U Splitu je 5. svibnja 2016., uoči blagdana Sv. Dujma, zaštitnika Grada, u Nadbiskupskoj palači otkriven reljef Pape sv. Ivana Pavla II., djelo akademskog kipara Kuzme Kovačića. Uz nazočnost svećenika i drugih uzvanika, Gradonačelnika i drugih predstvanika gradske i županijske vlasti, članova akademske zajednice i kulturnih ustanova, svečanosti je nazočio i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, te izaslanstvo Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“.

Domaćin, nadbiskup splitsko-makarski dr. Marin Barišić, u svome govoru prisjećao se drage osobe pape Ivana Pavla II. i njegova boravka u Splitu, te istaknuo njegove zasluge i uzoran primjer za Crkvu i sav svijet, posebno za hrvatski narod i Crkvu u Hrvata, zbog kojih razloga se i postavlja ovaj reljef.

Svečanost se, obogaćena s nekoliko glazbenih priloga, nastavila samim činom otkrivanja reljefa s kojega su platno podigli nadbiskup i autor reljefa, zaključila govorom Kuzme Kovačića.

Reljef je izrađen od posrebrene bronce, posrebren načinom nanošenja srebra koji se do sada kod nas u kiparstvu nije koristio. Visok je 287 cm, a širok 144 cm. Uokviren je bogatim kamenim okvirom izrađen od plemenitog crvenog mramora koji se u prošlosti koristio i za izradbu mnogih oltara i u našim crkvama. Reljef je postao središnja točka glavne, velike dvorane Nadbiskupske palače koja nosi ime svetoga Ivana Pavla II. Time je Crkva, grad Split i hrvatski narod izrazio posebnu zahvalnost ovome Papi, danas svetcu.

Donosimo govor Kuzme Kovačića u prigodi svečanosti otkrivanja reljefa pape sv. Ivana Pavla II. (hkv)

Govor u prigodi svečanosti otkrivanja reljefa pape sv. Ivana Pavla II.

Preuzvišeni gospodine Nadbiskupe, velečasna gospodo svećenici, poštovani gospodine Gradonačelniče i svi predstavnici vlasti, poštovani gospodine Predjedniče Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, poštovane gospođe, štovana gospodo!

S ganućem i radošću prihvatio sam poziv oca Nadbiskupa da napravim reljef pape sv. Ivana Pavla II. koji bi bio postavljen u ovu dvoranu što nosi njegovo ime, u kojoj je Papa boravio za svoga drugoga pastoralnoga pohoda Hrvatskoj 1998. godine u gradu Splitu. Tu veliku čast, na kojoj sam duboko zahvalan, primio sam i kao veoma zahtjevnu zadaću.

Slično kiparsko iskustvo doživio sam 1996., kad sam izradio kameni spomenik papi Ivanu Pavlu II. u Selcima na Braču, vjerojatno prvi kiparski njegov spomenik na svijetu. Ovaj put, međutim, trebalo je ne samo oblikovati Papin lik, njegovu osobu, nego i njegovu svetost koja je sve ljude, a posebno naš hrvatski narod obdarila tolikom ljubavlju te naša srca uresila zahvalnošću. Kolika odgovornost pred kiparom!

O likovnom oblikovnom rješenju papina spomenika koji bi se ovdje postavio dugo smo, godinama razmišljali i razgovarali, da bismo se konačno odlučili za reljef kao najprikladniji i najskladniji prilog ovome prostoru. U razgovorima o reljefu, prije izradbe skica, izbistrila se zamisao da Svetac, kao što je svijetu govorio: „Otvorite širom vrata Kristu!“, dolazi kroz otvorena vrata k nama, u naša srca i živote. Tako sam pred Božić prošle godine započeo modelirati ovaj, vjerujem, čudesni prostor i prizor koji sad stoji pred nama, da bude ispovjed naše vjere izgovorena kiparskim likovnim jezikom. Reljef je, naime, oblikovan u glini za drugo, konačno tvorivo, za žitku broncu koja će srebrom nanijetim na njenu površinu zasjati „iskrami“ poput mora u zoru – kao one zore u neprispodobivim Marulićevim stihovima spjeva o Juditi, koji glase:

„Još iz dna izvita ne biše sva zora,
ni rosa sa cvita opala, da gora
biljaše jur zgora visoko varhami,
a struja od mora mišaše iskrami.“

Iz osnovne plohe reljefa, ispupčene i napete poput štita, pokrenut je u život iz samoga tvoriva, zakonitošću kiparske forme, svjetlosti i kiparevom imaginacijom „živi“ lik sv. Ivana Pavla II. koji, vođen Duhom Svetim prisutnim po vjetru što povija Svetčeve haljine i po aureoli što sjajem kruni njegov lik, prelazi pred nama s križem u ruci „prag nade“, onaj prag o čijem nam je spasonosnom prijelasku također proročki govorio.

Ovaj reljef, ova sedefasto - srebrena ploha, ovaj pogled na Nebo, uokviren plemenitim crvenim mramorom što resi, u česticama, oltare naših crkava, bit će, nadam se, dio našega vjerničkog i nacionalnog pamćenja i radosti. Za tu radost i nadu zahvaljujem ocu Nadbiskupu koji je potaknuo ovaj pothvat i dao mi kao autoru potpuno povjerenje. Zahvaljujem gospodinu Radoslavu Bužančiću i Konzervatorskom uredu u Splitu na savjetu i srdačnoj suradnji, posebno na oblikovanju kamenog okvira reljefa. Iskrenu zahvalu upućujem gospodinu Damiru Ujeviću i njegovoj Ljevaonici umjetnina iz Zagreba na predanoj suradnji u izradbi reljefa, gospodinu Davoru Pintaru i njegovoj radionici iz Zagreba za posrebrenje reljefa te gospodinu Stipi Vrandečiću i njegovoj radionici iz Pučišća za izradbu kamenog okvira reljefa.

I hvala svima Vama koji ste došli, kako bismo ovim činom zajedno zahvalili sv. Ivanu Pavlu II. za sve dobro koje nam je učinio i koje čini. A najprije i najviše zahvalimo Gospodinu što nam je darovao takvu i toliku radost!

Kuzma Kovačić
Fotografije: Zoran Antun Alajbeg