„Hrvati i Srbi – Povijest jedne averzije" – odlična filmska rekapitulacija hrvatsko-srpskih odnosa

Dokumentarni film „Hrvati i Srbi – Povijest jedne averzije" redatelja Jakova Sedlara, tekstopisca Hrvoja Hitreca i producenta Branka Ivankovića, Filmsnimljen prošle godine, odličan je sintetski prikaz paralelne povijesti hrvatskog i srpskog naroda. Film nastoji prodrijeti u samu bit međusobnih odnosa Hrvata i Srba od vremena njihova naseljavanja Jugoistočne Europe do danas. Prateći genezu tih odnosa dolazi se i do uzroka njihova konflikta koji će kulminirati u 20 st.

Početak filma tako obrađuje vrijeme doseljavanja najprije hrvatskog naroda, a onda i srpskog u Jugoistočnu Europu. Iako pripadaju zajednici slavenskih naroda, ova će dva naroda proći posve drugačiji razvitak, što će biti uzrokom njihovih kasnijih civilizacijskih i kulturnih razlika. Nakon velikoga crkvenog raskola 1054. godine, te će se razlike još dodatno produbiti.

U nastavku gledatelji mogu pratiti vrijeme razvitka hrvatske i srpske države i razdoblje njihovih velikih kraljeva. Slijedi vrijeme osmanlijskih haračenja Europom, u kojem će Hrvatska (tada u zajednici s Ugarskom, a kasnije i Austrijom) biti svedena na „ostatke ostataka nekad velikog hrvatskog kraljevstva", dok će Srbija biti u potpunosti podvrnuta osmanlijskoj vlasti. Osmanlijska osvajanja dovode i do promjene strukture stanovništva u Hrvatskoj, s obzirom na to da se znatan dio Hrvata iseljava, na čija mjesta Turci naseljavaju Vlahe. Isti će se ti Vlasi kasnije u najvećem dijelu identificirati s pravoslavljem, a kasnije i sa srpstvom, u čemu će pak veliku ulogu odigrati Srpska pravoslavna crkva.

Sjeme zasijano u doba Osmanlija

Tako je primjerice srpski patrijarh Arsenije Crnojević bježeći pred Turcima u južnu Ugarsku i Istočni Srijem naselio 70 000 pravoslavaca. Tada je zasijano sjeme, koje će u Hrvati i Srbi - Povijest jedne averzijepotpunosti proklijati nakon Drugoga svjetskog rata kad je Istočni Srijem amputiran iz sastava hrvatskih zemalja. U tome poslu Srpskoj pravoslavnoj crkvi asistirala je mađarska i njemačka politika, čiji su politički predstavnici Vlasima te kasnije Srbima davali različite povlastice, u pravilu na štetu većinskoga hrvatskog naroda. Pritom treba napomenuti kako su se Vlasti u većem broju identificirali sa srpstvom tek u drugoj polovici 19. st. Do tada ih se je većina smatrala Hrvatima, a tek po vjeri Srbima.

Velikosrpska misaoVelikosrpski projekt upravo u drugoj polovici 19 st. dobiva svoje konkretne oblike i planove. Programatski dokumenti Karadžića i Garašanina, koji su nakon 1878. logističku potporu mogli pronaći u osamostaljenoj srpskoj kneževni, posijali su sjeme kasnijih sukoba i ratova.Velikosrpski projekt upravo u drugoj polovici 19 st. dobiva svoje konkretne oblike i planove. Programatski dokumenti Karadžića i Garašanina, koji su nakon 1878. logističku potporu mogli pronaći u osamostaljenoj srpskoj kneževni, posijali su sjeme kasnijih sukoba i ratova. Hrvatska inteligencija na otvoreno će izražene velikosrpske pretenzije uglavnom odgovarati mlako, uz iznimku pravaških političara. Uslijedit će vrijeme Khuena bana koji će otvoreno protežirati Srbe na račun Hrvata, a Srbi će se toliko osiliti da će putem zagrebačkih novina „Srbobran" Hrvatima najaviti istrebljenje. Kroz cijelo to vrijeme vode se borbe za prevlast u Bosni Hercegovini, koja poradi protuhrvatske politike Beča i Budimpešte 1878. odnosno 1908. nije uključena u sastav hrvatske države s kojom čini geopolitčko jedinstvo. U tom se razdoblju u prekomorske zemlje iseljavanja više od milijun i pol Hrvata.

Jugoslavenski put

Godine koje slijede obilježene su neshvaćenim lutanjima hrvatskih političara i inteligencije. Put je poznat: od Riječke i Zadarske rezolucije preko Hrvatsko-srpske koalicije do Jugoslavijastvaranja Kraljevine SHS. Što Hrvate očekuje u zajednici sa Srbima pokazao je već krvavi 5. prosinca na Trgu bana Jelačića, a kasnije će se krvavi rukopis ponavljati ne samo nad seljacima i pukom, nego i nad hrvatskim političarima (Radić) i inteligencijom (Šufflay, Pilar). Hrvatsko je ime zabranjeno, provode se ubojstva i batinjanja protivnika režima, bit Hrvat u Hrvatskoj je zabranjeno.

Takve okolnosti radikaliziraju hrvatske političare, od kojih će dio predvođen dr. Antom Pavelićem formirati ustaški pokret, koji će organizirati ubojstvo kralja Aleksandra i pripremati se da oružanim ustankom oslobodi Hrvatsku. U godinama nakon ubojstva Srbi su prisiljeni na određene ustupke, što će kasnije dovesti do formiranja Banovine Hrvatske koja, međutim, ne će biti dugoga vijeka. Pomest će je vihor Drugoga svjetskog rata.

Uključena i povijest nakon 2000.

Slabije poznatoU filmu se otvoreno progovara i o nekim i danas sustavno prešućivanim manje poznatim činjenicama iz povijesti Hrvata i Srba. Tako će gledatelji moći saznati kako je Srbija u Drugome svjetskom ratu bila temeljito očišćena od Židova, o čemu se danas malo govori, ali se zato jasenovački mit potencira do besvijesti. Saznat će gledatelji i to da je Jasenovac nakon rata služio kao logor jugoslavenskoga komunističkog sustava u kojemu se se vršili obračuni s protivnicima novog režima.Nezavisna Država Hrvatska, građanski rat, slom hrvatske države vezane uz osovinske sile u proljeće 1945., pokolj na Bleiburgu, druga Jugoslavija, Domovinski rat. Ove mesic-racan-2001-se teme obrađuju u nastavku filma. Pritom se daje prilično objektivna slika tih godina lišena velikosrpske propagande i pogleda iz jugoslavenskih naočala. Zanimljivo je da film daje i kraći pregled godina nakon Domovinskog rata, uključujući thermidorski prevrat 2000., čije plodove danas obilato kušamo. Rasturavanje hrvatskoga sigurnosnog sustava, montirani procesi protiv hrvatskih generala, rehabilitacija četništva i jugokomunizma u Hrvatskoj, jezična i kulturna agresija, financiranje protuhrvatskih spomenika i knjiga, drakonske presude hrvatskim generalima, a time i hrvatskoj državi, agresivno potenciranje novoga zapadnobalkanskog zajedništva sa Srbima... sve su to dobro nam znani plodovi trećejanuarske i sanaderovske politike o kojima se progovara u filmu.

U filmu se otvoreno progovara i o nekim i danas sustavno prešućivanim manje poznatim činjenicama iz povijesti Hrvata i Srba. Tako će gledatelji moći saznati kako je Srbija u Drugome svjetskom ratu bila temeljito očišćena od Židova, o čemu se danas malo govori, ali se zato jasenovački mit potencira do besvijesti. Saznat će gledatelji i to da je Jasenovac nakon rata služio kao logor jugoslavenskoga komunističkog sustava u kojemu se se vršili obračuni s protivnicima novog režima. Mladim će čitateljima posebno biti zanimljivo saznanje da je savjetnik prošlog i sadašnjeg predsjednika države osoba koja je u suradnji s Britancima Hrvatskoj isposlovala embargo na naoružanje i time ju izručila na nož velikosrpskim koljačima. Sve te i još mnoge druge intrigante činjenice čine ovaj film izuzetno edukativnim i zanimljivim.

Film za svaki hrvatski dom i za svaku školu

Zaključno valja reći kako film „Hrvati i Srbi – Povijest jedne averzije" zaslužuje mjesto u domu svakoga hrvatskog građana, ali i svake hrvatske obrazovne ustanove. U izradi filma nisu sudjelovali povjesničari po struci, no upravo je to i prednost filma. Lišen krutoga znanstvenog jezika i forme film na svima razumljiv način, držeći se činjenica i povijesne istine, daje zaokruženu sintetsku sliku hrvatsko-srpskih odnosa, koji su dobrim dijelom u suvremenoj povijesti bilo obilježeni sukobima. Kome je stalo do pronalaženja istine u odnosima Hrvata i Srba svakako će pogledati ovaj film.

Davor Dijanović

VEZANO

Poveznica na internetsku stranicu filma Hrvati i Srbi, gdje se mogu naći podatci i o tome kako nabaviti DVD.

Pon, 16-12-2019, 05:55:50

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.