Detalji

Objavljeno: 04. svibnja 2010.

Tomislav Jonjić glavni je urednik «Političkog zatvorenika», mjesečnika Hrvatskog društva političkih zatvorenika, član-radnik Matice hrvatske, član Hrvatske odvjetničke komore i Udruženja odvjetnika ovlaštenih na zastupanje pred MKSJ (Association of Defence Counsel Appearing Before the ICTY) u Den Haagu te član Hrvatskoga kulturnog vijeća. Uz dr. Zvonimira Šeparovića izlagao je na nedavno održanoj tribini HKV-a pod nazivom "Tužba protiv Srbije ne smije se povući". Tom prigodom za Portal HKV-a odgovorio je na nekoliko pitanja o trenutnoj perspektivi same tužbe, o pritiscima koji s Pantovčaka stižu vezano uz mogućnost njenog povlačenja,  razlici  u radu i nadležnosti između Međunarodnog suda pravde i MKSJ-a te o posjetu predsjednika Josipovića Ahmićima i njegovu izlaganju u parlamentu BiH. Ovdje izdvajamo dio koji se odnosi na rad Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju: "Tužiteljstvu MKSJ-a nitko razuman ne će pripisati apolitičnost, a još manje će mu se spočitnuti bilo kakve simpatije prema Hrvatima, no dio naše javnosti nikad se ne će potruditi i na Internetu pročitati, recimo, paragrafe 6.-9. optužnice protiv Šešelja. U njima se jasno govori o udruženome zločinačkom pothvatu u kojem su pored Šešelja sudjelovali i Milošević, Kadijević, Adžić, Mladić, Martić, Hadžić, Karadžić, Krajišnik, B. Plavšić, Ražnjatović-Arkan i drugi, s ciljem stvaranja Velike Srbije do granice Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica, u kojemu bi se provedbom etničkog čišćenja osigurala srpska dominacija."(mmb)

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2010.

Dr. Nino Raspudić rođen je u Mostaru 3. studenoga 1975. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju i talijanistiku, a zatim magistrirao i doktorirao. Radi kao viši asistent / znanstveni novak na Odsjeku za talijanistiku. Piše kolumnu "Kratki espresso" u Večernjem listu. Za Portal HKV-a razgovor s njime vodio je Davor Dijanović. Izdvajamo: "Smatram da je svaki izraz suosjećanja sa žrtvama, s bilo koje strane, kao i osuda svakog zločina uvijek dobrodošao čin. Stoga pozdravljam Josipovićevu gestu odlaska u Ahmiće i Križančevo Selo. No govor u parlamentu BiH je nešto posve drugo. Sadržavao je neke u najmanju ruku neodgovorne teze, koje predsjednik države, bez ranijih konzultacija s ostalim političkim subjektima u zemlji naprosto nije bio ovlašen iznositi. Koja je to BiH na koju je Hrvatska navodno izvela agresiju? Teritorij pod kontrolom krnjeg Izetbegovićevog Predsjedništva? Republika Srpska? Sve skupa? Je li onda i s teritorija BiH vršena agresija na Hrvatsku? I tko se za to treba ispričati? Tko nije dijelio BiH? Je li i Dayton podjela BiH? Brojna su pitanja na koja je preliminarno potrebno odgovoriti kako bi teza poput Josipovićeve uopće bila smislena."

Detalji

Objavljeno: 21. travnja 2010.

Krug za trg, građanska inicijativa za povratak imena Kazališni trg zagrebačkom trgu nazvanom imenom komunističkog diktatora maršala Tita najavila je da će se četvrti veliki javni prosvjed „Kruga za trg“ održati u subotu, 8. svibnja 2010. u 11 sati pred Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu. Ususret prosvjedu donosimo razgovor s Majom Runje, koordinatoricom odbora građanske inicijative "Krug za trg". Maja Runje je profesorica engleskog i francuskog jezika, bila je pokretačica i višegodišnja predsjednica Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden, krajem osamdesetih dopredsjednica Hrvatskih društava Njemačke, a zatim tajnica Hrvatskog svjetskog kongresa za Njemačku. Poznata je po organiziranju humanih inicijativa.U razgovoru za Portal HKV-a iznjela je između ostaloga svoja razmišljanja o odjecima prethodnih okupljanja i programu i sadržaju predstojećeg. "Ovo će biti naš četvrti veći javni prosvjed, no „Krug za trg" je u zadnje dvije i pol godine, otkako djeluje, organizirao i niz manjih prosvjeda. Medijsko zanimanje bilo je živo u onim prilikama kada su se na Trgu odvijali i protuprosvjedi, prvo sa strane „Saveza antifašističkih boraca Hrvatske" i „Saveza društava „Josip Broz Tito", a kasnije „Udruge mladih antifašista Zagreba". Te su grupe imale izravnu vezu s Pantovčakom i Stjepanom Mesićem, a što je onda pokretalo i medije. U zadnje vrijeme te grupe višu nisu dolazile i osjetili smo tišinu. Uvjerena sam da je i jedno i drugo strategija, jer su procijenili da će nas na taj način lakše usporiti."

Detalji

Objavljeno: 05. travnja 2010.

Donosimo razgovor s don Anđelkom Kaćunkom koji je za Portal HKV-a priredio Davor Dijanović. Na pitanje kako se Crkva  snalazi  na hrvatskom putu prema EU Kaćunko ocjenjuje: "Nažalost, ne vidim da se Crkva "in capite et in membris" tu ponaša svjedočki kako bi trebala - nedostaje proročkog duha kakvim je kardinal Stepinac u vrijeme ondašnjih "integracija" istupao. Zato me je potpuno razočaralo "Pismo hrvatskih biskupa u povodu pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju". Sa svom poniznošću i spremnošću da budem i više nego kritiziran - kao svojevrsni "Don Antuntun" ili "Don Savo na rolama" - ne ustručavam se reći kako se bojim se da će neki današnji Božji sluge, šaljući u svojim poslanicama poruke EU-integratorima (koje puk uopće ne razumije!) slabim oponašanjem "vatikanske diplomacije", teško dogurati i do stupnja Sluge Božjega!"

Detalji

Objavljeno: 31. ožujka 2010.

Donosimo razgovor s geopolitologom i publicistom Jurom Vujićem, kojeg je za Portal HKV-a priredio Davor Dijanović. Jure Vujić rođen je 1965. godine u Kninu. Diplomirao je pravo na Pariškom sveučilištu prava, društvenih i gospodarskih znanosti (Paris II). Pravosudni ispit polaže u Parizu 1994. godine. Po struci je odvjetnik i član Pariške odvjetničke komore. Kao prvi civilni polaznik, diplomirao je 2006. godine na Ratnoj Školi oružanih snaga Republike Hrvatske „Ban Josip Jelačić". Autor je nekoliko knjiga: „Fragmenti geopolitičke misli" (ITG, Zagreb), „Trg Maršala Tita-Mitovi i realnosti titoizma" (Uzdanica), „Nord-Sud l'honneur du vide" (NSE-Bruxelles),„ Eloge de l'esquive - Hvalospjev izmicanju" (Ceres, Zagreb), „Intelektualni terorizam-Heretički brevijar" (Hasanbegović, Zagreb.),„Hrvatska i Mediteran-geopolitički aspekti" (izdanje: Diplomatska Akademija MVPEI, 2008.) Također je objavio u hrvatskim i međunarodnim znanstvenim časopisima stotinjak znanstvenih članaka na području geopolitike, sociologije i filozofije. U pripremi je njegova nova knjiga „Euroazijanizam protiv Atlantizma".

Detalji

Objavljeno: 30. ožujka 2010.

Donosimo razgovor s pjesnikom, novelistom i kolumnistom Damirom Pešordom koji je za Portal HKV-a pripremio Davor Dijanović. Damir Pešorda rođen je u Grudama, studij hrvatskog jezika završio u Zagrebu, poslijediplomski s temom disertacije iz teorije književnosti u Lavovu (Ukrajina). Objavljuje pjesme, novelete, kritičke prikaze i kolumne. Tiskane su mu dosada četiri knjige: Žohari, identitet i Milevine formule, Tetka u torbi;, Različite pjesme i Brod budala. Stalni je kolumnist u Hrvatskom listu i Hrvatskom slovu. Izdvajamo: "Teme o kojima pišem ja i omanja skupina ''Mohikanaca'', a tu spadaju i sjajni autori s vašega portala, širu javnost kao da previše ne interesiraju. Ono što tu ''širu javnost'' od politike zanima svodi se na ''rat broševima'' između gospođe Kosor i gospođice Vučković, plesno-zafrkantske performanse podmladaka dvaju vodećih partija i zebnju hoće li sjesti sljedeća plaća, mirovina ili što već. U toj neveseloj slici stanja u društvu, bojim se, krije se i odgovor na pitanje koje ste postavili. No, kako sam po naravi optimist, tješim se mišlju da se hrvatska povijest odvija po načelu klatna: kada se dosegne krajnja točka gibanja u jednom smjeru, nužno dolazi do preokreta i gibanja u suprotnom smjeru. Kapetanima usprkos, da se vratimo u okvire metafore iz vašeg pitanja."

Detalji

Objavljeno: 22. ožujka 2010.

Kao što je vjerojatno mnogima poznato, Tomislav Jonjić (www.tomislavjonjic.iz.hr) je danas glavni urednik Političkog zatvorenika, mjesečnika Hrvatskog društva političkih zatvorenika (www.hdpz.htnet.hr). Razgovor s njim za naš Portal vodio je Davor Dijanović. U ovom uvodu izdvajamo: "Ne bih rekao da je lustracija problem kojim se bave posebno hrvatski nacionalisti. To je pitanje demokratskog opredjeljenja pojedinaca i društva, štoviše, pitanje elementarnog morala. Nemoralno je da isto društveno priznanje dobije zločinac i žrtva. Poruka koja se time šalje glasi: isplati se biti zločincem, isplati se pristajati uz jedan zločinački, protunarodni i tiranski režim, isplati se sudjelovati u njegovim zločinima; istodobno se ne isplati suprotstavljati se tom režimu, njegovoj ideologiji i njegovim zločinima. Zato je jugoslavenske i komunističke ideologe i batinaše trebalo prokazati kao takve i samim time im ograničiti sudjelovanje u društvenom životu. U protivnom se teži selekciji nagore."(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 17. ožujka 2010.

Dr. Tomislav Sunić (www.tomsunic.info) pisac i prevoditelj, rođen je 1953. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je francuski i engleski jezik, a zatim je magistrirao međunarodnu politiku na California State University u Sacramentu. Doktorirao je 1988. političke znanosti na University of California u Santa Barbari. Bio je predavač na California State University, University of California i Juniata College u Pensilvaniji. Održao je mnogobrojna predavanja u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Kao bivši politički emigrant surađivao je s Novom Hrvatskom i Hrvatskom revijom. Nakon povratka u Hrvatsku, 1993. g., kao djelatnik Ministarstva vanjskih poslova RH radio je u hrvatskim veleposlanstvima u Kopenhagenu, Londonu, Bruxellesu i Alžiru. Sunić je pisac više knjiga, a svoje članke, prikaze i eseje objavljivao je u cijelom nizu publikacija, uključujući The Wall Street Journal, Le Monde i Chronicles. Nedavno mu je na engleskom objavljena knjiga Postmortem Report: Cultural Examinations from Postmodernity, što je i povod za ovaj razgovor.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 24. studenoga 2009.

Ruža Tomašić dugo je vremena bila jedan od najistaknutijih i najangažiranijih članova HSP-a. Posljednjih godina sve češće je dolazilo do sukoba mišljenja između nje i predsjednika stranke Ante Đapića, da bi ga krajem kolovoza 2009. zbog kako navodi «njegovih postupaka kojima je stranka u potpunosti izgubila nacionalni predznak i pala na koljena» pozvala da odstupi sa svoje pozicije. Taj čin bio je svojevrsna najava onoga što je uslijedilo 12. rujna 2009. Ruža Tomašić zajedno je s pravašima nezadovoljnima Đapićevom politikom u Bapskoj pokraj Iloka osnovala novu političku stranku. Riječ je o Hrvatskoj stranci prava - doktor Ante Starčević. S Ružom Tomašić razgovarali smo o programu njene nove stranke, hrvatskim odnosima sa Slovenijom, dnevnopolitičkim zbivanjima i trenutno aktualnoj kampanji za predsjedničke izbore u RH.

Detalji

Objavljeno: 22. ožujka 2009.

Pero Kovačević osoba je koju šira javnost prepoznaje po otvorenim i glasnim nastupima u zastupanju njezinih interesa, pa sigurno nije slučajno što je svojedobno proglašen i najaktivnijim saborskim zastupnikom petog saziva Hrvatskog sabora. Danas je nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, gdje je također pokrenuo niz važnih pitanja remeteći tako mir vladajućim i opozicijskim strukturama okupljenim oko velikih hrvatskih stranaka. Izravni povod za ovaj razgovor je prijedlog koji je Pero Kovačević prošli tjedan uputio Gradskoj skupštini po kojem bi se Zagrepčani na dan lokalnih izbora odlučili na referendumu za promjenu imena Trga maršala Tita. Prijedlog nije prošao po hitnoj proceduri, ali po redovnoj proceduri još jednom će se pred gradskim zastupnicima naći 31. ožujka. Osim o temama vezanim uz referendum, s Perom Kovačevićem razgovarali smo i o lokalnim izborima na kojima će nastupiti sa svojom nezavisnom listom. Kovačević je istaknuo važnost okupljanja i ne rasipanja glasova, a posebno se osvrnuo na medijsku blokadu kojoj su izložene sve nezavisne inicijative. Blokada je na njegovom primjeru toliko temeljita da je nedavno s naslovnice T-Portala maknut popularni blog koji je pisao skoro dvije godine. Slično, u aferi s javnim zahodima u Gradu Zagrebu po cijeni od 11.600 EUR/m2 o kojoj je prošli tjedan brujala cijela Hrvatska, mediji su "propustili" navesti kako je upravo Pero Kovačević potaknuo ovo pitanje.

Detalji

Objavljeno: 12. lipnja 2008.

Povodom petog po redu održanog stručnog skupa HKV-a o Haaškome sudu donosimo razgovor s dr. Milanom Vukovićem, jednim od najzaslužnijih ljudi u smislu same organizacije skupova o Haagu, kao i za izdavanje Zbornika izlaganja s istih. Evo što je na dan održavanja petoga po redu stručnoga skupa rekao za Portal HKV-a: "Dok hrvatski generali ne budu oslobođeni, dok Haaški sud ne baci od sebe iskonstruiranu Optužnicu za "zajednički zločinački pothvat" na strani pobjednika nad srpsko-crnogorskim agresorom i njegovim pobunjenim trabantima diljem Hrvatske, nastojat ćemo održavati i dalje ove stručno znanstvene susrete, jer je nemoguće dozvoliti da se Hrvatska, i njezina borba za samostalnost i slobodu u samostalnoj Hrvatskoj, kao subjektu međunarodnog prava, kvalificira srpskom izmišljotinom "zajedničkog zločinačkog pothvata" koji je isključivo imao za cilj "etničko čišćenje Srba iz Hrvatske".

Detalji

Objavljeno: 11. lipnja 2008.

Povodom petog po redu održanog stručnog skupa HKV-a o Haaškome sudu donosimo razgovor s predsjednikom Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvojem Hitrecom. U njemu Hitrec iznosi svoja razmišljanja o tragu koji će ovi naši stručni skupovi ostaviti u hrvatskoj javnosti, smjeru trenutne vanjske politike, kao i početku tjesnije suradnje HKV-a i HIZ-BIH-a. U svezi angažmana HKV-a oko Haaškog suda, Hitrec je poručio: "Uz četiri već tiskana zbornika i peti koji je u pripremi, bit će to osam stotina stranica tekstova koje nitko ne će moći zaobići u proučavanju novije hrvatske povijesti. Ti tekstovi ostavit će, uvjeren sam, dubok trag. Bit će s jedne strane svjedočanstvo o zrelosti i hrabrosti hrvatskih intelektualaca, a s druge o bijedi i infantilnom podaništvu hrvatske službene politike, te s treće strane, naravno, o sramotnoj međunarodnoj priči o kaznenom sudu u Haagu. S vremenom će i hrvatska javnost saznati o čemu smo to govorili i što joj je to (i tko joj je to) prešućivao. Svaka sila za vremena. Nas se može prešućivati, ali nas se ne može prešutjeti. Niti ćemo zastati sve dok hrvatski generali ne budu oslobođeni, a pozvani na odgovornost oni koji su izručivali ljude i dokumente mimo Ustava i zakona, i oni koji su po uputama Hrvatskoj nesklonih velesila sastavljali optužnice te protiv hrvatske države i hrvatskoga naroda, usuprot Povelji i rezolucijama Ujedinjenih naroda".

Detalji

Objavljeno: 21. lipnja 2007.

Donosimo razgovor s članom Hrvatskog kulturnog vijeća Jadrankom Cigelj. U njemu se gospođa Cigelj osvrnula na mnoge zanimljive pojedinosti iz svog života, otvoreno govoreći i o zbivanjima koje su pratila njezinu smjenu s mjesta predstojnice Vladinog ureda za udruge. U razgovoru smo se dotakli i današnjeg stanja u Hrvatskoj, koje na prvi pogled opterećuju mnogi politički problemi bez izgledne šanse za rješenjem. Po ovom pitanju Jadranka Cigelj nije izgubila vjeru: "Možemo li promijeniti našu stvarnost onako kako otvaramo prozor lijepom i sunčanom danu? Mislim da možemo. I stoga želim sudjelovati u ovakvim promjenama, a one mogu, naravno ne preko noći, nastupiti uz trud svih ljudi koji se nisu pojavljivala na naslovnicama, koji nisu obećavali nemoguće misleći isključivo na svoj probitak. Treba okupiti ljude koji imaju cilj, snagu i ljubav prema Domovini, odnosno ljude koji ne zaboravljaju niti jednog trenutka koliko je golema cijena plaćena za njezinu samostalnost.".