Zvonko Kusić: HAZU se otvorila javnosti

Akademija već sada radi na okupljanju svih odgovornih u društvu kako bi se definirali nacionalni interesi, koji nadilaze podjele po bilo kojoj osnovi i s tom aktivnošću će nastaviti i dalje – riječi su akademika Zvonka Kusića za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća.

Nacionalna institucija hrvatskog naroda Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nije mogla ostati izvan dinamike i turbulencija vremena u kojem živimo. Unatrag dva mjeseca objavljen je u povodu Dana HAZU, u prilogu Obzor Večernjeg lista, veliki razgovor s predsjednikom HAZU akademikom Zvonkom Kusićem pod naslovom: «Zvonko Kusić – Široki konsenzus bio bi znak zrelosti društva. Bojim se da se bez toga ne će moći izvršiti potrebne promjene», čemu je, također u Večernjem listu, slijedio članak komentatorice tog lista u kojem kroz naslov: «Vrijeme je za veliki pakt» naglašava kako je nužan konsenzus o reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava, te lokalne uprave, dokumentirajući svoj stav stajalištima Predsjednika Republike, predsjednika HAZU i kardinala Josipa Bozanića, što se moglo protumačiti kao uključivanje svih navedenih u sferu politike.

Te turbulencije, kao i na portalu narod.hr nedavno objavljeno izvješće o svečanoj proslavi Dana Katoličkog bogoslovnog fakulteta naslovljeno: »Kusić: kad god netko hoće naglo prekinuti s tradicijom, dođu problemi», bili su povod da predsjednika HAZU, akademika Zvonka Kusića, čiji je prvi predsjednički mandat ušao u izbornu godinu, a uzroci su brojniji, zamolimo za razgovor za portal Hrvatskog kulturnog vijeća. Ovo je prvi razgovor predsjednika HAZU za jedan internetski portal.

Prvo pitanje bilo je u stvari zamolba za šire objašnjenje i pojašnjenje sadržaja izjava iz navedenih medija - i Večernjeg lista i portala narod.hr.

Govoreći na svečanoj proslavi Dana Katoličkog bogoslovskog fakulteta želio sam reći da je tradicija važan čimbenik u definiranju našeg nacionalnog identiteta i odricanjem od tradicije odričemo se i dijela sebe. Zato i promjene u društvu moraju biti ne samo promišljene, nego i postupne, bez velikih «revolucionarnih» rezova, koji bi, na kraju, mogli nanijeti više štete nego koristi.

TradicijaDio tradicije su i institucije poput Katoličke crkve čiji utjecaj i snagu bi mnogi htjeli umanjiti, ali u konačnici bez uspjeha, kao i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja često zna biti na udaru kritika upravo zato što zagovara napredak i promjene, ali i poštivanje tradicije. Jedan od naših stavova je da ne postoje jednostavna rješenja koja bi riješila naše probleme i Akademija svojim djelovanjem nastoji utjecati na formiranje društvene svijesti o tomu.Dio tradicije su i institucije poput Katoličke crkve čiji utjecaj i snagu bi mnogi htjeli umanjiti, ali u konačnici bez uspjeha, kao i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja često zna biti na udaru kritika upravo zato što zagovara napredak i promjene, ali i poštivanje tradicije. Jedan od naših stavova je da ne postoje jednostavna rješenja koja bi riješila naše probleme i Akademija svojim djelovanjem nastoji utjecati na formiranje društvene svijesti o tomu.

Nedavno ste primili glavnu savjetnicu za znanost predsjednika Europske komisije, prof. dr. sci. Anne Glover, kojom prigodom je pohvalila činjenicu da HAZU održava stručne skupove o aktualnim pitanjima hrvatskog društva, te pozvala Akademiju da iskoristi članstvo u Znanstvenom savjetodavnom odboru Akademije EU ( EASAC). Međutim, također nedavno je u razgovoru za Večernji list povjerenik za regionalni razvoj EU Johannes Hahn, rekao kako nemamo strateški plan korištenja fondova EU. Ima li HAZU strateški plan za iskorištavanje EU fondova?

Svjesni smo da ćemo u budućnosti sredstva za naše projekte morati osigurati iz fondova EU i HAZU ih već koristi. Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU i njegova upraviteljica nalaze se na čelu međunarodnog projekta Glazbene migracije u rano moderno doba: susret europskog istoka, zapada i juga u kojem sudjeluju četiri zemlje, a koji se financira iz europskog programa HERA (Humanistika u europskom istraživačkom prostoru).

Za taj projekt odobreno je milijun eura. To je dobar početak za Akademiju u cjelini, ali i primjer kako se novac iz fondova EU može iskoristiti za istraživanje i promicanje hrvatske kulturne baštine kao dijela zajedničke europske kulture i civilizacije.

Bez interneta se ne može, ali on nam mora služiti kao pomagalo, a ne biti sam sebi svrha

S obzirom na činjenicu da je ovo prvi razgovor jednog predsjednika HAZU za internetski portal, kakvo je vaše mišljenje o internetu, njegovoj ulozi i utjecaju na sve vaše životne i radne aktivnosti, kao i domaće i međunarodne institucije u kojima djelujete?

Nema sumnje da je internet znatno promijenio naše živote te način rada i stjecanja informacija. Zahvaljujući elektroničkoj pošti komuniciranje je postalo brže i jeftinije. U jednoj sekundi putem interneta možete primiti ili poslati poruku s jednog kraja InternetPodaci koje nalazimo na internetu mogu biti nepouzdani, netočni, a zbog lakoće s kojom do njih dolazimo možda smo izgubili kritičnost i istraživačku upornost. Također, zbog goleme količine vijesti koje svakodnevno doznajemo putem interneta teško je odrediti koja je od njih važna i vjerodostojna.svijeta na drugi, što je do prije nekoliko desetljeća bilo nezamislivo. Preko interneta možemo doći do bilo kojeg podatka, za što su nam nekada trebali sati mukotrpnog istraživanja.

Vijest o nekom događaju možemo na internetskim portalima pročitati odmah, bez obzira gdje se dogodila. S druge strane, ne treba zaboraviti niti zamke koje internet krije. Podaci koje nalazimo na internetu mogu biti nepouzdani, netočni, a zbog lakoće s kojom do njih dolazimo možda smo izgubili kritičnost i istraživačku upornost. Također, zbog goleme količine vijesti koje svakodnevno doznajemo putem interneta teško je odrediti koja je od njih važna i vjerodostojna.

Tu je i opasnost od cyber kriminala i drugih zloporaba interneta, od širenja pedofilskih sadržaja do provala na bankovne račune. Mogućnosti za komuniciranje preko interneta kod mnogih ljudi dovode do otuđenja jer se zadovoljavaju dopisivanjem putem e-maila ili društvenih mreža i ne osjećaju potrebu za druženjem uživo.

Internet nam je dakle u praktičnom smislu olakšao živote, kao i brojna druga tehnološka dostignuća, ali pitanje je jesmo li zbog interneta postali bolji ljudi. Bez interneta se ne može, ali on nam mora služiti kao pomagalo, a ne da bude sam sebi svrha.

Iza vas je, može se tako reći, jedan mandat na čelu HAZU. Jeste li, slično političarima u takvim situacijama, u «kampanji» za osvajanje slijedećeg?

Bez obzira što je izborna godina, ja redovito obavljam svoje svakodnevne obveze koje imam kao PredsjednikBiti predsjednik Hrvatske akademije je velika odgovornost i obaveza, ali i čast, s obzirom na slavne osobe koje su prije mene obnašale tu dužnost. Uz prvoga predsjednika Franju Račkog to su bili Tadija Smičiklas, Vladimir Mažuranić, Andrija Štampar, Grga Novak, Ivan Supek i Ivo Padovan. U Akademiji nije poznata izborna kampanja u klasičnom, političarskom smislu.predsjednik HAZU: zastupam Akademiju u javnosti, prezentiram njene stavove, a zajedno sa svojim suradnicima u Upravi i Predsjedništvu HAZU osmišljavam Akademijine aktivnosti.

Biti predsjednik Hrvatske akademije je velika odgovornost i obaveza, ali i čast, s obzirom na slavne osobe koje su prije mene obnašale tu dužnost. Uz prvoga predsjednika Franju Račkog to su bili Tadija Smičiklas, Vladimir Mažuranić, Andrija Štampar, Grga Novak, Ivan Supek i Ivo Padovan. U Akademiji nije poznata izborna kampanja u klasičnom, političarskom smislu.

Prije nego što ste izabrani trajala je nekakva kampanja moguće i medijska »topnička priprema», preispitivanja, statusa i djelovanja Akademije, i sastava članstva, a svrha je, moguće, bila izabrati kandidata koji je bio «zacajhnan» u nečijim «topničkim dnevnicima»?

Na prošlim izborima za mene kao predsjednika glasovalo je 110 od 118 akademika i nije bilo skoro nikakvih dilema u svezi toga.

Kakav je vaš osobni pogled kao svojedobno, najmlađeg izabranog akademika, na lobiranja i jesu li vaša mandatska iskustva moguće promijenila vaše poglede?

Glede izbora novih akademika, puno je čimbenika koji odlučuju o izboru i nikada nećemo uspjeti sve zadovoljiti. Posvemašnje objektivnosti nigdje nema. Prilikom izbora često postoje podjednaki kandidati i ne može se sa stopostotnom sigurnošću utvrditi zašto su baš neki od njih izabrani, a drugi ne. Glasovanje je tajno.

U likovnom razredu, primjerice, imamo povjesničare umjetnosti, kipare, arhitekte i slikare, ali i u cijeloj državi ima četiri ili pet slikara koji su akademici. Zar to znači da su ostali značajno lošiji? Ne, nego zbog ograničenja broja akademika ne mogu svi biti u HAZU. Medicinski razred, kojemu sam bio tajnik, ima jasne kriterije, razradili smo tablicu u kojoj su prikazani rezultati kandidata u životu i svakog od njih se prezentira prema tih dvadesetak parametara.

Međutim, tajno glasovanje je presudno jer se tada ti kriteriji ne mogu «nadzirati». Svaki član je sam sa svojom olovkom i odlukom. Ne možete u takvoj situaciji izbjeći osobni stav – teško se oteti subjektivnom. Vjerojatno se nikada neće moći u potpunosti ukloniti takav rizik. Tako je uostalom bilo i u povijesti PritisciPostoje pritisci i zahtjevi da se HAZU svrsta na lijevu ili desnu stranu, uz ovu ili onu političku opciju, a ti zahtjevi uglavnom dolaze s ekstremnih pozicija. No HAZU se tome uspješno odupire i izbjegava izjašnjavati se o dnevnopolitičkim temama. Jedina iznimka bila je potpora ulasku Hrvatske u EU i haaške presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, kad smo odbacili tvrdnje iz prvostupanjske presude o udruženom zločinačkom pothvatu. Akademijina je snaga u nezavisnosti i otklonu prema dnevnoj politici.Akademije.

Gotovo je nepoznato da su Gaj i ilirci tridesetak godina prije osnutka Akademije započeli s akcijom njezina osnivanja, no ti višestruki pokušaji nisu uspjeli. Kada su kasnije Strossmayer i Rački osnivali Akademiju oni ilirce nisu primili u članstvo. Možemo samo zamisliti koliko je bilo njihovo nezadovoljstvo.

Želim reći da će uvijek biti onih za koje će se smatrati da su trebali biti izabrani. Ali, isto je i s Nobelovom nagradom za književnost koju nisu dobili mnogi koji su je vjerojatno zaslužili (Tolstoj, Kafka, Joyce, Virginia Woolf). Ni HAZU ne može biti imun na to. U Francusku akademiju nisu bili primljeni ni Balsac, Zola, Moliere, ni Jean Jacques Rousseau...

Akademijina snaga je u nezavisnosti i otklonu prema dnevnoj politici

Osjećate li vi postojanje ili djelovanje eventualnih lobija i njihov utjecaj na rad i ugled Akademije?

Postoje pritisci i zahtjevi da se HAZU svrsta na lijevu ili desnu stranu, uz ovu ili onu političku opciju, a ti zahtjevi uglavnom dolaze s ekstremnih pozicija. No HAZU se tome uspješno odupire i izbjegava izjašnjavati se o dnevnopolitičkim temama. Jedina iznimka bila je potpora ulasku Hrvatske u EU i haaške presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, kad smo odbacili tvrdnje iz prvostupanjske presude o udruženom zločinačkom pothvatu. Akademijina je snaga u nezavisnosti i otklonu prema dnevnoj politici.

Elitna, ali ne elitistička institucija

Svojedobno se stavljalo pod upitnik djelovanje, i «zatvorenost», i sastav članstva, tražilo se «osvježavanje», pomlađivanje, puštani su u «promet» bradati vicevi o akademicima kao starim ljudima, na koje se troši državni novac, bez, za kritičare takve vrste, neke koristi za društvo?

Ponosan sam na činjenicu da smo posljednjih godina u potpunosti otvorili Akademiju javnosti. HAZU se često percipiralo kao zatvorenu instituciju u koju obični građani nemaju pristupa, no to nije tako. Mi smo elitna, ali ne i elitistička institucija. Sva događanja u Akademiji – predavanja, tribine, okrugli stolovi, promocije knjiga – otvoreni su za javnost i tu posebno ističem predavanja koja se svakog četvrtka u 18 sati održavaju u Knjižnici HAZU.

No nije dovoljno da se Akademija otvorila javnosti, jer ona svojim djelovanjem nastoji i utjecati na društvo. Rad Akademije ponekad medijima nije dovoljno atraktivan jer nema tu senzacionalizma ni žutila, ali drago mi je da građani ipak prepoznaju da im se Akademija približila. U tom smislu svake godine održavamo i Dane otvorenih vrata koji izazivaju veliko zanimanje građana. Lani smo u sklopu te manifestacije imali 145 raznih događanja s oko 8000 posjetitelja.

Ponosan sam i na to što sam bio na čelu Akademije upravo u vrijeme kad se slavila njena 150. godišnjica. Bilo je to 2011., a zanimljivo je da sam 1996. bio JavnostPonosan sam na činjenicu da smo posljednjih godina u potpunosti otvorili Akademiju javnosti. HAZU se često percipiralo kao zatvorenu instituciju u koju obični građani nemaju pristupa, no to nije tako. Mi smo elitna, ali ne i HAZU zgradaelitistička institucija. Sva događanja u Akademiji – predavanja, tribine, okrugli stolovi, promocije knjiga – otvoreni su za javnost i tu posebno ističem predavanja koja se svakog četvrtka u 18 sati održavaju u Knjižnici HAZU.na čelu Kliničke bolnice Sestre milosrdnice u Vinogradskoj kad se obilježila i njena 150. godišnjica.

Na čelo HAZU došao sam upravo u vrijeme krize zbog koje su smanjena novčana izdvajanja za znanost i kulturu, ali unatoč tim nepovoljnim okolnostima uspjeli smo unaprijediti rad i osnovali smo nekoliko novih zavoda, primjerice u Križevcima i u Rijeci, a svoj rad smo u tolikoj mjeri intenzivirali da smo lani imali 399 događanja, od toga 114 znanstvenih skupova, savjetovanja i okruglih stolova, 95 predavanja, 74 predstavljanja knjiga, prezentacija programa i prikazivanja filmova, 56 izložbi, 19 posjeta stranih delegacija, te po 9 skupštinskih zasjedanja i komemoracija.

Dakle, u prosjeku smo svaki dan imali više od dva događanja. Izdali smo i 200 knjiga i časopisa. Trudimo se u potpunosti iskoristiti sve stručne i prostorne kapacitete koje Akademija ima na raspolaganju i to su značajni pomaci.

HAZU ima poslanje i zadaću dostojanstveno i neupitno štititi i boriti se za nacionalne interese Hrvatske

Zaslužuju li uopće hrvatski narod i hrvatska država, inducirano i opterećujuće podijeljeni, instituciju koja se može, ako nije već otrcano, nazvati i «katedralom» hrvatske znanosti i umjetnosti?

HAZU ima poslanje i zadaću dostojanstveno i neupitno štititi i boriti se za nacionalne interese Hrvatske u svim područjima i u svim situacijama. Akademija treba podržati nacionalne interese kada je god to primjereno. Ona treba imati viziju i davati strateške smjernice o ključnim pitanjima nacije bez natruha ideologije. Akademija je u nas, a i u većini malih zemalja, posebno važna u čuvanju identiteta i predstavljanju države i nacije.

Akademijini zavodi diljem Hrvatske – od Cavtata do Vukovara – u 14 gradova svojom aktivnošću pridonose znanstvenoj i kulturnoj afirmaciji svojih regija i vrjednovanju regionalnog bogatstva i raznolikosti. U ovom trenutku ozbiljne i složene krize razvoj gospodarstva najvažniji je zadatak Hrvatske, te zahtijeva mobilizaciju svih čimbenika u državi, pa tako i Akademije.

Konsenzus oko zajedničkih vrijednosti promiče izgradnju jedinstva i unutarnje kohezije i jača povjerenje unutar društva. Akademija stalnim pravilnim KonsenzusKonsenzus oko zajedničkih vrijednosti promiče izgradnju jedinstva i unutarnje kohezije i jača povjerenje unutar društva. Akademija stalnim pravilnim vrednovanjem društvenih pojava postupno vodi do usvajanja novih društvenih mjerila i vrijednosnih sustava te motivira i ostale znanstvenike i stručnjake izvan Akademije.vrednovanjem društvenih pojava postupno vodi do usvajanja novih društvenih mjerila i vrijednosnih sustava te motivira i ostale znanstvenike i stručnjake izvan Akademije.

Vizija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je da hrvatsko društvo bude društvo znanja i znanosti i stoga se zalažemo za uključivanje hrvatske znanosti u europske i svjetske tokove znanosti, kao i za trajno poticanje i sustavno povećanje ulaganja za istraživanja i razvoj znanosti. Zalažemo se i za brigu o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u svijetu, jer to su bitni čimbenici duhovnog, gospodarskog, političkog i sveopćeg napretka Hrvatske.

Držimo da se bolja Hrvatska može izgrađivati samo uz neprestani znanstveni i kulturni napredak, kako bi izborila mjesto među i razvijenijim nacijama Europe i svijeta koje joj pripada s obzirom na njene potencijale. To je uostalom bila i misao vodilja našeg osnivača Strossmayera. Također, ciljevi do kojih nam je stalo su jedinstvo, solidarnost, ustrajnost, konstruktivnost, strpljivost, optimizam i odgovornost prema sebi, svojoj domovini i budućim generacijama. Odgovor na vaše pitanje je - da.

Akademija je za promicanje jedinstva, a protiv podjele nacije po svim osnovama

Činjenična podijeljenost društva dovodi i do «prilagođavanja» nacionalnih interesa, koji bi trebali biti zajednički. Može li se Akademija glede toga pojaviti kao visokostručni integrativni činitelj?

HAZU mora biti nadstranački i nadideološki i zaista štititi nacionalne interese, bez ikakvih ideoloških konotacija. Akademija zauzima mjesto ne samo autoriteta u znanosti i umjetnosti već i moralnog autoriteta i jednoga od autoriteta u svim važnim i temeljnim pitanjima društva i države. Ona je savjest nacije, a uloga joj je promicati najviše vrijednosti društva nadilazeći dnevnu ideologiju i pristranost što joj osigurava mogućnost nezavisnog rada. Posebno joj je stran svaki ekstremizam.

Akademija osigurava jedan pouzdan pristup svim izazovima u društvu i kao takva je prepoznata. Jedna od važnih uloga Akademije je promicanje jedinstva, a protiv podjela nacije po svim osnovama. Kod Akademije je dobro što je kod većine članova prisutan taj nadideološki stav. Akademija bi trebala rijetko utjecati na političke odluke, a više na formiranje društvene svijesti. Svojim porukama HAZU nudi rješenja temeljena na znanstvenim, stručnim i etičkim postavkama te djeluje kao korektiv društvenih zbivanja.

Isto tako svojim autoritetom, sustavnim promišljanjem, nepristranošću i nezavisnošću Akademija je ona institucija u državi koja je u stanju okupiti, motivirati i mobilizirati najbolje pojedince i skupine, te na najbolji način tako usmjeravati procese u društvu kako bi promijenila sustav društvenih vrijednosti, što, dugoročno, jedino može dovesti do istinskih društvenih promjena.

Imaju li HAZU i akademici mišljenje, stav o iseljavanje visokoobrazovanih kadrova bez naknade sredstava uloženih u njihovo školovanje (U Južnoj Koreji se to naplaćuje ili naknađuje)?

Uvijek su najbolji kadrovi odlazili u inozemstvo gdje su im se pružali bolji uvjeti za nastavak karijere i nemoguće je to potpuno zaustaviti. Ti procesi događaju se i u drugim društvima. U takvim okolnostima treba mladim MladiPotrebno je stvoriti ozračje u kojem će apatiju i beznađe zamijeniti optimizam i nada da u Hrvatskoj ipak može biti bolje. To nije lak zadatak, ali tek tada će mladi intelektualci shvatiti da je njihovo mjesto ovdje, u Hrvatskoj, i da svojim znanjima mogu dati doprinos njenoj izgradnji, umjesto da radi gole egzistencije moraju odlaziti u inozemstvo.znanstvenicima i stručnjacima ipak osigurati što bolje uvjete kako bi ostali u domovini, a one koji su vani što je moguće više vezati s hrvatskom znanstvenom i stručnom zajednicom kako bi time Hrvatska barem posredno imala koristi od njih.

Potrebno je stvoriti ozračje u kojem će apatiju i beznađe zamijeniti optimizam i nada da u Hrvatskoj ipak može biti bolje. To nije lak zadatak, ali tek tada će mladi intelektualci shvatiti da je njihovo mjesto ovdje, u Hrvatskoj, i da svojim znanjima mogu dati doprinos njenoj izgradnji, umjesto da radi gole egzistencije moraju odlaziti u inozemstvo. Treba iskoristiti pozitivne strane globalizacije koja danas omogućava brže usvajanje znanja i umreženost sa cijelim svijetom, a tu se upravo mladima otvara šansa da postepeno preuzimaju odgovornost za Hrvatsku.

Mladi trebaju shvatiti da će im biti onako kako će sami odlučiti i da ne ovise o tome hoće li im netko sa strane nešto pokloniti ili oduzeti. To znači da će morati cijeli život učiti i prilagođavati se brzim promjenama. To nije lako, ali to je jedini put do stvaranja bolje Hrvatske.

Prate li, po vašem mišljenju, mediji dovoljno djelovanje Akademije?

Velik dio aktivnosti akademika nije dovoljno prepoznat u široj javnosti. Dva su razloga tome. S jedne strane dio rada akademika nije prepoznat jer se oni PozornostVelik dio aktivnosti akademika nije dovoljno prepoznat u široj javnosti. Dva su razloga tome. S jedne strane dio rada akademika nije prepoznat jer se oni obično bave tzv. „ozbiljnim" temama koje društvu, pretežno spektakla i estrade, nisu dovoljno atraktivne, te stoga dobivaju manje medijske pozornosti nego što bi trebale. To nastojimo promijeniti pojačanim angažmanom.obično bave tzv. „ozbiljnim" temama koje društvu, pretežno spektakla i estrade, nisu dovoljno atraktivne, te stoga dobivaju manje medijske pozornosti nego što bi trebale. To nastojimo promijeniti pojačanim angažmanom.

Da bi se promovirala neka ozbiljna stvar treba više truda. Nema nam drugoga izlaza, jer su mediji komercijalizirani, nemilosrdni i podilaze publici tako da se mora uložiti znatan napor kako bi na Akademijin rad obratili pozornost. Ali, istodobno, Akademija mora držati određenu razinu ispod koje ne smije ići i ne podilaziti senzacionalizmu.

No, i u znanosti ima zanimljivih tema pa nastojimo takve promovirati, a ove godine izdat ćemo i prvi broj Glasnika HAZU, koji će biti namijenjen široj javnosti. S druge strane, dio rada akademika često se prezentira i odražava u drugim institucijama, pa se ne doživljava kao da je to rad Akademije.

Jeste li Vi u Akademiji top-menadžer, ili ste Vi primus inter pares, a akademici rade u svojim razredima organizirani statutarno?

Naravno da kao predsjednik HAZU imam i najvišu odgovornost za funkcioniranje Akademije, u čemu mi pomažu moji suradnici iz Uprave i Predsjedništva u AkademiciPoznam sve akademike i njihov rad. Često uvodno govorim na skupovima ili izložbama koje oni organiziraju. Zato se nastojim što temeljitije pripremiti pa sam tako imao prilike upoznati njihovo djelo i aktualni rad. Moram priznati da sam tom privilegijom tako postao bogatiji i svestraniji. Tek tako sam postao svjestan ogromnoga potencijala Akademije i sposoban predstavljati Akademiju što mi je kao predsjedniku i dužnost.kojem sjede i tajnici devet Akademijinih razreda. Jednom mjesečno Predsjedništvo održava svoje sjednice tako da sve aktivnosti razreda koordiniramo na najvišoj razini, što zbog našeg dinamičkog rada ponekad zna biti i vrlo izazovno.

No, kao institucija stara 153 godine HAZU je ipak jedan uhodani sustav, a to je najvažnije za uspješno djelovanje svake institucije, pa i društva u cjelini. Posebno bi istakao odličnu suradnju i entuzijazam svih akademika, homogenost Predsjedništva, te Uprave.

Poznajete li sve akademike, svakog ponaosob?

Poznam sve akademike i njihov rad. Često uvodno govorim na skupovima ili izložbama koje oni organiziraju. Zato se nastojim što temeljitije pripremiti pa sam tako imao prilike upoznati njihovo djelo i aktualni rad. Moram priznati da sam tom privilegijom tako postao bogatiji i svestraniji. Tek tako sam postao svjestan ogromnoga potencijala Akademije i sposoban predstavljati Akademiju što mi je kao predsjedniku i dužnost.

Tako sam npr. lani oko 150 puta imao prilike govoriti u tome svojstvu. Osim sa članovima Uprave, u kojoj postoji izuzetno jedinstvo, i sa članovima Predsjedništva, svakodnevno razgovaram s mnogim članovima Akademije te se tako formira strategija rada ove Institucija.

Ljetopis Akademije na 1000 stranica...

Kako usklađujete djelatnost Akademije?

Današnja generacija u Akademiji ima obvezu uključiti se u rješavanje aktualnih društvenih pitanja kao što su to činili naši prethodnici koji su bili vizionari za svoje doba i značajno su pridonijeli rješavanju važnih nacionalnih LjetopisNaši akademici marljivo rade u svojim strukama i njihovi rezultati zabilježeni su u Ljetopisu HAZU koji izdajemo za svaku proteklu godinu, ponekad i na više od 1000 stranica. Ondje je pobrojan rad i svih devet razreda i 30 znanstveno-umjetničkih jedinica HAZU u 14 hrvatskih gradova gdje rade brojni istraživači, među kojima i mnogo mladih. Njima Akademija omogućava raditi i napredovati u znanstvenoj i stručnoj karijeri, a neki od njih ostvaruju zapažene rezultate na međunarodnoj razini.pitanja, u prvom redu stvaranju kulturnog identiteta i identiteta nacije. Ne bi bilo dobro kada bismo mi danas bili manje vizionari, manje hrabri, manje avangardni i manje odgovorni od naših prethodnika prije 153 godine.

Naši akademici marljivo rade u svojim strukama i njihovi rezultati zabilježeni su u Ljetopisu HAZU koji izdajemo za svaku proteklu godinu, ponekad i na više od 1000 stranica. Ondje je pobrojan rad i svih devet razreda i 30 znanstveno-umjetničkih jedinica HAZU u 14 hrvatskih gradova gdje rade brojni istraživači, među kojima i mnogo mladih. Njima Akademija omogućava raditi i napredovati u znanstvenoj i stručnoj karijeri, a neki od njih ostvaruju zapažene rezultate na međunarodnoj razini.

Akademija ima i 30 znanstvenih vijeća i odbora koji su specijalizirani za pojedine sektore (npr. za naftu i plin, za energetiku, poljoprivredu i šumarstvo, promet...), a njihovi članovi su uz akademike i znanstvenici izvan kruga Akademije. Ima ih nekoliko stotina i time se HAZU još jednom potvrđuje kao stožerna ustanova koja okuplja vrhunske znanstvenike i stručnjake, pa i one koji nemaju titulu akademika. Promocija obrazovanja i znanosti kao i njihova afirmacija su nezaobilazna društvena vrjednota.

Nužne promjene u znanosti moraju omogućiti kako bi ona postala konkurentnija i društveno odgovornija, a to bi trebalo dati poticaj i razvoju gospodarstva utemeljenog na inovacijama. Važno je poticanje kompetitivne znanosti i podizanje znanstvenog podmlatka, te razvoj znanstvene infrastrukture.

Akademija je sudjelovala u izradi Smjernica za izradu Strategije razvoja hrvatskog obrazovnog i istraživačkog prostora, a pojedini članovi Akademije, i ja osobno, sudjelovali smo u izradi same Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Akademija je izradila i niz važnih dokumenata koji se odnose na organizaciju i razvoj znanstvenog i obrazovnog sustava.

Koga vi možete «prozvati» i tko može «prozvati» vas, mislim na Akademiju?

Akademija se ne bavi prozivanjem konkretnih „krivaca", ne želimo time davati doprinos podjelama u hrvatskom društvu kojih je ionako previše. Prednost dajemo konstruktivnim prijedlozima, a ne destruktivnim akcijama. Akademiju se često nastoji uvući u bolesne svađe koje ne vode ničemu.

Komu, kao Akademija, «polažete» račun?

Akademija je od osnutka neovisna o državnoj vlasti i to je definirano još njenim prvim pravilima. No, surađujemo s Ministarstvom kulture i s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, s kojim je suradnja najviše došla do izražaja već spomenutim našim sudjelovanjem u izradi Smjernica za izradu Strategije razvoja hrvatskog obrazovnog i istraživačkog prostora. Akademiju je osnovao Hrvatski sabor i ona jednom godišnje njemu podnosi izvještaj koji se tamo prihvaća. Zadnje je izvješće prihvaćeno sa 115 glasova «za» i jednim suzdržanim.

Ponedjeljkom i do 80 uglavnom pacijentica

Uz predsjedanje Akademijom istodobno obavljate i svoj temeljni posao i poziv liječnika u Klinici za onkologiju i nuklearnu medicinu u KBSM, poznatoj i među liječnicima i pacijentima kao «nuklearka». Nedavnog ponedjeljka u vašoj čekaonici bilo ih je više od 80 pacijentica?

Uz dužnosti profesora na Medicinskom fakultetu i pročelnika Katedre za onkologiju, te rukovođenje Klinikom kojoj sam predstojnik, rad sa pacijentima mi je najdraži i on me na neki način relaksira Jedna od najvećih nagrada liječničkog poziva i zanimanja je vidjeti zadovoljnog, izliječenog pacijenta...

Liječnici imaju najbolju mogućnost razumjeti društveni kontekst

Što je u vašem radu u Akademiji značila činjenica da ste liječnik, specijalist/onkolog, doktor znanosti, sveučilišni profesor, znanstvenik s visokim međunarodnim znanstvenim ugledom, svojedobno najmlađi akademik izabran svojom djelatnošću koja je Hrvatsku oslobodila gušavosti (ne i kretenizma, ne možemo ne našaliti se), člana uglednih međunarodnih medicinskih i zdravstvenih institucija?

Da, bio sam inicijator i predsjednik sam Hrvatskoga društva za štitnjaču, voditelj Referentnog centra za bolesti štitnjače i predsjednik Komisije za suzbijanje gušavosti Ministarstva zdravstva od 1992. koja je 1996. inicirala novi MedicinaBio sam inicijator i predsjednik sam Hrvatskoga društva za štitnjaču, voditelj Referentnog centra za bolesti štitnjače i predsjednik Komisije za suzbijanje gušavosti Ministarstva zdravstva od 1992. koja je 1996. inicirala novi Kusic pacijenticaZakon o jodiranju soli, što je dovelo do eliminacije gušavosti i drugih poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda, među kojima je najvažnije zaostajanje u psihomotornom razvoju .Zakon o jodiranju soli, što je dovelo do eliminacije gušavosti i drugih poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda, među kojima je najvažnije zaostajanje u psihomotornom razvoju .

Time se je Hrvatska uvrstila među države koje su najuspješnije riješile ovaj važan javno zdravstveni problem, što je međunarodno priznato na najvišim razinama. Od 1990. sam predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničke bolnice Sestre milosrdnice kojoj sam bio i ravnatelj. Ujedno sam profesor Onkologije i Nuklearne medicine i Pročelnik Katedre za kliničku onkologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, gdje sam bio i dekan, a stručno sam se usavršavao i bio gostujući profesor, među ostalim, na Guy's Hospital u Londonu, na Michigan University u Ann Arboru, Cornell University u New Yorku, pohađao sam M. S. Course in Nuclear Medicine u Londonu, American Thyroid Association Postgraduate Program u New Yorku i Mayo Clinic Endocrine Course.

Inače, liječnici od svih zanimanja u prirodnim znanostima vjerojatno imaju najbolju mogućnost razumijeti društveni kontekst jer neprestano dolaze u doticaj sa svim skupinama ljudi. Kao liječnik imam priliku dobro upoznati čovjeka i to od rođenja do smrti u svim dobrim i lošim situacijama. Osim toga, znanstvenici iz prirodnih područja rade najčešće na problemima koji se moraju egzaktno rješavati i dokazivati i to im omogućuje jedan objektivan pristup problemima.

Ukoliko neke od njih istodobno zanimaju humanističke teme ili umjetnost, a to je dosta često, to dovodi do jednog svestranog pogleda na život. Poznato je da su mnogi pisci, glazbenici i umjetnici uopće, bili liječnici.

Vaš radni angažman, pozornost i radni kapacitet višestruko su podijeljeni. Pati li netko zbog toga?

Moja je supruga već navikla na moj ritam rada i obveze, te je to, na neki način, prirodno. Nikada u radnom vijeku nisam u potpunosti iskoristio godišnji odmor niti sam gledao na radno vrijeme.

Imate li vi uopće slobodnog vremena i kako ga, ako ga imate, koristite?

Oduvijek sam puno čitao i to radim i sada. Žao mi što nemam više vremena pratiti stručnu literaturu i raznovrsne edicije u svezi rada Akademije. Nastojim čitati djela akademika, što, dijelom, držim obvezom, ali je to i zadovoljstvo. Posjećujem izložbe, koncerte, kazališne predstave što mi je poseban užitak, ali i dio obveza, jer tamo često sudjeluju članovi Akademije.

Prije petnaestak godina je među vašim djelatnicima, ali i pacijentima o Vama kao tada ravnatelju Kliničke bolnice «Sestre milosrdnice», kružila simpatična priča da ih ujutro «plašite», jer ste među prvima, gotovo prije svih, u rano jutro dolazili na posao. Jeste li prvi ujutro, dopustimo si malu slobodu, i u zgradi «kao dobri duh Akademije»?

Uvijek ustajem u 5 sati ujutro bez obzira kada sam legao, pripremam se za taj dan i ujutro sam najsvježiji, s najboljim idejama.

Svako jutro oko 7 sati odlazim u bolnicu gdje vodim stručni sastanak i vizitu te rad sa bolesnicima i tekuće poslove Klinike ili obavljam nastavu sa studentima. Tada odlazim u Akademiju.

Rad u Akademiji nije praktično ograničen radnim vremenom i često se osim prijepodnevne rutine obavlja i poslije podne ili navečer. Ja zapravo živim sa Akademijom 24 sata, i praznicima...Redovito u autu čitam materijale i pripreman nastupe. Vjerojatno imam višak vremena, jer se nikada nisam bavio drugim ljudima, mislim, bio zavidan i na to trošio vrijeme.

Katete trokuta znanja – obrazovanje, istraživanje, inovacije

Šećer na kraju, a moguće i pelin. Pokušajte, molim Vas, u glavnim crtama predstaviti zamisli iz vašeg programa, ukoliko se namjeravate ponovo kandidirati za predsjednika HAZU?

Kao što sam ranije rekao, HAZU već sada radi na okupljanju svih odgovornih u društvu kako bi se definirali nacionalni interesi koji nadilaze podjele po bilo kojoj osnovi i s tom aktivnošću će nastaviti i dalje. Nastavit ćemo s ProjektiPosebna aktivnost bit će usmjerena prema prijavi znanstvenih projekata u Hrvatskoj i na strukturalne fondove EU, a s Unijinim tijelima nastavit će se suradnja na svim područjima znanosti, umjetnosti i kulture. HAZU će nastaviti suradnju sa stranim akademijama, veleposlanstvima i kulturnim i znanstvenim institucijama te i dalje držati otvorenima vrata prema hrvatskim građanima, jer HAZU je jedna od temeljnih institucija hrvatskog naroda i svih njenih građana.organiziranjem kongresa, simpozija, konferencija, znanstvenih skupova, okruglih stolova, predavanja, promocija knjiga, izložbi, koncerata i ostalih događaja kojima se promiče znanstvena djelatnost i umjetničko stvaralaštvo.

Tu spada i održavanje predavanja četvrtkom u Knjižnici HAZU, što je oblik dijaloga HAZU s javnošću. Nastavit će se s radom znanstvenih vijeća i odbora koji okupljaju najkompetentnije znanstvenike i stručnjake iz i izvan Akademije. Akademija će u svim područjima obrazovnog i istraživačkog prostora djelovati tako da zaživi trokut znanja koji se sastoji od obrazovanja, istraživanja i inovacija uz afirmaciju najviših standarda akademske etičnosti i čestitosti.

Strateške odrednice razvitka promatrat će se u skladu s programom Obzor 2020 koji određuje budućnost istraživanja i inovacija u svim zemljama EU, a obuhvaća tri ključna prioriteta: vrhunsku znanost, industrijsko liderstvo i društvene izazove. Posebnu pozornost poklonit ćemo radu Akademijinih zavoda u Zagrebu i diljem Hrvatske. Nastavit će se bogata izdavačka djelatnost u vlastitom izdanju i uz pomoć Akademijine Zaklade i uska suradnja s Hrvatskom zakladom za znanost.

Posebna aktivnost bit će usmjerena prema prijavi znanstvenih projekata u Hrvatskoj i na strukturalne fondove EU, a s Unijinim tijelima nastavit će se suradnja na svim područjima znanosti, umjetnosti i kulture. HAZU će nastaviti suradnju sa stranim akademijama, veleposlanstvima i kulturnim i znanstvenim institucijama te i dalje držati otvorenima vrata prema hrvatskim građanima, jer HAZU je jedna od temeljnih institucija hrvatskog naroda i svih njenih građana.

Mislim da, na kraju, i mi ne možemo, kao ni svi ostali, bez nogometne groznice, koja se, umjesto kininom, «liječi» pivom i grickalicama U Vašoj kući, mislim na Akademiju, osjećam se kao da ispod košulje imam majicu kakvu su imali naši nogometaši u Francuskoj, na kojoj je pisalo – Proud to be Croat. Sada je od toga ostalo samo – Budi ponosan. Kako se osjećate Vi u takvom svakodnevnom ozračju, ali pogotovo ako Hrvatska bude uspješna u Brazilu?

Sport svakako ima važnu ulogu ne samo za fizičko i psihičko zdravlje nacije (naravno, ukoliko se njime bavimo aktivno), nego i u promicanju duha SportNaši sportaši ostvarili su vrhunske rezultate u mnogim sportovima i time se Hrvatska doista pozicionirala kao sportska sila. Sportaši služe i kao pozitivan primjer cijelom društvu jer iza njihovih uspjeha uvijek stoji naporan trening i sustavan rad, a to je ono što nam kao naciji i društvu nedostaje. Našim sportašima se dakle ne trebamo samo diviti, nego ih trebamo i slijediti.zajedništva i stvaranja pozitivnog ozračja koje može pridonijeti uspjesima na drugim područjima života. Hrvatski sportaši, posebno naša nogometna reprezentacija, dali su i daju značajan doprinos međunarodnoj afirmaciji Hrvatske još od vremena borbe za priznanje naše samostalnosti.

Mnogi u svijetu čuli su za Hrvatsku upravo zbog naših sportaša, a nogometni kockasti dres jedan je od najprepoznatljivijih i najpopularnijih. Za malu zemlju poput Hrvatske sport je možda jedino područje gdje može biti ravnopravna ili čak i jača od daleko većih zemalja koje ne možemo nadvisiti niti u gospodarskim rezultatima, niti u političkoj moći.

Naši sportaši ostvarili su vrhunske rezultate u mnogim sportovima i time se Hrvatska doista pozicionirala kao sportska sila. Sportaši služe i kao pozitivan primjer cijelom društvu jer iza njihovih uspjeha uvijek stoji naporan trening i sustavan rad, a to je ono što nam kao naciji i društvu nedostaje. Našim sportašima se dakle ne trebamo samo diviti, nego ih trebamo i slijediti.

Hvala, Akademiče, na prvom internetskom razgovoru.

Antun Drndelić

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.