Razgovor s Mijatom Stanićem u povodu referenduma o autocestama
Poštovani gosp. Staniću, predsjednik ste Nezavisnog cestarskog sindikata - koji je jedan od pokretača prikupljanje potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta – tako da se nesumnjivo ubrajate u skupinu najupućenijih osoba za ovu problematiku. Zašto je prema Vama od ogromne važnosti prikupiti dovoljan broj potpisa i putem mogućeg referenduma spriječiti monetizaciju?
Autoceste nisu samo dio prijevoznog sustava, nego su i važna poluga za ekonomski razvoj. Određivanjem visine cestarina država može utjecati na izvoz, turizam, ukupnu cijenu roba i usluga, ruralni razvoj i
druge ekonomske faktore. Ako se odreknemo upravljanja autocestama, odričemo se i bitne poluge za kreiranje vlastite ekonomske budućnosti.
Koncesionarima na Istarskom ipsilonu zbog nedovoljnog prometa već isplaćeno preko milijardu kuna
Zagovornici monetizacije ističu kako je monetizacija ekonomska nužnost. Kako to komentirate? Naime, čini nam se da zagovornici monetizacije barataju prilično netočnim i paušalnim podatcima.
U aktualnoj Vladinoj priči o koncesiji, spominje se da će Vlada dobiti 3 milijarde eura, no proračunu bi ostalo na teret sadašnji dug autocesta
od 4 milijarde eura. KoncesijaAktualnoj Vladinoj priči o koncesiji, spominje se da će Vlada dobiti 3 milijarde eura, no proračunu bi ostalo na teret sadašnji dug autocesta od 4 milijarde eura. Proračunu bi se kratkotrajno pokrpale neke rupe, ali bi dugoročno ostao bez prihoda od autocesta. K tome, koncesioniranje autocesta dovest će do povećanja cijena, pada kvalitete usluga i smanjenja investicija u infrastrukturu, s time da idućih deset Vlada neće moći donositi strateške odluke o tim autocestama.Proračunu bi se kratkotrajno pokrpale neke rupe, ali bi dugoročno ostao bez prihoda od autocesta. K tome, koncesioniranje autocesta dovest će do povećanja cijena, pada kvalitete usluga i smanjenja investicija u infrastrukturu, s time da idućih deset Vlada neće moći donositi strateške odluke o tim autocestama.
Štoviše, ako prometa ne bude dovoljno, morat ćemo koncesionaru nadoknaditi razliku. Time na sebe preuzimamo rizik poslovanja, i to na 40 godina, dok koncesionar neometano ubire profit. Da to nisu samo neutemeljeni strahovi govori i činjenica kojoj upravo svjedočimo: zbog nedovoljne količine prometa na Istarskom ipsilonu, koncesionarima ove dionice već je isplaćeno preko milijardu kuna.
Koje bi bile posljedice monetizacije autocesta kako za nacionalne interese tako i za građane koji će u budućnosti njima putovati?
Postoji realna mogućnost da se novac od koncesije ne iskoristi za vraćanje duga autocesta nego posluži za trenutno krpanje proračunskih rupa. Tako bi se sva
dobit utopila, dug za izgradnju autocesta bi nam i dalje ostao, a izgubili bismo zaradu od autocesta kojom taj dug možemo otplaćivati!
Uostalom, davanje autocesta u koncesiju u zemljama poput SAD-a i Španjolske dovelo je do povišenja cestarina, kao i u Hrvatskoj s onim dionicama autocesta koje su već pod koncesijom.
Davor Dijanović
![]()
Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.