Razgovor s Ivanom Tepešom, dopredsjednikom Hrvatskog sabora i predsjednikom HSP dr. Ante Starčević

Poštovani gosp. Tepeš, već i prije nego što je konstituirana zakonodavna i izvršna vlast predstavnici nove vlasti našli su se na streljani ne samo oporbenih političara, nego i niza tzv. nevladinih udruga i dijela tzv. mainstream medija. Radi li se tu u paklu koji je najavio predsjednik SDP-a Zoran Milanović i kako komentirate takva postupanja?

Radi se o tome da današnja oporba, a bivša vlast, ne može otvarati pitanja gospodarstva jer je očito da su Hrvatsku upropastili u protekle 4 godine i bilo kakva diskusija o pitanjima gospodarstva je njima KontraefektPokušavaju starim uhodanim metodama sve svoje neistomišljenike proglasiti fašistima i to u suradnji s lijevim medijima. Ali smatram da su izazvali kontraefekt i da je javnost svjedočila njihovim dvostrukim kriterijima gdje je u podjeli „Mi ili oni“ jednima dozvoljeno sve i njihove žrtve se ne smiju relativizirati, a drugima nije dopušteno ništa i njihove žrtve potpadaju pod relativizaciju, a što se vidi kod izglasavanja pokroviteljstva nad komemoracijom u Bleiburgu od strane predsjedništva Hrvatskog sabora.sklizak teren. Počeli su otvarati svjetonazorske teme, ali na njihovu žalost niti te teme im ne leže jer nemaju argumenata za sve ono što pokušavaju imputirati svima nama koji smo u sastavu Domoljubne koalicije.

Pokušavaju starim uhodanim metodama sve svoje neistomišljenike proglasiti fašistima i to u suradnji s lijevim medijima. Ali smatram da su izazvali kontraefekt i da je javnost svjedočila njihovim dvostrukim kriterijima gdje je u podjeli „Mi ili oni“ jednima dozvoljeno sve i njihove žrtve se ne smiju relativizirati, a drugima nije dopušteno ništa i njihove žrtve potpadaju pod relativizaciju, a što se vidi kod izglasavanja pokroviteljstva nad komemoracijom u Bleiburgu od strane predsjedništva Hrvatskog sabora.

Dvostruka mjerila

Na udaru već spomenutih struktura, uz sada već bivšeg ministra branitelja Miju Crnoju, posebno se je našao dr. sc. Zlatko Hasanbegović koji je doživio ostracizam i prije imenovanja na funkciju ministra kulture. Krije li se u pozadini napada na Hasanbegovića njegova najava da će otvoriti arhive iz vremena komunističke Jugoslavije – koji bi mogli biti kompromitirajući za pojedine aktere političke scene iz redova oporbe – i kako općenito komentirate harangu kojoj je ministar izložen?

Ministar Hasanbegović je preuzeo resor koji izdašnim sredstvima financira veliki broj udruga i očito je da su te udruge organizirale prosvjed i prije nego je izabran na novu dužnost kako bi prevenirale njegovo smanjivanje sredstava prema njima. I tu su pokazana dvostruka mjerila jer se traži njegova ostavka zbog slika i riječi objavljenih prije 20 godina dok s druge strane imamo u politici aktivne ljude koji su bili u terorističkim formacijama prilikom okupacije jednog dijela Hrvatske i aktivno sudjelovali u agresiji na Hrvatsku i na njih Milorad Pupovac i SDP i HNS nemaju prigovore. Mitropolit SPC-a Porfirije priznao je da je pjevao četničke pjesme i nitko od navedenih nije tražio od SPC-a njegovu ostavku. Također je zanimljivo da nitko "Antifašizam"Nisam primijetio da oni koji sebe svakodnevno nazivaju antifašistima osuđuju komunističke zločine i vrlo negativno gledaju na komunistički režim i Jugoslaviju. Naprotiv, vrlo su glasni kad se spomene lustracija i protive joj se. Smatram da bi antifašizam danas trebao osuđivati svaki totalitarizam i svaki zločin, ma od koga on bio počinjen.od SDP-a i HNS-a nije osudio izrugivanje himne od strane tjednika koji je objavio spornu snimku ministra Hasanbegovića.

„Antifašizam“

Ministar Hasanbegović našao se je pod optužbama da je „revizionist“ i „fašist“, a etikete mu lijepi oni koje sebe nazivaju „antifašistima“. S obzirom na to da je jasno kako domaći tzv. „antifašisti“ ne zagovaraju antifašizam demokratskog tipa, čiji bi uzori bili Charles de Gaulle ili Maksimilijan Kolbe, može li se ustvrditi da je „antifašizam“ o kojemu je ovdje riječ zapravo samo instrument za rehabilitaciju jugoslavenstva i komunizma?

Prvo moramo razlučiti antifašizam iz 1943. godine i tzv. antifašizam iz 2016. godine. Moramo napomenuti da se antifašistička koalicija iz II. svjetskog rata raspala već nakon završetka rata kada faktično započinje Hladni rat i sukob na relaciji Zapad-SSSR. U Hrvatskoj je jedan totalitarizam fašizma i nacizma zamijenjen drugim totalitarizmom – komunizmom.

Danas nisam primijetio da oni koji sebe svakodnevno nazivaju antifašistima osuđuju komunističke zločine i vrlo negativno gledaju na komunistički režim i Jugoslaviju. Naprotiv, vrlo su glasni kad se spomene lustracija i protive joj se. Smatram da bi antifašizam danas trebao osuđivati svaki totalitarizam i svaki zločin, ma od koga on bio počinjen.

Nevladine udruge

Veliki posao u difamiranju političkih protivnika za „ložače pakla“ objavljaju tzv. nevladine udruge. Koliko su akteri na tzv. desnici svjesni važnosti izgradnje jakoga civilnog sektora nacionalno-konzervativnog predznaka koji bi u tom području razbio monopol ljevice?

Smatram da bi civilni javni sektor trebao biti cijepljen protiv bilo kakve političke privrženosti i da bi trebao biti pluralan. Nažalost, danas civilne udruge vrlo glasno progovaraju i napadaju samo jednu stranu političkog spektra čime se stječe dojam da podupiru ovu drugu stranu političkog spektra, a to je SDP i koalicija oko njega.

U izgradnji demokracije nevladine udruge su važan faktor i dojma sam da su aktivisti nacionalno-konzervativnog predznaka više orijentirani na aktivnost kroz klasične političke stranke nego kroz nevladine udruge, iako se vidi i taj pomak prema aktivnostima u udrugama, pogotovo kada se prisjetimo referenduma o braku.

Mnogi analitičari ističu da su mediji bili jedan od ključnih instrumenata u rastakanju hrvatske države od 2000. do danas i da je u današnjem vremenu prevlasti tzv. „meke sile“ i informacijskog ratovanja postojanje jakih profesionalnih medija nacionalne orijentacije od strateške važnosti i za nacionalnu sigurnost. Je li se unutar Domoljubne koalicije razgovaralo o poduzimanju koraka kako bi se riješio taj objektivno veliki problem?

Mi u HSP AS, a vjerujem i ostali prijatelji iz Domoljubne koalicije stava smo da mediji trebaju biti vrlo objektivni, što do sada nije bio slučaj i tu vidimo problem. U demokratskom smo društvu i logično je da i oni koji dijele svjetonazore bliske SDP-u, HNS-u i drugim strankama lijevog spektra jasno i glasno artikuliraju svoje stavove. Ali je nelogično da se ne dopušta nama, koji dijelimo pravaške, demokršćanske i konzervativne stavove da jasno i glasno artikuliramo svoje stavove. I tu vidimo problem. Prvenstveno na taj način treba funkcionirati javni servis, a to je HRT. Ne može se sve provokacije i vrijeđanje hrvatskih simbola od strane ljevice nazivati satirom, a na svaki stav s desnice lijepiti etikete fašizma, govora mržnje, revizionizma i to koristiti kao argument za micanje iz javnog prostora.

Kao primjer navodim izjavu jednog političara iz SDP-a, koji je rekao neki dan na javnoj televiziji u emisiji Otvoreno da tipove sa stavovima poput Hasanbegovića treba HRTZar nije čudno da javna televizija nema potrebu u jednu od svojih političkih emisija pozvati predsjednika jedine pravaške i desne parlamentarne političke stranke u Hrvatskoj da se predstavi hrvatskoj javnosti i iznese svoje stavove i političku viziju. Očito je bilo bolje da me se ne zove i da sam anonimac nepoznatih stavova kako bi mi Milanović lakše mogao lijepiti etikete da sam filofašist i filonacist. To se tako radilo i zato smatram da HRT treba osvježenje i objektivnost u svom radu.maknuti na margine društva. To nikako nije demokracija. Sve je očitije da je ljevica isključiva, za razliku od nas s desnice. I u tom smjeru promišljamo rad medija u Hrvatskoj. A sviđa mi se i ideja da se pojedini novinari i mediji otvoreno opredijele za koga navijaju u političkoj areni i da svaki gledatelj to može znati. Nekorektno je da se pod pojmom objektivnosti u stvari navija za ljevicu.

Goran Radman

Vezano uz prethodno pitanje je stanje na HRT-u, koji se je prema mišljenju mnogih u posljednje četiri godine pretvorio u glasnogovornika jedne politike i ideologije. Treba li smijeniti Gorana Radmana i uspostaviti druge profesionalne i stručne kriterije na toj najvažnijoj televizijskoj kući?

Upravo je u tijeku proces smjene Gorana Radmana pokrenut od strane Nadzornog odbora HRT-a. Po emisijama na HRT-u jasno se može dobiti dojam da se više preferiraju stranke ljevice i njihov svjetonazor. Ja ću navesti samo svoj primjer jer sam kao predsjednik jedine parlamentarne pravaške stranke došao na HRT tek u predizborno vrijeme, dakle skoro godinu dana nakon što sam izabran za predsjednika HSP AS.

Zar nije čudno da javna televizija nema potrebu u jednu od svojih političkih emisija pozvati predsjednika jedine pravaške i desne parlamentarne političke stranke u Hrvatskoj da se predstavi hrvatskoj javnosti i iznese svoje stavove i političku viziju. Očito je bilo bolje da me se ne zove i da sam anonimac nepoznatih stavova kako bi mi Milanović lakše mogao lijepiti etikete da sam filofašist i filonacist. To se tako radilo i zato smatram da HRT treba osvježenje i objektivnost u svom radu. O slučajevima Hloverke Novak Srzić, Karoline Vidović Krišto i niza drugih novinara i urednika s HRT-a već je puno toga rečeno, a i oni su dokaz HRT-ove pristranosti.

Lustracija

Goran Radman je objavao dužnost čelnika zagrebačke televizije osamdesetih, dakle u vremenu jugoslavensko-komunističkog totalitarnog sustava, što je nezamislivo u bilo kojoj demokratskoj zemlji. Treba li Hrvatskoj lustracija i koga bi ona sve trebala obuhvatiti?

Hrvatskoj je potrebna lustracija jer nažalost još nije napravljeno suočavanje s tim dijelom Hrvatske proščosti. Zločini i zločinci NDH su osuđeni i presuđeni. Mnogi dužnosnici NDH su osuđeni na smrt. Također smo svjedoci da se vode i procesi vezani za Domovinski rat, od slučaja Grubori, Lora pa sve do Oluje zbog koje su nevinost na haaškom sudu morali dokazivati i generali Markač, Čermak i Gotovina. Samo nemamo niti jedan proces za zločine počinjene na Bleiburgu, Križnom putu i Golom otoku. Također nemamo niti jedan proces za zločine ubojstava hrvatskih emigranata, a nemojmo zaboraviti niti sve one koji su zbog pjevanja hrvatskih pjesama i vrijeđanja Tita završavali na teškim robijama.

Jedan jedini proces je onaj pokrenut u Munchenu, a i njega je bivša vlast pokušala minirati i time nam narušila i međunarodni ugled na sam dan ulaska u EU. Lustracija nije izum Hrvatske nego je ona europska praksa, ali Hrvatska ima svoje specifičnosti s obzirom da smo mi imali obrambeni rat protiv velikosrpske agresije gdje su sve snage stavljene u službu te obrane. Lustracijom prvenstveno treba obuhvatiti sve zločince, koji su počinili zločin.

Nakon potpunog debakla pravaških stranaka 2007. godine moglo bi se reći da je HSP Ante Starčević pod Vašim vodstvom ponovno vratio pravaštvo u Hrvatski sabor u broju zastupnika dovoljnom za formiranje kluba zastupnika, što svakako predstavlja dobru naznaku oporavka pravaških stranaka. Kako gledate na perspektive pravaštva i pravaških stranaka u budućnosti?

Pravaštvo je jedina izvorna hrvatska politička ideologija. Ona je nastala u Hrvatskoj u 19. stoljeću i ne postoji nigdje drugdje na svijetu. Sve ostale ideologije su uvezene i modificirane u programe hrvatskih političkih stranaka. Vizija dr. Ante Starčevića i Eugena Kvaternika bila je neovisna hrvatska država. Mnoge generacije iza njih također su sanjali neovisnost, ali samo ona generacija koja je živjela 90-ih godina 20. stoljeća to je i doživjela. PravaštvoDanas je pravaštvo sprječavanje odlaska mladih iz Hrvatske, poboljšanje demografske slike Hrvatske. Jer badava nam naša neovisnost kada izumiremo i ako se ne trgnemo za 100 godina će nas biti toliko malo da nemamo prespektive za opstati kao narod. Danas pravaš mora raditi na tim prioritetima. Također moramo voditi računa o prirodnim bogatstvima i zaštiti pitke vode, šuma, Jadrana i poljoprivrednog zemljišta jer mi možemo konkurirati na europskom tržištu samo s kvalitetnom, ali skupljom hranom, a ne količinom.Prvenstveno su za to zaslužni hrvatski branitelji koji su svojim životima, dijelovima tijela i požrtvovnošću ostvarili taj san o neovisnosti i obranili nas od velikosrpske agresije.

Danas je pravaštvo sprječavanje odlaska mladih iz Hrvatske, poboljšanje demografske slike Hrvatske. Jer badava nam naša neovisnost kada izumiremo i ako se ne trgnemo za 100 godina će nas biti toliko malo da nemamo prespektive za opstati kao narod. Danas pravaš mora raditi na tim prioritetima. Također moramo voditi računa o prirodnim bogatstvima i zaštiti pitke vode, šuma, Jadrana i poljoprivrednog zemljišta jer mi možemo konkurirati na europskom tržištu samo s kvalitetnom, ali skupljom hranom, a ne količinom.

Mi smo veliki i stari europski narod, ali nažalost malobrojan i zadaća pravaške stranke je očuvati i ojačati nacionalni i kulturni identitet i tradiciju hrvatskog naroda pogotovo danas kada smo dio EU. Zato je pravaštvo danas i u budućnosti itekako potrebno. Jer samo jaka pravaška stranka može snažno štititi i raditi sve ovo što sam naveo. Danas je HSP AS najsnažnija pravaška stranka koja ima svoj Klub zastupnika, a to su dr. Ivan Kirin iz Rijeke, Pero Ćorić iz Iloka i ja. Pravaši su po prvi put u povijesti postali dio vlasti i to je također velika stvar jer smo konačno dobili priliku sukreirati hrvatsku politiku.

Već se vide prvi pomaci kad je npr. na grobu Ante Starčevića povodom obljetnice smrti 28. 2. 2016. u Šestinama obljetnica po prvi put održana s državnim protokolom u kojem je bio predsjednik Sabora Željko Reiner i ja kao potpredsjednik Hrvatskog Sabora iz pravaške stranke. Velika je to stvar za naš pravaše. Zato pozivam sve druge stranke koje su registrirane pod pravaškim imenom da dođu razgovarati i da kroz nas u Saboru predlažu Zakone, a ne da i dalje djeluju kao neparlamentarne stranke.

Obnašate dužnost dopredsjednika Hrvatskog sabora. Kako gledate na tu važnu funkciju i treba li Hrvatskom saboru vratiti pridjev „državni“?

Bilo bi lijepo kada bi se dodao pridjev „državni“ jer smo stoljećima sanjali svoju neovisnost i svoju državu i sada kada ju imamo ne vidim razloga zašto se sramimo tog pridjeva. Imamo Hrvatski državni arhiv, nekoliko državnih agencija, pa zašto ne bi imali i državni Sabor.

Počašćen sam dužnosti potpredsjednika Sabora i posebno mi je Sr. EuropaMoramo uzeti u obzir da je Hrvatska stoljećima i kulturno i politički pripadala u srednjeeuropski krug i bili smo povezani s teritorijem koji čine današnje države na navedenoj uspravnici Jadran-Baltik. To područje je i gospodarski i kulturno blisko hrvatskom narodu i drago mi je da se konačno odmičemo od „Jugosfere“, koja je obuhvatila Hrvatsku tek nakon I. svjetskog rata.drago što sam potpredsjednik i samim time dionik predsjedništva Sabora, koje je vratilo pokroviteljstvo Sabora nad komemoracijom u Bleiburgu. Smatram da će se u ovom sazivu vratiti jača uloga Sabora u hrvatskoj politici.

Jadran-Baltik

Nakon 15 godina guranja Hrvatske na tzv. „Zapadni Balkan“ odnosno u „Jugosferu“ Hrvatskoj se otvaraju nove perspektive u vidu projekta „Jadran-Baltik“ koji u Hrvatskoj zagovara predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Kako gledate na taj geopolitički projekt i koji su Vaši pogledi na hrvatsku vanjsku politiku i hrvatsko (re)pozicioniranje?

Na taj projekt gledam jako pozitivno. Moramo uzeti u obzir da je Hrvatska stoljećima i kulturno i politički pripadala u srednjeeuropski krug i bili smo povezani s teritorijem koji čine današnje države na navedenoj uspravnici Jadran-Baltik. To područje je i gospodarski i kulturno blisko hrvatskom narodu i drago mi je da se konačno odmičemo od „Jugosfere“, koja je obuhvatila Hrvatsku tek nakon I. svjetskog rata.

Hrvatska se u vanjskoj politici mora pozicionirati na one pozicije koje joj prirodno i povijesno pripadaju, a to je srednjoeuropska i mediteranska pozicija. Samo tako možemo ojačati i gospodarski i politički.

Iz krugova bliskih Domoljubnoj koaliciji najavljeno je uvođenje pomoći prvome djetetu u iznosu od 1.000 eura te je najavljena mogućnost osnivanja Ministarstva Obitelji, useljeništva i demografije. Je li loša demografska slika - negativan prirodni prirast praćen masovnim iseljavanjem u inozemstvo - zapravo glavni hrvatski strateški problem?

Već sam djelomično odgovorio na to pitanje i smatram da politika mora upregnuti sve svoje resurse kako bi riješila DemografijaSmatram da politika mora upregnuti sve svoje resurse kako bi riješila problem iseljavanja i demografije. Taj problem se ne može rješavati izolirano od problema gospodarskog stanja i zapošljavanja jer je međusobno vezan. Zato on nije jednostavan i iziskuje puno energije i truda.problem iseljavanja i demografije. Taj problem se ne može rješavati izolirano od problema gospodarskog stanja i zapošljavanja jer je međusobno vezan. Zato on nije jednostavan i iziskuje puno energije i truda.

Smatram da će se smanjenjem javnog duga, dovođenjem investicija, povećanjem BDP-a povećati zaposlenost, a samim time i stvoriti uvjeti za zapošljavanje mladih i poticanje stvaranja obitelji s djecom. Bez gospodarskog oporavka Hrvatske nećemo moći napraviti željeni cilj, ali sam uvjeren da će ova Vlada napraviti te korake i da će situacija već kroz dvije godine biti puno bolja. Plan osnivanja novog ministarstva predložen je od strane Domoljubne koalicije, ali trenutno nije prihvaćen od kolega iz MOST-a. Rekli su da će preustroj biti za šest mjeseci pa ćemo vidjeti što će se napraviti glede toga.

Dijaspora i iseljeništvo

Kako gledate na potencijale hrvatske dijaspore i iseljeništva i hoće li nova vlast – na čelu koje se nalazi upravo povratnik, predsjednik Vlade Tihomir Orešković – poraditi na osnaživanju veza domovinske i iseljene Hrvatske?

Prilikom izglasavanja nove Vlade rekao sam u saborskoj raspravi u ime Kluba zastupnika HSP AS da nam je IseljeništvoHrvatska mora tražiti uzor u Izraelu, Italiji i Irskoj, koje imaju jednak omjer iseljenika i stanovništva u domovini kao Hrvatska. Navedene države itekako gospodarski održavaju veze i pozitivno iskorištavaju iskustva i bogatstvo svojih iseljenika. Naši iseljenici dali su ogroman doprinos tijekom Domovinskog rata i sada im trebamo omogućiti da kao investitori ulažu u Hrvatsku i poboljšaju gospodarsku sliku Hrvatske.posebno drago što je premijer iseljenik jer mi u svom programu imamo snažno povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske. Hrvatska mora tražiti uzor u Izraelu, Italiji i Irskoj, koje imaju jednak omjer iseljenika i stanovništva u domovini kao Hrvatska. Navedene države itekako gospodarski održavaju veze i pozitivno iskorištavaju iskustva i bogatstvo svojih iseljenika.

Naši iseljenici dali su ogroman doprinos tijekom Domovinskog rata i sada im trebamo omogućiti da kao investitori ulažu u Hrvatsku i poboljšaju gospodarsku sliku Hrvatske. Ali isto tako Hrvatska ne smije imati maćehinski odnos prema iseljeništvu nego im vratiti veći broj zastupnika u Hrvatskom saboru i omogućiti im lakše glasovanje na parlamentarnim izborima.

Bosna i Hercegovina uvijek su zauzimale važno mjesto o koncepcijama Ante Starčevića, Eugena Kvaternika, Milana Šufflaya, Ive Pilara i dr. pravaških pisaca. Kako gledate na položaj Hrvata u BiH, a kako ne posvemašnju šutnju o tzv. šestorci u Haagu?

Politika prošle Vlade prema Hrvatima u BiH je bila katastrofalna. Hrvati su u BiH konstitutivan narod i Hrvatska mora svakodnevno voditi brigu o njima. Smeta me kada je Vesna Pusić rekla da ona Domovinski rat priznaje samo u Hrvatskoj, a ne i u BiH. Postavljam pitanje da li bi došlo do Oluje i svih oslobodilačkih akcija u Hrvatskoj da prije toga nije bilo operacija u BiH?

Također postavljam pitanje da Hrvati u BiH nisu spriječili BiHMoramo pod hitno riješiti pitanje mirovina pripadnicima HVO-a jer su oni dali veliki doprinos obrani Hrvatske i BiH od srbijanske agresije. Moramo gospodarski pomoći Hrvatima u BiH kako se ne bi iseljavali i time smanjivali broj Hrvata u BiH. Puno je posla, a opet sve ovisi o gospodarstvu Hrvatske. Zato je nužno što prije gospodarski podignuti Hrvatsku kako bi bila snažan gospodarski i politički faktor i mogla snažno stati iza Hrvata u BiH. U tom smjeru treba ići i zauzimanje za šestoricu u Haagu.agresiju Srbije bi li imali danas slobodnu Hrvatsku? Moramo pod hitno riješiti pitanje mirovina pripadnicima HVO-a jer su oni dali veliki doprinos obrani Hrvatske i BiH od srbijanske agresije. Moramo gospodarski pomoći Hrvatima u BiH kako se ne bi iseljavali i time smanjivali broj Hrvata u BiH. Puno je posla, a opet sve ovisi o gospodarstvu Hrvatske. Zato je nužno što prije gospodarski podignuti Hrvatsku kako bi bila snažan gospodarski i politički faktor i mogla snažno stati iza Hrvata u BiH. U tom smjeru treba ići i zauzimanje za šestoricu u Haagu.

Tzv. migrantska kriza, prijetnje terorističkim napadima diljem Europe, potencijalna krizna žarišta u Ukrajini, Makedoniji, Kosovu, BiH, Crnoj Gori itd., sve nabrojano čini sigurnosnu sliku u hrvatskom okruženju i šire prilično napetom. Treba li, prema Vašem osobnom mišljenju, Hrvatskoj Ministarstvo domovinske sigurnosti?

O tome nismo razgovarali u Domoljubnoj koaliciji, a smatram da se pitanje Domovinske sigurnosti može adekvatno riješiti kroz Vladinu koordinaciju MORH-a, MUP-a i obavještajnog sektora. Na području Bliskog istoka događaju se geopolitički tektonski poremećaji i Hrvatska se mora znati adekvatno nositi sa tim izazovima. Koliko se nekima prostor bliskog istoka i sjeverne Afrike činio dalek, on je u geopolitičkom smislu sasvim blizu, a na kraju krajeva i u svojim odgovorima sam ranije rekao da Hrvatska pripada pod mediteranski kulturni i politički krug.

Napetosti između velikih sila dolaze do izražaja u svim zemljama koje ste naveli u pitanju, a dio su našeg bližeg susjedstva. Iako smo dio NATO-a trebamo poraditi na jačanju vlastite tehnike i oružanih snaga, pa i uvođenjem obveznog vojnog roka.

Davor Dijanović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.