Iz razgovora s odvjetnikom Matom Knezovićem izdvajamo: "Politički progon Hrvata zapravo traje već od stvaranja prve Jugoslavije. Takav progon je uglavnom bio prestao 90-tih godina prošlog stoljeća, no nastavio se nakon 2000. On je višeslojan i suptilan, te se provodi putem napada na hrvatski jezik, kulturu, selo, gospodarstvo, intelektualce, civilno društvo, medijski, putem uprave i pravosuđa i uistinu predstavlja sveobuhvatan projekt. Začuđujuće je uporan, podmukao i sveobuhvatan. Stoga odgovor mora biti sveobuhvatan. Nakon stogodišnjeg progona, koji je potaknut i vođen iz Beograda, vrijeme je da se slomi ta agresija". (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Razgovarali smo s prof. dr. sc. Antom Čuvalom, sveučilišnim profesorom povijesti i povratnikom iz SAD-a, o perspektivama hrvatske dijaspore i iseljeništva, a u kontekstu imenovanja Tihomira Oreškovića za predsjednika Vlade. Iz razgovora izdvajamo: „Dijaspora ne smije služiti političarima za prigodne izlete i slikanje nego ona treba biti partner domovini; partner u gospodarstvu, znanosti, poduzetništvu, iskustvu. Ona to sve ima, može i voljna je podijeliti s domovinom. Nova vlada ne može napraviti čudesa u kratkom roku, ali može napraviti pozitivan zaokret prema dijaspori, postaviti dobre temelje na kojem će se dalje graditi istinsko zajedništvo na dobrobiti domovine i iseljeništva“. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zeljko OlujicRazgovarali smo s uglednim hrvatskim odvjetnikom, publicistom i prvi demokratski izabranim Glavnim državnim odvjetnikom Željkom Olujićem. Iz razgovora koji se je dotaknuo mnogih tema izdvajamo Olujićevu misao da "komunizam moramo potući idejno, dakle istinom. I nakon toga ostat će njihovi kružoci, često i obiteljsko povezani. Budimo realni, oni su se domogli ogromnih sredstava, titula, položaja i to čini vrlo veliku moć. Tek kad im se njihova djeca i unuci počnu odricati, u sramu od onoga što su ti stariji činili, biti će pobjeda hrvatske lustracije". (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Donosimo razgovor s don Anđelkom Kaćunkom, u kojemu se, među ostalim, govori o formiranju komisije o bl. Alojziju Stepincu, o čemu don Kaćunko kaže: „Nimalo se zbog toga ne uzbuđujem. Prvi razlog je neprijeporna Stepinčeva svetost, što je već prije potvrđeno i iz Vatikana. A evo sada je stiglo pravo iznenađenje - vatikansko glasilo L'Osservatore Romano (u broju od 18. i 19. siječnja) objavilo je veliki članak u kojemu, o pitanju Stepinca i spomenute Komisije, odklanja sve sumnje. A taj medij je neformalno Papino glasilo. Drugi razlog je moja vjera da se "onima koji Boga ljube sve okreće na dobro", kako stoji u Bibliji. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Umjesto redovne kolumne ponedjeljkom donosimo razgovor s jednim od naših najradije čitanih autora, piscem s posebnih duhom, Hrvojem Hitrecom. Povod je poseban. U ponedjeljak , 1. veljače, u 19 h u Histrionskom domu bit će predstavljena njegova knjiga "Hrvatske kronike", dakle pod naslovom kolumne koju svi rado čitamo već godinama na Portalu hrvatskoga kulturnog vijeća.(D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Grad Mostar treba biti jedinstven grad, moderan i europski. Kako bi to postigli ulažemo velike napore da usluge građanima grada budu na europskoj razini, standardi u kojima se zahtjevi građana rješavaju u kratkom roku. Uredan grad je također veliki prioritet i upravo započeti veliki infrastrukturni i komunalni projekti vode ka tome. Treba biti iskren radi dojma da se veliki projekti ne završavaju značajnom brzinom ali tomu je često uzrok nedostatak financijskih sredstava. Ipak se grad razvija i stvari idu naprijed. (M. Kovač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Iz razgovora sa Stankom Krstinom, predsjednikom Unije poslodavaca Vojvodine i vijećnikom Hrvatskog nacionalnog vijeća, izdvajamo: "Iz mojih kontakata s institucijama Republike Hrvatske, vidim dobru volju da nam se pomogne. Jesmo li spremni da tu pomoć primimo i realiziramo, to je prije svega moje pitanje? Kao čovjek koji ima tvrtku i živi u ”realnom sektoru” u svakom smislu, uvijek sam ja i samo ja odgovoran i kriv za sebe i svoju tvrtku, tako i za našu zajednicu. Mislim da ima načina da nam država Hrvatska više pomogne, mi joj moramo reći kako". (Z. Ifković)

Add a comment Add a comment        
 

 

MmarusicSimbolično se može reći da su intelektualci toliko malo napravili za Domovinu da bi se to moglo smatrati nekim oblikom izdaje. Lijevi jer ih jedan dio, gledajući jugoslavenski ili „internacionalno“, zapravo ne prihvaća hrvatsku državu, a dio desnih zbog sebičnosti. Treba čekati novu generaciju. Na žalost, i ona slabo stoji, jer je odgajaju maločas spomenuti. Možemo se nadati (barem ja) da će Crkva napraviti neke oblike vrhunske a domoljubne i plemenite naobrazbe. No, to je na dugom štapu. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Matko Jelavic45Politikom slona u staklenoj radnji, uklonjena je ili marginalizirana, na ovaj ili onaj način kompletna zdrava postava hrvatske glazbe. Na ta mjesta su danas došli amateri i puno njih koji tu ne bi smjeli uopće biti. Danas su zvijezde oni koji nemaju nijedne pjesme za narod. Za medije je važnije imaju li sise i guzice, piju li ili prave djecu tuđim ženama, vrijeđaju li publiku i kolege, drogiraju li se i ponašaju li se asocijalno. I to je način oduzimanja dostojanstva našim glazbenicima. Potpuno obrnuti kriteriji! (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Antun Babaic2Potencijal o stvaranju uvjeta za povratak Hrvata iz svijeta još uvijek je velik, ali konačni rezultat ćemo znati tek nakon četiri godine, ako nova Vlada bude toliko dugo trajala. Da nije bilo sabotaže i da smo dosljedno provodili ono što je prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman rekao: «povratak Hrvata iz iseljeništva trajni je strateški interes Republike Hrvatske», danas bi u Hrvatskoj imali najmanje jednu ili dvije tisuće Oreškovića, ali ne onih koji bi se u Hrvatsku vratili zbog pozicije u vlasti, nego da ulažu svoj kapital i gospodarski razvijaju Hrvatsku. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Kao što smo prošli četvrtak i najavili, donosimo širi razgovor s generalom u mirovini Željkom Sačićem. Naime, u četvrtak 7. siječnja general Sačić dobio je poštom obavijest Županijskog državnog odvjetništvao konačnoj obustavi postupka koji se vodio protiv njega, kada smo ekskluzivno objavili i njegove prve reakcije na ovu vijest. U nastavku donosimo još neke komentare Željka Sačića o samom postupku i što je sve doživio.(O. Bašić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Svaki nastup je jedan mali uspjeh kao i svaka dobro odrađena proba. No, ja bih ipak izdvojila nekoliko trenutaka i nastupa u mojoj karijeri koji su je obojali i dali joj pečat. Izdvojila bih svakako nastup pred Montserrat Caballe, zatim moj bečki operni debi u ulozi Kraljice noći iz Mozartove "čarobne frule". Odmah zatim moj bečki operetni debi u impozatnoj Wiennerstadthalle. Zatim moj nastup u Londonu na Svjetskoj izložbi Milke Trnine gdje održavam svoj solistički koncert. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Oni koji su možda nešto poduzimali odnosno prisluškivali Božu Petrova zasigurno su to već i prikrili. Ako je netko nekog pratio to je jako teško otkriti. Kad god se pojavio neki slučaj gdje je netko tvrdio da postoje sumnje formirala su se saborska povjerenstva i na kraju nismo ništa saznali. Također valja imati na umu činjenicu da nemamo učinkovitog neovisnog građanskog nadzora nad radom policije, PNUSKOK-a i službi. Na te činjenice je Ostojić bio upozoravan, ali je propustio to učiniti pri noveliranju zakona. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ivan Bekavac2Iz razgovora s publicistom Ivanom Bekavcem izdvajamo: "Inicijativa "Jadran-Baltik" je povratak Hrvatske tamo gdje je oduvijek bila do 1918. Gospođa Predsjednica pokazuje i dokazuje da je dostojna nasljednica prvoga hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana koji je, uporno tražeći obnovu hrvatskoga europstva, često ponavljao da je Hrvatska bila dijelom zapadnoeuropske (sredozemne i srednjoeuropske) kulture - i onda kad nije imala potpuni državno-politički subjektivitet. Ta je obnova višeslojna, ali samo u europskoj (a ne zapadno-balkanskoj) integraciji Hrvatska može osigurati svoju samobitnost i brzi napredak". (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Nevio ŠetićPred hrvatskim školstvom stoje jake promjene, ali sada ne samo kao teoretski iskorak, već kao konkretna akcija poboljšanja svih parametara razvoja obrazovnog sustava, uključujući oblikovanje hrvatskog nacionalnog kurikula za rani odgoj, osnovno i srednje obrazovanje, ali i reviziju kvalitete postojećih nastavničkih kompetencija, te kako upotrijebiti sve raspoložive potencijale u funkciji jačanja odgojno-obrazovnog sustava - rekao je između ostaloga prof. dr. sc. Nevio Šetić u razgovoru za naš Portal. (O. Barišić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Iz razgovora s prof. Domagojem Tomasom izdvajamo: „Mislim da je na svim spomenutim razinama (politika, društvo, kultura) očit neostvaren potencijal povezivanja između domovine i iseljeništva, a u zadnjih 15-ak godina bio je prisutan trend zatomljavanja toga potencijala, pa čak i svjesni pokušaji trovanja odnosa između Hrvata u Republici Hrvatskoj i izvan nje od strane službene politike. Istovremeno je bilo forsirano a priori nekritičko političko i kulturno svrstavanje uz zemlje bivše Jugoslavije (minus Slovenija), premda su Hrvati dominantno baštinici srednjoeuropskog kulturno-civilizacijskog kruga pa stoga pozdravljam svako političko i kulturno usmjeravanje u to okruženje“. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Iz razgovora s prof. dr. M. Tuđmanom izdvajamo: "SDP nema programatsku ni intelektualnu baštinu na kojoj može graditi svoju socijaldemokratsku budućnost. Njihova intelektualna „elita“ u najboljem su slučaju „poštene komunjare“ – kako se sami deklariraju. Podjela na hrvatsku ljevicu i desnicu bit će realna tek kada, odnosno ako, lijeva anacionalna „avangarda“ postane odgovorna vlastitoj naciji i njezinim interesima... Za mlade ljude školovane za suvremena zanimanja nema posla jer su gospodarski sustav i javni sektor još uvijek „zastarjeli“." (mm, dd)

Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Sri, 22-01-2025, 18:41:48

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.