Svi Papini govori, Zagreb, 4.-5. lipnja 2011.

Papa Hrvatima

U doličnom dizajnu, sa slikom Benedikta XVI. pred hrvatskom zastavom, splitski Verbum objavio je knjigu sa svim tekstovima Papinih govora izrečenih u vrijeme posjeta Hrvatskoj početkom lipnja ove godine.

Za one koji nisu slušali govore Svetoga oca u tim danima, ali i za sve koji su bili nazočni ili pratili događaje putem televizije i Papa Benedikt XVI.radija, usredotočeno čitanje ovih tekstova bit će i užitak i otkriće svih dimenzija duboko promišljenih rečenica i svijesti o starim i pouzdanim vezama Svete stolice i hrvatskoga naroda. Kada papa u zagrebačkoj zračnoj luci naziva Hrvate dragom nacijom, onda se i površni znalac povijesti prisjeća riječi što ih ondašnji papa upućuje knezu Branimiru i njegovu narodu, gotovo istim prisnim izričajem.

Papini govoriKada papa u zagrebačkoj zračnoj luci naziva Hrvate dragom nacijom, onda se i površni znalac povijesti prisjeća riječi što ih ondašnji papa upućuje knezu Branimiru i njegovu narodu, gotovo istim prisnim izričajem.Obraćanje u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu pretvorilo se dobrim dijelom i u prilog proslavi tristote obljetnice rođenja Ruđera Boškovića, kojemu je posvećen dobar dio Benediktova govora, sa zaključkom: " Odajemo priznanje slavnome Hrvatu, ali i istinskom isusovcu: častimo štovatelja istine koji dobro zna koliko ga ona nadvisuje, ali i koji također zna, u svjetlu istine, upotrijebiti do kraja sposobnosti razuma kojima ga je Bog obdario."

Kao što je u govoru intelektualcima i javnim djelatnicima uzvisio Boškovića, tako i mladima na Trgu bana Jelačića daje kao primjer život i iskustva blaženoga Ivana Merza, Hrvata čiji je apostolat među mladima dao trajne rezultate. I na misi na zagrebačkom hipodromu, u govoru posvećenom obitelji, u dijelu tekstu gdje preporuča roditeljima da djeci približe Sakramente, osobito Euharistiju, ostaje na hrvatskome tlu i podsjeća na Ludbreg, na 600. obljetnicu "ludbreškog euharističkog čuda".

U Nagovoru daje do znanja da mu je poznata hrvatska marijanska tradicija i Svetište Marije Bistrice, a u Zagrebačkoj katedrali spominje pastire i mučenike od sv. Dujma do blaženoga kardinala Stepinca, čije mučeništvo "označava vrhunac nasilja usmjerenih protiv Crkve tijekom užasnoga razdoblja komunističkih progona.

(t.l.)

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.