Predstavljen Splitski evangelijar
U subotu, 1. listopada u Zavodu HAZU 19.30 u sklopu Dvadeset osme Knjige Mediterana u organizaciji Književnog kruga Split, a pod visokim pokroviteljstvom HAZU, predstavljena je transkripcija knjige: Splitski evangelijar, kritičko izdanje, kojeg su priredili: Mirjana Matijević Sokol i Tomislav Galović, objavljen u nakladi Književnog kruga Split i Nadbiskupije splitsko-makarske.
Nakon uvodne riječi domaćina Nenada Cambja Splitski evangelijar su predstavili don Miroslav Vidović, generalni vikar Nadbiskupije splitsko-makarske, prof. dr. sc. Olga Perić, dr. sc. Tomislav Galović i prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol.
Don Miroslav Vidović, najprije je u ime nadbiskupa mons. Marina Barišića, koji je izočan zbog sudjelovanju u svečanoj proslavi zaštitnika sv. Stjepana u susjednoj Hvarsko-bračko-viškoj biskupiji, prenio pozdrave i čestitku, te je predstavljajući transkript Splitskog evangelijara kazao: - S ponosom možemo reći da čuvamo izvornik u Riznici splitske prvostolnice, njegovi reprinti nalaze se u svjetskim bibliotekama i institucijama, a ovaj transkript će nam pomoći kako su ga upoznali naši pređi i kakvo je sjeme posijao u našoj Nadbiskupiji. Splitski evangelijar nas vraća na našu Prvostolnicu, na Splitske koncile, na sv. Jeronima, na Betlehemsku špilju, gdje je Riječ Postala i prebiva u nama. Ovaj Evangelijar je svojevrsno putovanje kroz vrijeme, osvijetlio nam je Krista, neka tako obasja i našu budućnost u milosrđu i nadi. - poručio je don Miroslav Vidović.
Priređivačica prof. Mirjana Matijević-Sokol je kazala: Transkripcija i egdotička obrada kodeksa Evangeliarum Spalatense (ES) postalo je condicio sine qua non hrvatske humanistike. Književni krug i Splitsko-makarska nadbiskupija pokrenuli su taj projekt koji je već faksimilnim izdanjem započeo 2004. godine. Transkripcija/prijepis ES bila je povjerena prof. Jakovu Stipišiću, a potom meni Solinjanki (napomenuvši da je Viktor Novak taj zadatak namijenio još davno prije don Lovri Katiću). Sad kad je ovaj zadatak obavljen i kada je i ovdje pred nama,400 stranica, nadam se da će zadovoljiti očekivanja. Egdotički model koji je trebalo primijeniti građen je kroz etape rada na ES i gotovo da je nastao sam po sebi sa svrhom da ova knjiga omogući rad znanstvenika da daljnjim istraživanjima pridonesu novim spoznajama najranijoj pismenosti, jeziku, povijesnom kontekstu i slično. Zahvalila se svima koji su joj u višedesetogodišnjem radu pomogli svojim savjetima, kritikama: prof. Olgi Perić, akademiku Tomislavu Raukaru, kolegi dr. sc. Tomislavu Galoviću, akademiku mons. Franji Šanjeku, rektoru HKS prof. Željku Tanjiću, prof. Damiru Kabiću, prof. Marku Trogrliću, akademiku Nenadu Camju, prof. don Slavku Kovačiću i mnogim drugima. Zaključivši da svoj trud posvećuje svojim precima koji su se stoljećima hranili na ovoj knjizi i opstali na ovim prostorima.
Dr. sc. Tomislav Galović je između ostalog istaknu daje ova naša najstarija knjiga temelj hrvatske kulturne baštine, nakon lijepog faksimila približena nam je svima i ova transkripcija, te se potom zahvalio prof. Sokol što ga je uključila u svoj rad.
Prof. Olga Perić je govorila o filološkom značaju ovog Evangelijara, čestitavši Književnom krugu Split i Nadbiskupiji splitsko-makarskoj što sustavno rade na predstavljanju i promicanju baštine te na ovom prekrasnom izdanju za koje je posebno čestitala zaslužnoj prof. Matijević Sokol, na kraju zaželjevši da ovaj Splitski evangelijar zaživi punim životom kako je njegov izvornik/original živio u Splitu sva ova stoljeća.
U predgovoru ovog transkripcijskog Evangelijara mons. Marin Barišić, nadbiskup i metropolita splitsko-makarski, napisao je „Visoki jubilej 1700. godina mučenika sv. Dujma i povijesti grada Splita (304.-2004.) svečano je proslavljen revindom Splitskog evangelijara najvećega blaga katedralne Riznice i bisera naše duhovnosti i kulture. Osobno sam osjetio ponos zbog Splitskog evangelijara kad je jedan od najvećih stručnjaka za kodikologiju i tekstualnu kritiku, bibličar, potom milanski kardinal Carlo Mario Martini pokazao veliko zanimanje za splitski kodeks glede nekih tekstualnih inačica Novoga zavjeta. Stoga je 1976. nadbiskup Frane Franić donio u Rim fotografije cijeloga Splitskog evangelijara te smo se nadbiskup i ja susreli na Biblijskom institutu s prof. Martinijem. (...)
Ovaj vrijedan rad otvara širi prosto još plodnijega dijaloga znanstvenika i splitskog kodeksa s obzirom na njegovo „ruho“ tj. ortografne, morfologiju, sintaksu i leksik, kao i s obzirom na mjesto i vrijeme nastanka pripadnosti obitelji kodeksa spomenuto „ruho“ potrebno je dodirnuti i osvijetliti kako bismo se još više približili njegovu sadržaju – utjelovljenju Logosa.
Danas nakon reprinta Splitskog evangelijara upućen je na svojevrsno studijsko misijsko poslanje jer je nazočan u mnogim bibliotekama i kulturnim ustanovama u domovini, Europe i šire, nudeći mogućnosti novih studija i raščlamba.
Predstavljanjem Splitskog evangelijara zatvorena je 28. Knjiga Mediterana, koja je okupila oko 195 sudionika na četiri znanstvena skupa i nizu predstavljenih knjiga, od 25. rujna-do 1. listopada.
D. Z. S.