.

Kako su Hrvati organizirani u Novom Sadu? Da li imaju potporu hrvatskih institucija?

Moram reći ovako, samoorganizirani i skrajnuti, jer je sjever zaboravio da postoji i jug pa i šire od toga. Potpora institucija svakako da izostaje, bar što se tiče financija, a čini mi se da je sve ispolitizirano i da tu svako svome nešto daje, a mi u Novom Sadu izgleda nismo ničiji.

Kako ocjenjujete medijski tretman Hrvata u Srbiji, u hrvatskim i srbijanskim medijima?

U petnaestak minuta Dnevnika na hrvatskom, koji emitira TV Vojvodina, deset minuta su vjiesti o premijeru Republike, tri minuta o događanjima u Subotici i okolici, dvije minute za vrijeme i špicu. Možda baš i nije nužno tako, jer premijera gledamo na svim kanalima po cijeli dan, a moguće je da mora tako, jer da nije tako možda bi ukinuli program, sumnjam da bi ga ukinuli, smatram da treba povećati minutažu i pričat, isključivo, o događanju u hrvatskom korpusu u Srbiji.

Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Srbije o recipročnoj zaštiti prava manjina potpisan je 2004. godine. Jeste li zadovoljni kako se on provodi?

Nisam primijetio da se sprovodi.

Zanima nas koja je vaša ocjena trenutnog položaja Hrvata u Srbiji?

U situaciji besposlice, besparice, pada nataliteta, bježanja mladih trbuhom za kruhom, kako ocjeniti položaj manjine, ako većini nije dobro, manjina se tu uklapa u prosjek, kako je većini tako je i manjini, divno.

Ocijenite rezultate nedavno održanih izbora i rezultate koje su ostvarile hrvatske stranke i udruge na njima.

Davno sam rekao, a mislim i napisao negdje da se naš korpus mora ujediniti i tako nastupati na svim izborima u Republici. Koliko znam na ovim nije sudjelovala nijedna lista sa hrvatskim predznakom, ovo što je sudjelovalo to su sve neke koalicije i sitne računice, mi moramo naći bar minimum zajedništva kad su u pitanju izbori na svim nivoima jer jedino tako se može postići da imamo naše predstavnike u vlasti. Ovako oni jesu predstavnici, ali partije koja je nosilac liste, a ne Hrvata, a prošli smo nikako, očajno i ponižavajuće. Nipošto ne smijemo zaboravit da vuk dlaku mijenja.

Što biste poručili čitateljima Hrvatskih novina?

Nekako mi se čini da je kasno da poručujem bilo što, prošli su izbori, valjda će biti izvanredni, ali ajde da pokušam. Pokušajte kod organiziranja našeg korpusa, sujetu i lični interes gurnuti u neki tamo plan, kako bi mogli naš zajednički interes podići na odgovarajući nivo i na sljedećim izborima imati naše predstavnike u parlamentu Republike i Pokrajine, to bi bio ogroman uspjeh, čitajte nas još i dalje, hvala Vam Zlatko na ustupljenom prostoru.

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.