Damir BorovčakDamir Borovčak rođen je 1949.g., odrastao u središtu Zagreba. Po zanimanju je diplomirani inženjer strojarstva. U veljači 1991. prekinuo je život u Torontu i vratio se u domovinu, u obranu hrvatske države. Od 1991. do 1993. politički i društveno je djelatan. U ratnom razdoblju 1991. i 1992., u informacijskoj blokadi tijekom agresije na Vukovar i Dubrovnik, uz poslove u državnoj službi, izvješćuje iz Zagreba o događajima u Hrvatskoj za hrvatske radijske emisije u Torontu. Godine 1993. i 1994. radi volonterski na poslovima humanitarne skrbi za hrvatske ratne stradalnike. Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je s tri državna odličja. Za svoj rad dobio je mnoge zahvalnice i priznanja. Bavi se publicistikom od 1998.g.  Izdvajamo: "Što sam više putovao Hrvatskom i bilježio, sve sam više shvaćao tragediju hrvatskih prešućenih stradanja. Poglavito iz najnovije komunističke prošlosti. Naravno, sve su te istine u hrvatskim medijima prešućene ili samo marginalno objavljivane. Veliki je broj mjesta koje sam opisao u knjizi «Voliš li Hrvatsku», koji su u stvari simboli hrvatske patnje i stradanja u bližoj i daljnjoj povijesti. No, ne smatram da je knjiga tragična, već samo poticajna na upoznavanje hrvatske istine iz prošlosti."(D.Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

studentiKaže se kako na mladima svijet ostaje i to je neosporna činjenica. Međutim, kada pogledamo koliko mladi ljudi imaju prilike sudjelovati u javnom životu u Hrvatskoj mogli bismo pomisliti kako od Hrvatske danas sutra više ne će biti ništa. Mladi su zgurani na medijske margine, zajedno s ostalim slojevima građanstva vitalnima za budućnost Lijepe Naše. Javni život i politiku u pravilu vode istrošeni i nesposobni ljudi bez ikakve vizije, a kanaliziranje i zatupljivanje hrvatske mladosti koja je po prirodi stvari buntovna i željna promjena dio je sustava. Zbog toga ćemo pokušati otvoriti stranice Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća i mladima, jer među njima ima puno onih što imaju što reći i koji su svojim primjerom već pokazali da bi Hrvatska mogla biti drugačija. Ovom prilikom posebno nam je drago ugostiti Antoniju Petričević, čije smo osobite, lirske kolumne, iako se piše o teškim temama, već davno zapazili na braniteljskom portalu Dragovoljaca Domovinskog rata 1991.

Add a comment Add a comment        
 

 

Branko LukšićDonosimo razgovor s istaknutim članom Hrvatskoga kulturnog vijeća iz Splita, prof. Branimirom Lukšićem, koji je usprkos svojim brojnim obvezama našao vremena opširno odgovoriti na naša pitanja. S prof. Lukšićem razgovarali smo između ostaloga o vremenu prvoga hrvatskog predsjednika kada je i sam izravno sudjelovao u obnašanju vlasti, o njegovim današnjim aktivnostima, djelovanju Hrvatskoga kulturnog vijeća...  Na pitanje o našem boljem organiziranju u Splitu prof. Lukšić nam je rekao: "Prema informacijama koje dobivam, portal se Hrvatskoga kulturnog vijeća čita sve više i izvan Hrvatske kao izvor onih vijesti, koje dirigirani mediji u Hrvatskoj prešućuju. Stoga je potrebno, da se podružnice HKV-a organiziraju ne samo u Splitu, nego i u drugim mjestima po Hrvatskoj. Mislim da u Splitu postoje mogućnosti i za redovitu tribinu HKV-a, na kojoj bi se prikazivale knjige i održavala predavanja o aktualnim temama. Takvu tribinu ima npr. Makarska i ona tamo vrlo uspješno djeluje. U Splitu je tim više potrebna organizirana podružnica HKV-a, jer lokalni dnevni list „Slobodna Dalmacija" selektivno objavljuje vijesti, dijeleći ih na događaje i nedogađaje. Nedogađaje, naravno, ne objavljuje."

Add a comment Add a comment        
 

 

Milovan ŠiblDonosimo intervju s predsjednikom stranke «Jedino Hrvatska» gosp. Milovanom Šiblom. Dotaknuli smo se mnogih tema, od stanja u HDZ-u, preko pitanja povezanih s ulaskom u EU, Zapadnim Balkanom, do položaja Hrvata u BiH. Izdvajamo razmišljanja gosp. Šibla o Zapadnom Balkanu: «To je područje neprekidnih nacionalnih sukoba, vječno promjenljivih granica, područje krajnjeg siromaštva, neiskorjenjive korupcije i pod stalnim međunarodnim starateljstvom. Stoga je povezivanje s tim područjem, što se danomice odvija s ciljem da se uspostavi nova državnopravna tvorevina pod imenom Zapadni Balkan, pogubno za Hrvatsku. Vlasti u Hrvatskoj već sada su, brojnim ugovorima u svim područjima života, protuustavno povezale Hrvatsku sa Srbijom i drugim bivšim jugorepublikama jače nego što su međusobno povezane članice Europske unije. Po nalogu NATO-a upravo se odvija i vojno povezivanje sa Srbijom.» (djl)

Add a comment Add a comment        
 

 

Don Anđelko KaćunkoU prepunoj dvorani doma Zvonimir u Solinu prije desetak dana predstavljena je knjiga „Moji topnički dnevnici" autora don Anđelka Kaćunka, župnog vikara gospićke katedrale. Knjiga je izbor iz don Anđelkovih kolumni i propovijedi iz vremena dok je radio kao kancelar Vojnog ordinarijata te imao status djelatne vojne osobe u činu pukovnika. Iskoristili smo priliku i autoru knjige s provokativnim naslovom „Moji topnički dnevnici" postaviti nekoliko intrigantnih pitanja na koje smo očekivano dobili vrlo izravne odgovore. Tako, primjerice, na pitanje kako danas gleda na oblik Hrvatske vojske nakon preustroja, bivši kancelar Vojnog ordinarijata jasno odgovara: "Gledam s tugom kao na HPV - ali to nije tzv. humani papiloma virus, nego nešto što više ne postoji. U toj kratici P može imati više značenja izvedenih iz imenice - pokoj."(B.Bralić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Vlado VladićDr. Vladi Vladiću - priznatom i poznatom pjesniku, filozofu i prevoditelju prije mjesec dana ravnatelj Obrtničke škole za osobne usluge u Zagrebu uručio je otkaz na mjesto vjeroučitelja u toj školi zbog neispunjavanja e-matice. S obzirom da je riječ o očitoj nepravdi, te da je dr. Vladić uzdržavatelj svoje peteročlane obitelji čija je egzistencija sada ugrožena, on već deseti dan štrajka glađu u nadi da će reagirati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. No oni i dalje šute. Iako je zbog svih nabrojenih okolnosti znatno oslabljen, dr. Vladić uspio je za Portal HKV-a odgovoriti na nekoliko pitanja kako bi čitatelji dobili bolji uvid u to što se zapravo u njegovom slučaju točno dogodilo. Izdvajamo:  "Otkaz smo dobili kolega Domagoj Orlić (profesor engleskoga) i ja (profesor etike i vjeronauka). Razlog otkaza je u velikom nerazmjeru s posljedicama. Kolega Orlić je podstanar, a o meni ovisi život peteročlane obitelji. A razlog za otkaz je to što nismo izvršili nalog poslodavca, ravnatelja Obrtničke škole za osobne usluge, Stanka Berečkoga. A kakav je to nalog, to se pitanje preskače. To je nalog koji je u školu došao bez ikakvoga pozitivnoga propisa, bez ikakvoga kolegijalnoga dogovora i bez ikakve izobrazbe. Problem je u tome što se nastavnički poziv sve više pretvara u administrativni posao. Administrativne obveze narastaju poput kakve nemani i sve više gutaju izvorni smisao nastavničkoga poziva, a to su: odgoj i obrazovanje. Naše Ministarstvo, kao mjeru štednje, i dalje nastoji smanjivati broj nenastavnoga osoblja po školama, a istodobno se obim nenastavnoga posla povećava. Poruka je jasna. Prostora za odgoj i obrazovanje, za stručno usavršavanje, sve je manje. Time cijeli sustav obrazovanja dovodi sam sebe u pitanje. Zašto uopće postoji?!"

Add a comment Add a comment        
 

 

Josip JurčevićDonosimo razgovor s dr. Josipom Jurčevićem, sveučilišnim profesorom povijesti, autorom brojnih knjiga, sudionikom Hrvatskog proljeća, dragovoljcem Domovinskog rata i neovisnim kandidatom na posljednjim predsjedničkim izborima. U razgovoru koji je za Portal HKV-a vodio Davor Dijanović dr. Jurčević između ostaloga govori o prvim potezima predsjednika Ive Josipovića, gospodarskoj situaciji u RH, europskim integracijama, tužbi za genocid protiv Srbije… Izdvajamo dio koji se odnosi na njegove političke planove za budućnost i mogućnost političke suradnje s prof. dr. Miroslavom Tuđmanom. "U društvenom djelovanju dosljedno zastupam slobodarska načela i socijalnu solidarnost te upravljački model pluralne demokracije. Ponosim se svojom socijalnom i nacionalnom sviješću, što me prošle godine prvi put u životu i dovelo do izravnog uključivanja u politički život. Čak i na predsjedničkim izborima, koji su načelno personalizirani, na prvo mjesto sam stavio zajedništvo politički bliskih kandidata radi ostvarivanja pobjede zajedničkog nacionalnog kandidata, što bi potaklo pozitivne procese u Hrvatskoj. Sadašnja situacija u Hrvatskoj je još dramatičnija, te je bilo kakav uspjeh ili političku promjenu nemoguće ostvariti bez političke suradnje koja ima zajedničke osnovne ciljeve. Uz to, parlamentarni izbori su načelno zajednički projekt, te sam uvjeren da će sve odgovorne osobe iskrene nacionalne orijentacije veoma lako pronaći objektivni modus uspješne suradnje. U tom smislu već je postignuta načelna suglasnost ne samo između prof. Tuđmana i mene nego i između brojnih drugih osoba koje žele dobro Hrvatskoj."

Add a comment Add a comment        
 

 

Tomislav Jonjić

Tomislav Jonjić glavni je urednik «Političkog zatvorenika», mjesečnika Hrvatskog društva političkih zatvorenika, član-radnik Matice hrvatske, član Hrvatske odvjetničke komore i Udruženja odvjetnika ovlaštenih na zastupanje pred MKSJ (Association of Defence Counsel Appearing Before the ICTY) u Den Haagu te član Hrvatskoga kulturnog vijeća. Uz dr. Zvonimira Šeparovića izlagao je na nedavno održanoj tribini HKV-a pod nazivom "Tužba protiv Srbije ne smije se povući". Tom prigodom za Portal HKV-a odgovorio je na nekoliko pitanja o trenutnoj perspektivi same tužbe, o pritiscima koji s Pantovčaka stižu vezano uz mogućnost njenog povlačenja,  razlici  u radu i nadležnosti između Međunarodnog suda pravde i MKSJ-a te o posjetu predsjednika Josipovića Ahmićima i njegovu izlaganju u parlamentu BiH. Ovdje izdvajamo dio koji se odnosi na rad Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju: "Tužiteljstvu MKSJ-a nitko razuman ne će pripisati apolitičnost, a još manje će mu se spočitnuti bilo kakve simpatije prema Hrvatima, no dio naše javnosti nikad se ne će potruditi i na Internetu pročitati, recimo, paragrafe 6.-9. optužnice protiv Šešelja. U njima se jasno govori o udruženome zločinačkom pothvatu u kojem su pored Šešelja sudjelovali i Milošević, Kadijević, Adžić, Mladić, Martić, Hadžić, Karadžić, Krajišnik, B. Plavšić, Ražnjatović-Arkan i drugi, s ciljem stvaranja Velike Srbije do granice Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica, u kojemu bi se provedbom etničkog čišćenja osigurala srpska dominacija."(mmb)

Add a comment Add a comment        
 

 

Nino RaspudićDr. Nino Raspudić rođen je u Mostaru 3. studenoga 1975. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju i talijanistiku, a zatim magistrirao i doktorirao. Radi kao viši asistent / znanstveni novak na Odsjeku za talijanistiku. Piše kolumnu "Kratki espresso" u Večernjem listu. Za Portal HKV-a razgovor s njime vodio je Davor Dijanović. Izdvajamo: "Smatram da je svaki izraz suosjećanja sa žrtvama, s bilo koje strane, kao i osuda svakog zločina uvijek dobrodošao čin. Stoga pozdravljam Josipovićevu gestu odlaska u Ahmiće i Križančevo Selo. No govor u parlamentu BiH je nešto posve drugo. Sadržavao je neke u najmanju ruku neodgovorne teze, koje predsjednik države, bez ranijih konzultacija s ostalim političkim subjektima u zemlji naprosto nije bio ovlašen iznositi. Koja je to BiH na koju je Hrvatska navodno izvela agresiju? Teritorij pod kontrolom krnjeg Izetbegovićevog Predsjedništva? Republika Srpska? Sve skupa? Je li onda i s teritorija BiH vršena agresija na Hrvatsku? I tko se za to treba ispričati? Tko nije dijelio BiH? Je li i Dayton podjela BiH? Brojna su pitanja na koja je preliminarno potrebno odgovoriti kako bi teza poput Josipovićeve uopće bila smislena."

Add a comment Add a comment        
 

 

Maja RunjeKrug za trg, građanska inicijativa za povratak imena Kazališni trg zagrebačkom trgu nazvanom imenom komunističkog diktatora maršala Tita najavila je da će se četvrti veliki javni prosvjed „Kruga za trg“ održati u subotu, 8. svibnja 2010. u 11 sati pred Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu. Ususret prosvjedu donosimo razgovor s Majom Runje, koordinatoricom odbora građanske inicijative "Krug za trg". Maja Runje je profesorica engleskog i francuskog jezika, bila je pokretačica i višegodišnja predsjednica Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden, krajem osamdesetih dopredsjednica Hrvatskih društava Njemačke, a zatim tajnica Hrvatskog svjetskog kongresa za Njemačku. Poznata je po organiziranju humanih inicijativa.U razgovoru za Portal HKV-a iznjela je između ostaloga svoja razmišljanja o odjecima prethodnih okupljanja i programu i sadržaju predstojećeg. "Ovo će biti naš četvrti veći javni prosvjed, no „Krug za trg" je u zadnje dvije i pol godine, otkako djeluje, organizirao i niz manjih prosvjeda. Medijsko zanimanje bilo je živo u onim prilikama kada su se na Trgu odvijali i protuprosvjedi, prvo sa strane „Saveza antifašističkih boraca Hrvatske" i „Saveza društava „Josip Broz Tito", a kasnije „Udruge mladih antifašista Zagreba". Te su grupe imale izravnu vezu s Pantovčakom i Stjepanom Mesićem, a što je onda pokretalo i medije. U zadnje vrijeme te grupe višu nisu dolazile i osjetili smo tišinu. Uvjerena sam da je i jedno i drugo strategija, jer su procijenili da će nas na taj način lakše usporiti."

Add a comment Add a comment        
 

 

Don Anđelko KaćunkoDonosimo razgovor s don Anđelkom Kaćunkom koji je za Portal HKV-a priredio Davor Dijanović. Na pitanje kako se Crkva  snalazi  na hrvatskom putu prema EU Kaćunko ocjenjuje: "Nažalost, ne vidim da se Crkva "in capite et in membris" tu ponaša svjedočki kako bi trebala - nedostaje proročkog duha kakvim je kardinal Stepinac u vrijeme ondašnjih "integracija" istupao. Zato me je potpuno razočaralo "Pismo hrvatskih biskupa u povodu pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju". Sa svom poniznošću i spremnošću da budem i više nego kritiziran - kao svojevrsni "Don Antuntun" ili "Don Savo na rolama" - ne ustručavam se reći kako se bojim se da će neki današnji Božji sluge, šaljući u svojim poslanicama poruke EU-integratorima (koje puk uopće ne razumije!) slabim oponašanjem "vatikanske diplomacije", teško dogurati i do stupnja Sluge Božjega!"

Add a comment Add a comment        
 

 

Jure VujićDonosimo razgovor s geopolitologom i publicistom Jurom Vujićem, kojeg je za Portal HKV-a priredio Davor Dijanović. Jure Vujić rođen je 1965. godine u Kninu. Diplomirao je pravo na Pariškom sveučilištu prava, društvenih i gospodarskih znanosti (Paris II). Pravosudni ispit polaže u Parizu 1994. godine. Po struci je odvjetnik i član Pariške odvjetničke komore. Kao prvi civilni polaznik, diplomirao je 2006. godine na Ratnoj Školi oružanih snaga Republike Hrvatske „Ban Josip Jelačić". Autor je nekoliko knjiga: „Fragmenti geopolitičke misli" (ITG, Zagreb), „Trg Maršala Tita-Mitovi i realnosti titoizma" (Uzdanica), „Nord-Sud l'honneur du vide" (NSE-Bruxelles),„ Eloge de l'esquive - Hvalospjev izmicanju" (Ceres, Zagreb), „Intelektualni terorizam-Heretički brevijar" (Hasanbegović, Zagreb.),„Hrvatska i Mediteran-geopolitički aspekti" (izdanje: Diplomatska Akademija MVPEI, 2008.) Također je objavio u hrvatskim i međunarodnim znanstvenim časopisima stotinjak znanstvenih članaka na području geopolitike, sociologije i filozofije. U pripremi je njegova nova knjiga „Euroazijanizam protiv Atlantizma".

Add a comment Add a comment        
 

 

Damir PešordaDonosimo razgovor s pjesnikom, novelistom i kolumnistom Damirom Pešordom koji je za Portal HKV-a pripremio Davor Dijanović. Damir Pešorda rođen je u Grudama, studij hrvatskog jezika završio u Zagrebu, poslijediplomski s temom disertacije iz teorije književnosti u Lavovu (Ukrajina). Objavljuje pjesme, novelete, kritičke prikaze i kolumne. Tiskane su mu dosada četiri knjige: Žohari, identitet i Milevine formule, Tetka u torbi;, Različite pjesme i Brod budala. Stalni je kolumnist u Hrvatskom listu i Hrvatskom slovu. Izdvajamo: "Teme o kojima pišem ja i omanja skupina ''Mohikanaca'', a tu spadaju i sjajni autori s vašega portala, širu javnost kao da previše ne interesiraju. Ono što tu ''širu javnost'' od politike zanima svodi se na ''rat broševima'' između gospođe Kosor i gospođice Vučković, plesno-zafrkantske performanse podmladaka dvaju vodećih partija i zebnju hoće li sjesti sljedeća plaća, mirovina ili što već. U toj neveseloj slici stanja u društvu, bojim se, krije se i odgovor na pitanje koje ste postavili. No, kako sam po naravi optimist, tješim se mišlju da se hrvatska povijest odvija po načelu klatna: kada se dosegne krajnja točka gibanja u jednom smjeru, nužno dolazi do preokreta i gibanja u suprotnom smjeru. Kapetanima usprkos, da se vratimo u okvire metafore iz vašeg pitanja."

Add a comment Add a comment        
 

 

Tomislav JonjićKao što je vjerojatno mnogima poznato, Tomislav Jonjić (www.tomislavjonjic.iz.hr) je danas glavni urednik Političkog zatvorenika, mjesečnika Hrvatskog društva političkih zatvorenika (www.hdpz.htnet.hr). Razgovor s njim za naš Portal vodio je Davor Dijanović. U ovom uvodu izdvajamo: "Ne bih rekao da je lustracija problem kojim se bave posebno hrvatski nacionalisti. To je pitanje demokratskog opredjeljenja pojedinaca i društva, štoviše, pitanje elementarnog morala. Nemoralno je da isto društveno priznanje dobije zločinac i žrtva. Poruka koja se time šalje glasi: isplati se biti zločincem, isplati se pristajati uz jedan zločinački, protunarodni i tiranski režim, isplati se sudjelovati u njegovim zločinima; istodobno se ne isplati suprotstavljati se tom režimu, njegovoj ideologiji i njegovim zločinima. Zato je jugoslavenske i komunističke ideologe i batinaše trebalo prokazati kao takve i samim time im ograničiti sudjelovanje u društvenom životu. U protivnom se teži selekciji nagore."(D.Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Tomislav SunićDr. Tomislav Sunić (www.tomsunic.info) pisac i prevoditelj, rođen je 1953. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je francuski i engleski jezik, a zatim je magistrirao međunarodnu politiku na California State University u Sacramentu. Doktorirao je 1988. političke znanosti na University of California u Santa Barbari. Bio je predavač na California State University, University of California i Juniata College u Pensilvaniji. Održao je mnogobrojna predavanja u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Kao bivši politički emigrant surađivao je s Novom Hrvatskom i Hrvatskom revijom. Nakon povratka u Hrvatsku, 1993. g., kao djelatnik Ministarstva vanjskih poslova RH radio je u hrvatskim veleposlanstvima u Kopenhagenu, Londonu, Bruxellesu i Alžiru. Sunić je pisac više knjiga, a svoje članke, prikaze i eseje objavljivao je u cijelom nizu publikacija, uključujući The Wall Street Journal, Le Monde i Chronicles. Nedavno mu je na engleskom objavljena knjiga Postmortem Report: Cultural Examinations from Postmodernity, što je i povod za ovaj razgovor.(D.Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ruža TomašićRuža Tomašić dugo je vremena bila jedan od najistaknutijih i najangažiranijih članova HSP-a. Posljednjih godina sve češće je dolazilo do sukoba mišljenja između nje i predsjednika stranke Ante Đapića, da bi ga krajem kolovoza 2009. zbog kako navodi «njegovih postupaka kojima je stranka u potpunosti izgubila nacionalni predznak i pala na koljena» pozvala da odstupi sa svoje pozicije. Taj čin bio je svojevrsna najava onoga što je uslijedilo 12. rujna 2009. Ruža Tomašić zajedno je s pravašima nezadovoljnima Đapićevom politikom u Bapskoj pokraj Iloka osnovala novu političku stranku. Riječ je o Hrvatskoj stranci prava - doktor Ante Starčević. S Ružom Tomašić razgovarali smo o programu njene nove stranke, hrvatskim odnosima sa Slovenijom, dnevnopolitičkim zbivanjima i trenutno aktualnoj kampanji za predsjedničke izbore u RH.

Add a comment Add a comment        
 

 
Pero KovačevićPero Kovačević osoba je koju šira javnost prepoznaje po otvorenim i glasnim nastupima u zastupanju njezinih interesa, pa sigurno nije slučajno što je svojedobno proglašen i najaktivnijim saborskim zastupnikom petog saziva Hrvatskog sabora. Danas je nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, gdje je također pokrenuo niz važnih pitanja remeteći tako mir vladajućim i opozicijskim strukturama okupljenim oko velikih hrvatskih stranaka. Izravni povod za ovaj razgovor je prijedlog koji je Pero Kovačević prošli tjedan uputio Gradskoj skupštini po kojem bi se Zagrepčani na dan lokalnih izbora odlučili na referendumu za promjenu imena Trga maršala Tita. Prijedlog nije prošao po hitnoj proceduri, ali po redovnoj proceduri još jednom će se pred gradskim zastupnicima naći 31. ožujka. Osim o temama vezanim uz referendum, s Perom Kovačevićem razgovarali smo i o lokalnim izborima na kojima će nastupiti sa svojom nezavisnom listom. Kovačević je istaknuo važnost okupljanja i ne rasipanja glasova, a posebno se osvrnuo na medijsku blokadu kojoj su izložene sve nezavisne inicijative. Blokada je na njegovom primjeru toliko temeljita da je nedavno s naslovnice T-Portala maknut popularni blog koji je pisao skoro dvije godine. Slično, u aferi s javnim zahodima u Gradu Zagrebu po cijeni od 11.600 EUR/m2 o kojoj je prošli tjedan brujala cijela Hrvatska, mediji su "propustili" navesti kako je upravo Pero Kovačević potaknuo ovo pitanje.
Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Ned, 3-11-2024, 03:26:13

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.