Krajem prošloga mjeseca donijeli smo vijest o izlasku nove knjige našega vanjskog suradnika Artura Bagdasarova "Hrvatski jezik. Pogled iz Rusije" koja je izazvala veliko zanimanje u Rusiji. U nastavku donosimo sažetak spomenute knjige. (hkv)

Sažetak knjige Artura Bagdasarova "Hrvatski jezik. Pogled iz Rusije"

U knjizi Hrvatski jezik. Pogled iz Rusije skupljeni su objavljeni i neobjavljeni radovi o hrvatskom jeziku ruskoga filologa-slavista, kroatista Artura Rafaeloviča Bagdasarova. Članci su objavljeni u časopisima "Jezik", "Filologija" i na portalu "Hrvatskoga kulturnoga vijeća" u razdoblju od 1985. do 2020. god. Knjiga se sastoji od proslova, sedam poglavlja, popisa literature i internetskih izvora te kazala imena. U proslovu su navedeni osnovni podatci o ustroju i sadržaju knjige.

Prvo poglavlje ("Razgovor") sadržava autorove razgovore koji su objavljeni u hrvatskom dvotjedniku "Vijenac" i tjedniku "Školske novine".

Osnovna pozornost u drugom poglavlju ("Hrvatski jezik i jezična politika"), na primjeru hrvatsko-srpskih jezičnih suodnosa, pridaje se pitanjima jezične politike u razdoblju od stvaranja druge Jugoslavije 1945. god. pa do njenoga raspada 1990-ih godina. U tom se poglavlju također razmatraju i izvanjezični aspekti nastanka i zamisli Hrvatskoga pravopisa (2013.) Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U poglavlju se opisuju pokušaji pojedinih kulturnih djelatnika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore da ponovno ožive opći lingvonim (srpskohrvatski / hrvatskosrpski) za jezik Hrvata, Bošnjaka, Srba i Crnogoraca samo pod drugim imenom: "opći jezik", "štokavski jezik".

U trećem poglavlju ("Pravopis") raspravljaju se neka sporna pitanja pravopisnih pravila i metoda ustroja pravopisnoga rječnika Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

U četvrtom poglavlju knjige ("Leksikografija") opisuju se i raščlanjuju pojedine hrvatske riječi u objasnidbenim, enciklopedijskim i pravopisnim rječnicima hrvatskoga jezika koje mogu izazvati u hrvatskih uporabnika određene poteškoće normativno-stilske naravi. U člancima se navode preporuke za njihovu porabu u hrvatskom književnom (standardnom) jeziku.

U petom poglavlju ("Leksikografija") na primjerima suvremenih hrvatskih rječnika (Školski rječnik hrvatskoga jezika, 2012., Pravopisni rječnik Hrvatskoga pravopisa, 2013., Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika, 2015.) raščlanjuju se pitanja leksikografske normativnosti, te opisuju jezične preporuke u vidu normativnih uputnica i istoznačnica. Izražena je potreba za odvajanjem normativnih priručnika od jezičnih savjetnika i određivanjem normativnih načela pri izradbi normativnih rječnika uz pomoć pravila i zakonitosti vlastitoga jezika. U poglavlju je također opisan i Samardžijin Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik iz 2015. god.

U prvom članku šestoga poglavlja ("Stilistika") navode se pojedina obilježja crkvenoga stila hrvatskoga književnoga jezika. Izražena je potreba izdvajanja crkvenoga stila kao podstila hrvatskoga književnoga jezika.

Sedmo poglavlje ("Artur Rafaelovič Bagdasarov") sadrži popis znanstvenih i publicističkih radova A. R. Bagdasarova i njegov stvaralački životopis.

Izdanje je upućeno širokomu krugu filologa, poglavito slavistima i kroatistima, ali i čitateljima koje zanima hrvatski jezik.