Razgovor s akademikom Stjepanom Damjanovićem, predsjednikom Matice hrvatske

Poštovani akademiče Damjanoviću, na izbornoj glavnoj skupštini Matice hrvatske u lipnju o.g. izabrani ste za novog predsjednika Matice hrvatske. Koje su temeljne odrednice Vašega programa?

Na početku mandata u različitim ustanovama i na različitim položajima ljudi vole obećavati nešto novo. Matica je ustanova s tradicijom i kao novi predsjednik zatekao sam projekte, prije svega izdavačke, koje treba Stjepan Damjanovic2MHPosebno ćemo raditi, i već sada to činimo, na jačanju unutarnje Matičine organizacije, na jačanju ogranaka i odjela, na njihovoj međusobnoj djelotvornijoj suradnji, na boljoj povezanosti sa središnjicom u Zagrebu, na urednijem ispunjavanju članskih obveza. Posebno ćemo raditi na povezivanju Matice s još većim brojem prvorazrednih hrvatskih znanstvenika, umjetnika, znalaca svih usmjerenja.nastaviti: neki od njih (Stoljeća hrvatske književnosti) bit će završeni kad nas više ne bude, neke trebamo mi završiti (npr. Povijest hrvatskoga naroda, Enciklopedija Matice hrvatske).

Naša lijepa palača na Zrinjevcu u prilično je lošem stanju, a sredstva kojima raspolažemo vrlo skromna pa moramo naći načina kako riješiti taj problem itd. Jedna od velikih boljki našega je društva što puno toga počinjemo, a malo završavamo. Želim započeto završiti.

Posebno ćemo raditi, i već sada to činimo, na jačanju unutarnje Matičine organizacije, na jačanju ogranaka i odjela, na njihovoj međusobnoj djelotvornijoj suradnji, na boljoj povezanosti sa središnjicom u Zagrebu, na urednijem ispunjavanju članskih obveza. Posebno ćemo raditi na povezivanju Matice s još većim brojem prvorazrednih hrvatskih znanstvenika, umjetnika, znalaca svih usmjerenja.

Budućnost MH

U razgovoru za «Vijenac» prije izbora za predsjednika izrazili ste zabrinutost budućnošću Matice hrvatske u smislu njezina održanja na razini koja joj je primjerena. Kako gledate na današnji položaj Matice hrvatske u kulturnom i društvenom životu?

Svaki čas me netko povuče za rukav i kaže «Matica bi trebala učiniti to i to!? Kada spomenem 20 Matičinih odjela, vidim da neki misle da u Matičinoj zgradi sjedi 20 ekspertnih timova. A ne sjedi nitko. Odjeli su skupine ljudi koji svoju plaću zarađuju negdje drugdje, a u Matici se udružuju da bi ostvarili neki svoj poseban interes.

Matica može puno dobrih stvari učiniti «sitnim» radom koji ne iziskuje puno novca. Ona to može jer ima tradiciju okupljanja ljudi koji su kreativni. Ali velike nacionalne programe ne možete raditi bez novca. Znam da mnogi ljudi očekuju da ih Matica radi, ali ako nema sredstava , ne možete raditi ili ono što bi bilo normalno da završite u dvije godine vi radite trostruko duže. Na sve to sam mislio kad sam izražavao strah o kojem me pitate.

No da sam crni pesimist, ne bih prihvatio dužnost Matičina predsjednika. Nisam naivan, ali ipak vjerujem da će Hrvatska nakon svih vrludanja krenuti smjerom boljega OgranciU Republici Hrvatskoj imamo 90 ogranaka i izvan Hrvatske još dvadesetak, razumije se najviše u Bosni i Hercegovini. Ti su ogranci vrlo različiti po svojoj snazi, tj. po broju članova, po izdavačkoj djelatnosti i po broju kulturnih događaja koje organiziraju. No valja imati na umu da je ono što neki slabašni ogranci organiziraju u svojim sredinama gotovo jedino što se u tim sredinama događa.života. I u dobru i u zlu Matica ima uvijek isti temeljni zadatak: biti identitetskim žarištem, kulturom i promicanjem znanosti čuvati svijest o posebnosti hrvatskoga naroda. Ona to i danas čini i činit će ubuduće. Ponekad bolje, ponekad lošije, ovisno o prilikama i sposobnosti onih koji je vode.

Koliko Matica hrvatska danas ima aktivnih ogranaka?

U Republici Hrvatskoj imamo 90 ogranaka i izvan Hrvatske još dvadesetak, razumije se najviše u Bosni i Hercegovini. Ti su ogranci vrlo različiti po svojoj snazi, tj. po broju članova, po izdavačkoj djelatnosti i po broju kulturnih događaja koje organiziraju. No valja imati na umu da je ono što neki slabašni ogranci organiziraju u svojim sredinama gotovo jedino što se u tim sredinama događa.

Nakladnička aktivnost Matice hrvatske

Kako stoji stvar s Matičinom nakladničkom aktivnošću?

U središnjici izdajemo svoju najvažniju seriju – Stoljeća hrvatske književnosti. Zadali smo si da u njoj izađe najmanje šest knjiga godišnje i to sada uspijevamo činiti. MatosDrugi veliki pothvat je PoštovanjeHtio sam reći da je Matica tu da jača i razvija ljubav prema vlastitom, a ne mržnju prema drugom i drukčijem. Prava ljubav za svoj narod uvijek ide pod ruku s poštovanjem drugih naroda i njihovih tradicija, ali i s istinoljubivošću koja zahtijeva da se kažu neugodne istine ma koga se ticale.Povijest hrvatskoga naroda u sedam knjiga. Jedna je objavljena, uskoro se nadamo drugoj, u 2015. trebale bi biti objavljene još dvije, a u 2016. bismo posao završili. U središnjici svake godine izdamo još puno dobrih naslova.

Ono na što želim posebno upozoriti izdanja su naših ogranaka. To je takva količina naslova i takva kvaliteta da se možemo jako ponositi mada se s vremena na vrijeme pojave naslovi za koje bih volio da na njima nema Matičinoga znaka. Mislim da naše izdavaštvo u cjelini zaslužuje visoku ocjenu, mada ima i svojih slabosti, uvjetovanih što manjkom sredstava , što našim propustima. Puno je veći problem prodaja, a možda još veći čitanje knjiga. No to su problemi koji tište sve izdavače i ne samo u Hrvatskoj. I potrebne su zajedničke i promišljene mjere.

Na izbornoj skupštini rekli ste da je Matica nacionalna, a ne nacionalistička ustanova. Koju ste poruku time željeli poslati?

U našem društvu postoje oni kojima je svaki izraz poštovanja prema vlastitom narodu, njegovoj povijesti i tradiciji – nacionalizam. Na drugom su krilu oni koji misle da je u Hrvatskoj Hrvatima dopušteno sve i kojima ničije hrvatstvo nije dovoljno dobro osim njihova vlastitoga koje se, međutim, više temelji na mržnji prema drugima nego na ljubavi za vlastito.

NacionalnoIma i onih posve dobronamjernih kojima je nametnuta misao da je svako iskazivanje rodoljublja sumnjivo. Njima treba pomoći, treba im strpljivo objašnjavati da nije tako i pokazivati im ono što ste spomenuli u pitanju – briga za jačanje i kultiviranje nacionalnoga osjećaja odlika je svih uspješnih naroda.Htio sam reći da je Matica tu da jača i razvija ljubav prema vlastitom, a ne mržnju prema drugom i drukčijem. Prava ljubav za svoj narod uvijek ide pod ruku s poštovanjem drugih naroda i njihovih tradicija, ali i s istinoljubivošću koja zahtijeva da se kažu neugodne istine ma koga se ticale.

Krugovi koji su protiv samostalne Hrvatske

Što mislite zašto određeni politički i medijski krugovi u Hrvatskoj brigu za nacionalni identitet izjednačuju sa šovinizmom? Nije li ta briga odlika svih uspješnih naroda?

Oni su dio onih središta moći koji nipošto nisu željeli samostalnu Hrvatsku, teško podnose njezino postojanje i pripravni su učiniti sve da ona bude što slabija jer je tada ovisnija o njima i o njihovim mentorima. Jačajući nacionalni identitet pomažete snaženju tolerantne i samosvjesne Hrvatske, onakve kakvu oni nikako ne žele.

Naravno, ima i onih posve dobronamjernih kojima je nametnuta misao da je svako iskazivanje rodoljublja sumnjivo. Njima treba pomoći, treba im strpljivo objašnjavati da nije tako i pokazivati im ono što ste spomenuli u pitanju – briga za jačanje i kultiviranje nacionalnoga osjećaja odlika je svih uspješnih naroda.

Nacionalni osjećaj razvija ljubav prema vlastitoj tradiciji i zauzetost za budućnost svojega naroda

Za Vas je nacionalni osjećaj kulturna vrijednost?

Tu je misao izrekao poznati hrvatski književnik Petar Šegedin, ja sam je samo prihvatio i višeput ponovio. Moje je mišljenje da nacionalni osjećaj razvija ljubav prema vlastitoj Petar Segedintradiciji i zauzetost za budućnost svojega naroda. On razvija svijest da smo se rodili u narodu i zemlji koje je netko prije nas uredio za nas i da u tom smislu imamo obveze prema onima koji dolaze poslije nas.

Taj osjećaj nas oslobađa napasti da pomislimo kako povijest počinje s nama današnjima ili da smo mi nekakav superiorni dio povijesnoga trajanja. Mogao bih i dalje nabrajati, ali i ovoliko je dovoljno da se vidi da nas taj osjećaj «obrađuje» u smjeru plemenitih nastojanja, da nas – kultivira.

Podjele u društvu

Hrvatsko je društvo danas izrazito podijeljeno po različitim kriterijima, a te podjele dodatno potpiruju pojedini novinari, politikanti i sitni trgovci političkim utjecajem. Tuđmanova ideja nacionalne pomirbe izgleda da je nakon Domovinskoga rata ustuknula pred starim ideološkim razdjelnicama. Kako Vi gledate na to pitanje?

Za Domovinskoga rata činilo se da smo te razdjelnice prevladali. Borba za slobodu gurnula ih je u drugi plan. Kada je zemlja oslobođena, počele su borbe za vlast, a u tim su borbama puno RazdjelniceZa Domovinskoga rata činilo se da smo te razdjelnice prevladali. Borba za slobodu gurnula ih je u drugi plan. Kada je zemlja oslobođena, počele su borbe za vlast, a u tim su borbama puno uspjeha imali oni koji su bili nositelji vlasti i u proteklim vremenima. Uspijevali su sebi i svojim sinovima osigurati veći dio kolača i zbog toga što su se mnogi koji su se za vrijeme Domovinskoga rata itekako angažirali sada povukli držeći da je ono glavno dostignuto. Većim njihovim sudjelovanjem u javnom životu mnoge bi stvari krenule nabolje.uspjeha imali oni koji su bili nositelji vlasti i u proteklim vremenima. Uspijevali su sebi i svojim sinovima osigurati veći dio kolača i zbog toga što su se mnogi koji su se za vrijeme Domovinskoga rata itekako angažirali sada povukli držeći da je ono glavno dostignuto. Većim njihovim sudjelovanjem u javnom životu mnoge bi stvari krenule nabolje.

Očekujem da će se to događati i da će se sve više takvih ljudi, koji Hrvatsku vole i vole je u prvom redu radom, uključivati, a neće sjediti doma misleći «Što ja tu mogu?» Polako ali sigurno smanjivat će se prostor onima koji Hrvatsku teško podnose, ali kako drugu nemaju na raspolaganju nastoje u toj nevoljenoj državi osigurati što bolju poziciju. I ponašaju se po načelu «Što gore, to bolje!»

Kako komentirate mišljenje da je nakon osamostaljenja RH Matica hrvatska izgubila razlog svojega postojanja?

Najbolji su odgovor na takve tvrdnje tisuće i tisuće ljudi koji se okupljaju oko Matičinih programa, njezini članovi i prijatelji, odgovor su novi članovi kojih se samo u prošla dva mjeseca upisalo gotovo tristo, odgovor su programi koje smišljamo i ostvarujemo, programi raznoliki koji svi imaju isti zajednički nazivnik – čuvanje hrvatske posebnosti i hrvatskoga duha ili, kako to volimo moderno reći, čuvanje nacionalnoga identiteta.

Oni koji očekuju Maticu iz 1971. ili iz 1842. ne razumiju povijesna kretanja i razlike među vremenima. Drugi koji stalno sugeriraju da je praktički nema stalno reagiraju na njezine pojedine poteze i dokazuju da je – ima i da postoje valjani razlozi za njezino postojanje.

Enciklopedija Matice hrvatske

Doznajemo da bi uskoro trebao izaći prvi svezak trosveščane «Enciklopedije Matice hrvatske». Možete li nam ukratko kazati nešto o tom projektu?

Slavni hrvatski povjesničar književnosti Antun Barac rekao je da za neka razdoblja naše povijesti vrijedi formula «povijest Matice hrvatske = povijest hrvatske kulture». Enciklopedija će pokazati ulogu Matičinu ulogu za cijelo vrijeme njezina trajanja. Osobe iz naše, i ne samo naše, kulture i uopće javnoga života, bit će prikazane s obzirom na svoju suradnju s Maticom. Tako i mnoge udruge i mnoga politička tijela. Mislim da će biti ne samo korisno nego i jako zanimljivo

Izdvajanja za kulturu

U mandatu sadašnje Vlade izdvajanja za kulturu iz državnoga proračuna smanjena na 0, 49 %. Kako komentirate taj potez vlasti?

Iz podataka koliko se za kulturu izdvaja može se zaključiti da su u središtima odlučivanja jači oni koji kulturu tek trpe i koji bi je «stavili na preživljavanje». Naprosto ne vjeruju u njezinu razvojnu moć, ne vjeruju u to da ona podiže kvalitetu ljudskoga života, ne razumiju njezine putove i načine djelovanja na ukupni život pojedinca i zajednice, vide je samo kao ukras koji može biti i lijep, ali nije nužan. A neki je se i boje – boje se da ona, barem većina njezinih proizvoda, čuvaju ono što bi oni rado razorili.

Važnost kulture

Prema mišljenju nekih intelektualaca položaj Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju (EU) u nekim će se aspektima približiti položaju koji je Hrvatska imala u Austro – Ugarskoj Monarhiji. U tom kontekstu oni ističu kako će nacionalna kultura dobiti još snažniju ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta. Što Vi mislite?

Mislim da je posve jasno da će kultura dobiti još važniju ulogu u čuvanju narodne posebnosti. Što nas u prvom redu određuje kao poseban narod? Valjda naš jezik i naša kultura u najširem smislu riječi, dakle ne samo kultura riječi, KulturaMislim da je posve jasno da će kultura dobiti još važniju ulogu u čuvanju narodne posebnosti. Što nas u prvom redu određuje kao poseban narod? Valjda naš jezik i naša kultura u najširem smislu riječi, dakle ne samo kultura riječi, glazbe, likovna umjetnost, nego i čipke i sve druge rukotvorine, sve dakle što je stvorio hrvatski duh i što ne možete drugdje naći u tom obliku. Naše su robne kuće napunili onim čim su htjeli, važno je da ne napune naše knjige i naše školske programe, naše glave i duše sadržajima koji će nas odnarođivati.glazbe, likovna umjetnost, nego i čipke i sve druge rukotvorine, sve dakle što je stvorio hrvatski duh i što ne možete drugdje naći u tom obliku. Naše su robne kuće napunili onim čim su htjeli, važno je da ne napune naše knjige i naše školske programe, naše glave i duše sadržajima koji će nas odnarođivati.

Kako gledate na današnji model europskog povezivanja koje je iz svojih temelja istisnuo kršćanstvo, ali i važnost kulture za jedinstvo europskih naroda? Je li današnja Europska unija ona ujedinjena Europa koju su sanjali brojni istaknuti književnici, filozofi i mislioci tijekom povijesti?

Ne mislim da mogu jako kompetentno odgovoriti na Vaša pitanja jer morao bih znati koješta što ne znam. Ipak, usudit ću se reći neka svoja zapažanja. Moramo razlikovati ideju istaknutih intelektualaca od provedbe pragmatičnih političara. Intelektualci (iz kojih dakako ne isključujem političare vizionare) mislili su da model europskoga povezivanja znači model boljega međusobnoga upoznavanja, isticanja onoga što europske prostore povezuje i istodobno čuvanje svih europskih raznolikosti.

I elementi zajedništva i elementi raznolikosti najčešće su iz kulture. Europska unija kakva je danas posve je usmjerena na gospodarska pitanja i na sve ono što bi omogućilo da u tom pogledu Europa funkcionira kao jedinstven prostor. Takva su nastojanja kadšto povezana s nasilnim uniformiranjem, nažalost. Istiskivanje kršćanstva u vezi je s posvemašnjom sekularizacijom kojoj smo svjedoci i s nastojanjima da se religiju potisne u sferu privatnoga. Problem je međutim što takva nastojanja sve više liče na sekularnu religiju (tržište, tržište, što šire tržište, a sve što tom širenju smeta treba ukloniti).

Glas Matice hrvatske i HAZU

Predsjednik ste Matice hrvatske, ali i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kako gledate na kritičke glasove da bi te dvije institucije trebale biti glasnije u reakcijama na aberacije u hrvatskoj politici i društvu?

Na to sam pitanje često odgovarao pa ću sada pokušati ovako. Svakome tko je toga mišljenja preporučujem da uzme zadnjih nekoliko godišta Matičinoga »Vijenca» da ih pročita i onda ustanovi o kojima su sve problemima pisali vrlo KomunizamPosljedice djelovanja komunističkoga sustava sigurno su u tom pogledu pogubne iz razloga koje ste u pitanju već naveli, ali činjenica da sve zemlje koje su živjele u tom sustavu ne ozdravljaju jednakom brzinom i jednako temeljito pokazuje da postoji još nešto u svakoj od njih, pa tako i kod nas. Mislim da smo neke probleme koji priječe da daroviti dođu do riječi na odgovarajući način i povedu u smjeru ozdravljenja spomenuli u prethodnim pitanjima, a suvislu i temeljitu analizu mogao bi napraviti politolog ili sociolog, što ja nisam.kompetentni analitičari. Ja ne tvrdim da se nije moglo i u tom pogledu više, ali teško mogu o tome suditi ljudi koji ne čitaju Matičine novine i časopise, nikad nisu pročitali ni jednu Matičinu knjigu ni posjetili tribinu.

Matica ili neka druga ustanova ne može im u njihov poštanski sandučić slati mišljenja i stavove. Matica i Akademija nemaju svoj TV program ili svoj dnevni list pa njihove poruke ne mogu stizati jako široko, ali kritičarski raspoloženi pojedinci dužni su uložiti neki napor da bi saznali što se govori i piše.

Jednom ste izjavili da naša država boluje od odsutnosti sinergije darovitih. Koliko je današnje loše stanje u politici posljedica komunističkog mentaliteta i načina razmišljanja i djelovanja koji je forsirao podobnost i mediokritetstvo nasuprot snažnoj inicijativi istaknutih i darovitih pojedinaca?

Posljedice djelovanja komunističkoga sustava sigurno su u tom pogledu pogubne iz razloga koje ste u pitanju već naveli, ali činjenica da sve zemlje koje su živjele u tom sustavu ne ozdravljaju jednakom brzinom i jednako temeljito pokazuje da postoji još nešto u svakoj od njih, pa tako i kod nas. Mislim da smo neke probleme koji priječe da daroviti dođu do riječi na odgovarajući način i povedu u smjeru ozdravljenja spomenuli u prethodnim pitanjima, a suvislu i temeljitu analizu mogao bi napraviti politolog ili sociolog, što ja nisam.

Budućnost Matice hrvatske

Za kraj razgovora zanima nas kako gledate na perspektive Matice u budućnosti?

Vjerujem da će Matica hrvatska još bolje (to u prvom redu znači preciznije) definirati svoje suvremene zadaće i još ih uspješnije odrađivati, da će u njoj sve češće dolaziti do sinergije darovitih i da će je ljudi prepoznavati kao potrebnu ustanovu koja ne zaslužuje poštovanje samo po svojoj slavnoj prošlosti nego i po onome kako djeluje u nama suvremenom trenutku.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pet, 7-02-2025, 18:27:55

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.