Đuro VidmarovićRazbijati nacionalno jedinstvo je zločin. Mi smo mali narod i potrebni su nam svi stvaralački potencijali. Pokojni predsjednik Tuđman je imao viziju pomirbe shvaćajući bit ovog problema kao našeg povijesnog naslijeđa. Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) neće pridonositi novim podjelama. Kulturna baština ne smije biti ideološki promatrana. U njoj nema „lijevo" i „desno", već postoje samo istinske i pozitivne vrijednosti. Njih treba uzimati u obzir, a ostalo odbacivati. A to su one vrijednosti koje doprinose jedinstvu etnosa, afirmaciji svih stvaralačkih potencijala našeg naroda i svioh naših građana, harmoniji i sreći cijelog društva. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Donosimo razgovor s akademikom Josipom Pečarićem povodom izlaska njegove knjige "Propade im crvena Hrvatska" koja će biti predstavljena 25. ožujka. Iz razgovora izdvajamo: "Cijela politika onih koji u Hrvatskoj provode britansko-srpske interese uvijek je dovodila i do egzodusa hrvatskog pučanstva. Što manje ima onih koji mogu voljeti hrvatski narod i hrvatsku državu to bolje za njih! Ponavljam, bez vlasti u rukama onih koji vole hrvatski narod i hrvatsku državu, ništa ne može ići na bolje". (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Iz razgovora s dr. sc. Miroslavom Međimorcem izdvajamo: "Prvo valja vjerovati u svoju državu, narod, u našu sposobnost da samostalno živimo i stvaramo, konkuriramo pameću i radom ostalim visokorazvijenim zemljama svijeta, prvenstveno unutar EU-a. Nijemci i Japanci, iako pobjeđeni, zadržali su duh zajedništva, spremnost na odricanje i žrtvu, na zajednički napor da nadvladaju posljedice nerazumne i zločinačke politike njihovih fašističkih režima. I vrlo brzo su uspjeli u tome. I danas su vodeće države svijeta. Kultura u tom procesu duhovnog ozdravljenja ima najvažniju ulogu" (D. Dijanović).

Add a comment Add a comment        
 

 

Iz razgovor s prof. dr. sc. Miroslavom Tuđmanom izdvajamo: "Kod nas su još žive podjele iz Drugoga svjetskog rata te proizvodnja kolektivne krivnje, jer je lijeva opcija mentalno još uvijek baštinik svoje komunističke prošlosti. Zato nije spremna osuditi komunističke zločine, a niti priznati da postoji velika razlika između demokratskoga antifašizma i komunističkoga antifašizma. Tek onda kada lijeva opcija bude spremna osuditi komunističke zločine Hrvatska će postati „normalna" zemlja, moći će se okrenuti izazovima budućnosti. (O. Barišić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Iz razgovora s publicistom i političkim analitičarom Damirom Borovčakom izdvajamo: "Oni kojima je više na srcu "region" od Hrvatske, moraju biti udaljeni iz hrvatske vlasti i utjecaja na državnu politiku. Istinom o prošlim vremenima i zločinima koji su počinjeni u 20. stoljeću nad hrvatskim narodom, zatim nultom tolerancijom prema korupciji i privrednom kriminalu, osloboditi ćemo se bremena prošlosti. Tada ima nade za međusobni oprost, pomirenje i u konačnici za svekoliki napredak Hrvatske. Sigurno, taj put neće biti ni lagan ni kratkoročan. No, sada poslije ovih predsjedničkih izbora imamo posve sigurno novu nadu". (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Miroslav TuđmanU normalnim okolnostima i u stabilnim društvima svaki se politički neuspjeh kažnjava na izborima. Nažalost, reformirani su komunisti 2000. godine odbacili politiku pomirbe i tijekom dva svoja mandata duboko su podijelili hrvatsko društvo. Posljedica je takve politike da biračko tijelo neće glasati prema programima kandidata, već prema nametnutim ideološkim podjelama. Kako su oba kandidata bila izjednačena već u prvom krugu, to će rezultat izbora u konačnici ovisiti o postotku birača koji će izaći na izbore. Veći broj birača daje veće šanse gospođi Grabar Kitarović.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mnogi Hrvati koji su živjeli i stvarali na ovim prostorima su minorizirani i gotovo zaboravljeni. Jedan od njih je književnik, glazbenik, a prije svega, opat Petrovaradina, Ilija Okrogić Srijemac. Ovaj pilot film prije svega afirmativno govori o njegovom djelu, koje je respektabilno, dok kroz vizualni efekt, praćen spikerskim tekstom, ostaje u jasnom i trajnom sjećanju. Zato smatramo da je ovo najbolji način kako afirmirati sve najznačajnije Hrvate kroz njihovo stvaralaštvo, jer su to ljudi koji su svojim djelom visoko pozicionirali svoj narod među kulturne narode Europe. (Z. Ifković)

Add a comment Add a comment        
 

 

Kao hrvatski iseljenik Željko Zidarić pokrenuo je pitanje zlouporaba javnih sredstava u predizborne svrhe. On je upozorio kako je istraživanje javnog mijenja s kojim je Josipović započeo predsjedničku kampanju, i s kojim je predstavio svoj prijedlog tzv. druge republike, bilo financirano javnim sredstvima. Zidarić je zato kroz niz dopisa pokušao od nadležnih institucija ishoditi objavu svih podataka dobivenih anketom, kako bi oni bili dostupni svima, počevši od ostalih predsjedničkih kandidata koji su ostali u neravnopravnom položaju. (mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

"Ne smijemo se pretvoriti u one koji traže krivce i upiru prstom u njih. Ne trošiti previše snage u to nego probijati pozitivne putove za svoj narod i državu. Ne možemo na medijskom planu biti jaki ako nemamo „sredstva za rad": radio, televizija, novine, portali. Nismo ni tu na početku, ali s obzirom kako na jačinu prisutnosti u medijskom prostoru onih koji djeluju protivno ili suprotno od nas, trebamo se više osposobiti i ojačati za taj rad. Mislim da nije danas problem naći potrebna materijalna sredstva koliko su potrebni jasni ciljevi i organizacija rada", rekao je biskup Bogović u velikom božićnom razgovoru za naš portal. (dd, mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Iz razgovora s Željkom Doganom izdvajamo: "Oni se i dalje više trude zakrpati i ponovo oživjeti Jugoslaviju nego dati šansu Hrvatskoj da se sada, kao suverena država, slobodno razvija u okviru EU. Ima li dakle još nekog tko nije uvidio da se vraćeni na vlast 'bivši' Jugoslaveni i EU dužnosnici više trude integrirati Hrvatsku u 'novu' (zapadnobalkansku) Jugoslaviju nego u EU? Ili da je u Hrvatskoj svakim danom sve više Balkana, a sve manje Europe? (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Marko KljajicMoja knjiga "Kako je umirao moj narod" dospjela je u Haag novinarskim putem. Haaške istražitelje najviše je zanimao dio knjige sa poimeničnim spiskovima obitelji iz pojedinih župa i mjesta Đakovačko-srijemske biskupije, koje su 1991. do 1995. godine bili prisiljeni napustiti svoje domove iz "zemlje koja nije bila u ratu i u kojoj nije bilo rata", za vrijeme režima Slobodana Miloševića. "Hrtkovački sindrom" je uobičajeni sinonim za progon oko 30 000 Hrvata iz istočnog Srijema. (Z. Ifković)

Add a comment Add a comment        
 

 

Miše MatićUdruga Croma nedavno je proglasila, saznali smo s teleteksta HRT 28. studenoga, najuspješnije menadžere u ovoj godini. Među njima ove godine sigurno nema gospodina Miše Matića (84) danas suvlasnika i prokurista trgovačke tvrtke „Vrutak", koja posluje unutar velikog ograđenog prostora u koji se ulazi iz Zagorske ulice, gdje se ta ulica, prije željezničke brklje, spaja s Vodovodnom ulicom. Tamo su prije Domovinskog rata bila velika skladišta ondašnje carinarnice. Da se tu danas nalazi oveća robna kuća na oko 5.000 četvornih metara poslovnom prostora... (A. Drndelić)

Add a comment Add a comment        
 

 

VojvodinaSlužbeni Beograd nerado vodi dijalog u mirnodopskim vremenima. Taj politički Beograd Vojvodinu smatra ratnim plijenom i nije spreman za razgovor. Tako je više od četvrt stoljeća. Nije bio spreman na razgovore ni sa bivšim republikama SFRJ, sada samostalnim državama, pa ni sa Kosovom. Sa Kosovom se pregovara a ne razgovara i to pod pritiskom međunarodne zajednice. Četvrta vojvođanska konvencija nudi platformu za razgovor i to na ravnopravnim odnosima. Vojvođansko pitanje i ustavnopravni položaj za nas iz Vojvodine nisu riješeni i ono je i dalje otvoreno.(Z. Ifković)

Add a comment Add a comment        
 

 

Iz razgovora s mr. sc. Željom Cvrtilom izdvajamo: "Mora nam biti jasno da je glas za Josipovića, glas za SDP, glas za daljnje moralno, ekonomsko i demografsko uništavanje Hrvatske. To je glas za daljnje pretvaranje Domovinskog rata u građanski, dezavuiranje njegovih vrijednosti i uloge branitelja, te približavanje balkanskim asocijacijama. To je glas za nastavkom neoliberalnog divljeg kapitalizma koji ruši svaku hrvatsku poduzetničku aktivnost i mogućnost za jakom hrvatskom proizvodnjom". (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mislim da je kulturni identitet očuvan, ali se vremenom može dovesti u pitanje. Zbog problema nezaposlenosti u zajednici i odljeva ionako malog broja mladeži u inozemstvo dovodi se u pitanje postojanje, a samim tim i očuvanje, kulturnog identiteta. Što je i krajnji cilj, politike u domicilnoj državi. Ako nisu uspjeli na silu, sada ako se ne bude ulagalo prijeti nam nestanak s ovih prostora. Zbog toga apeliram na hrvatske tvrtke da daju šansu našoj mladeži i zadrže ih na ovim prostorima, a kada osnuju svoje obitelji potaknuti ih na djelovanje u društvu i očuvanje kulturne baštine. (Z. Ifković)

Add a comment Add a comment        
 

 

Stjepan DamjanovicIz razgovora s akademikom Stjepanom Damjanovićem, predsjednikom Matice hrvatske izdvajamo: "Da sam crni pesimist, ne bih prihvatio dužnost Matičina predsjednika. Nisam naivan, ali ipak vjerujem da će Hrvatska nakon svih vrludanja krenuti smjerom boljega života. I u dobru i u zlu Matica ima uvijek isti temeljni zadatak: biti identitetskim žarištem, kulturom i promicanjem znanosti čuvati svijest o posebnosti hrvatskoga naroda. Ona to i danas čini i činit će ubuduće. Ponekad bolje, ponekad lošije, ovisno o prilikama i sposobnosti onih koji je vode". (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Donosimo razgovor s Ružom Tomašić, hrvatskom zastupnicom u EU parlamentu. Iz zanimljiva razgovora o različitim temama izdvajamo: „Predsjednik se ciljano okružio dokazanim neprijateljima hrvatske državnosti i za to mora biti kažnjen na izborima. No, to pokazuje i našu razinu samosvijesti. Narodi koji drže do sebe nikad si ne bi dopustili to što si mi dopuštamo. Moramo još malo odrasti i izgraditi stav i poštovanje prema sebi samima. Samo samosvjesni narodi imaju uspješnu državu". (mm)

Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Ned, 19-01-2025, 20:45:15

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.