Govor Vladimira Lončarevića na predstavljanju knjige Ive Čuvalo „Grliti nebo“

Govoriti o poeziji bez trunke subjektivnosti nemoguće je osim ako ne želimo strukturalističkim fintama ili kako drukčije dekonstruirati samu bit poezije kao najsuptilnije od svih književnih formi. Samo poezija naime daje nam mogućnost minimumom riječi zahvaćati, tumačiti i predstavljati čitav jedan život i čitav jedan svijet.
Grliti neboA kada čovjek, makar i najskromnije kao ja, sudjeluje u stvaranju knjige takve poezije, tada je to nekako kao dvostruko teško.

No u neku ruku to mi olakšava o njoj govoriti jer sam bio svjedokom nakana da ona nastane i da nastane baš takva kakva jest sada u vašim rukama, jer mogu posvjedočiti da nije nastala ni brzo ni lako, premda je velikom većinom bila spremna kada je dobih iščitati. A nastajala je kroz proces koji bismo mogli cesarićevski mogli nazvati satima sumnje i satima bola - „pjesme rasplamsane bolom, Gore ko svjetla za daljine.“

Poezija što ćete je čitati nije zato lišena radosti – naprotiv! - samim time ni vjere, nade ni ljubavi, dobrote ni ljepote. No pjesnik koji duboko duhovno proživljava život i svijet ponovno se kao pjesnik rađa sa svakom svojom pjesmom. Jer poezija nije samo gledanje na život – poezija je način života.

Postoje poezije koje se trude zabilježiti trenutak: ljubavni, pejzažni, domoljubni, socijalni, misaoni... Postoje pak poezije koje se trude u svim tim i drugim motivsko-tematskim polazištima proniknuti bit i uputiti na cjelinu, sažeti sve u konačnost svih težnji.

Kada započnete čitati ovu zbirku Ive Čuvalo, shvatit ćete vrlo brzo da vam se događa baš to, da ste zajedno s pjesnikinjom zagrlili Nebo, s velikim N, da ste zajedno s njome svakom pjesmom dalje i dublje pronicali Bit, upućivali se ka Cjelini, i približavali se konačnosti svih naših težnji, a Nebo to jest ili bi trebalo biti.

Dok sam razmišljao što reći o ovoj zbirci, sjetih se naše prve pjesničke zbirke: Pariškoga glagoljskoga kodeksa s kraja 14 stoljeća, koje sav sadržaj, premda motivsko-tematski različit, proizlazi iz eshatološkoga zrenja života.

Eshatološka nit hrvatskoga pjesništva

Iva Čuvalo tka kroza cijeli zbirku tu eshatološku nit hrvatskoga pjesništva, navezuje se na nju. Spomenemo li se divne lirske proze Viktora Vide Duhovna Hrvatska, koja započinje riječima „Sve zemaljske kušnje, kroz koje prolazi Hrvatska, proistječu iz njezina značaja. Njen pravi nacionalni karakter više odgovara zasadama koje nam svijetle iz dubina vječnosti, kao sige modrih spilja, taložina geoloških tisućljeća,...“, tada i ovdje snažno osjećamo taj i takav način poimanja kao eshatološki srh, kojim Iva proniče hrvatsku povijest. Pa kada pjesnikinja u svojoj lirskoj prozi „Grliti Nebo“ zapiše „Kada studen i žar vremena rastoče kamene grobnice i isperu zlatopise, mi ćemo svejednako grliti nebo“, tada istovrsno spoznaje i ćuti povijest i život, a on ne završava smrću, nego žudi vječnost.

To je primarni karakter hrvatskoga pjesništva, njegova kvintesencija, na koju se Iva Čuvalo svojom zbirkom navezuje, dajući nam poeziju što „svijetli iz dubina vječnosti“.

Taj eshatološki naboj snažno nalazimo već u njezinu prijevodu pjesme Johna Donna Ne gizdaj se smrti, koja stoji kao moto cijele zbirke: „Ne gizdaj se smrti, makar su te zvali moćnom i strašnom jer ti nisi to“, završavajući: „kad prođe kratak san, probudit će se svi, I smrti ne će biti. Smrti, mrijet ćeš ti.“

Pod tim motom u zbirku nas vodi prva pjesma Sve što jesam, a zatim slijedi niz: Na tren stane svemir, U kneževu dvoru, Za prvoga među nama, Pjesma za tebe, Recite mi, Jednom ćete doći, Šuma, sve do naposljetku naslovne pjesme Grliti nebo. Pritom se češće, čak 12 puta javlja riječ zvijezde-zvjezdano, 8 puta riječ nebo, 5 puta beskraj, također i svjetlo i svjetlost, 4 puta vječnost, 2 puta bezvremenost, jednom raj i sl., većinom ili često pisane velikim početnim slovom.

Grliti nebo

Druga je tematska cjelina slavonska: elegična poezija poput slavonske ravnice u zoru, poput breza i križeva krajputaša na raskrižjima putova: Slavonska elegija, Blagoslov mjesečine, Berući slavonski dud i dr., također s jakim eshatološkim naglascima.

Treći motivsko-tematski krug čine pjesme posvećene Domovini, Domovinskom ratu i Vukovaru kao što su: Heroji, U SintezaNetko će možda stoga pomisliti da je to religiozna poezija. Nije, ali jest poezija koja proizlazi iz duboko religiozne duše. A kada se vjera naveže na pjesnički dar, odnosno pjesnički dar na kršćanstvo, tada dobivamo sklad ljepote, istine i dobrote, to „sveto trojstvo“ kršćanske estetike. Ta sinteza, postavši sklad, i treba naposljetku biti sučelje poezije, prvo što u njoj tražimo i po čemu je poezijom prepoznajemo.noći svih svetih, Grliti nebo, Ne ću plakati, Pred jaslicama, Vukovarska žalosna Gospa, koje također nastaju na eshatološkoj osi, a na koje će se na kraju kao četvrta motivsko-tematska cjelina navezati Križni put.

Sve to zaokružuju intimističke pjesme kao što je Povratak duše ili rečena Sve što jesam.

Poezija koja proizlazi iz duboko religiozne duše

Pjesme su joj u slobodnom i vezanom stihu, kojima se jednako suvereno kreće. Pritom katkad poseže za strožim formama kao što su katreni ili sonet. Formalno, knjiga je podijeljena u tri ciklusa: Sve što jesam, Grliti Nebo i Križni put. A sve je oplemenjeno, rekao bih, vrlo pogođenim slikama Želimira Ivanovića, koji se ponizno nije htio potpisati kao suautor, iako je knjizi zapravo dao karakter pjesničko-likovne minimape.

Čestitam Pasionskoj baštini, koja je prepoznala duh ove zbirke i uvrstila je u ovogodišnji program, čestitam izdavaču Glasu Koncila što je prepoznao vrijednost zbirke i prihvatio se nakladništva.

Netko će možda stoga pomisliti da je to religiozna poezija. Nije, ali jest poezija koja proizlazi iz duboko religiozne duše. A kada se vjera naveže na pjesnički dar, odnosno pjesnički dar na kršćanstvo, tada dobivamo sklad ljepote, istine i dobrote, to „sveto trojstvo“ kršćanske estetike. Ta sinteza, postavši sklad, i treba naposljetku biti sučelje poezije, prvo što u njoj tražimo i po čemu je poezijom prepoznajemo.

Vrijedilo je nakon zbirke Rasanjene ptice čekati dvadeset pet godina kako bismo ponovno dobili plodove jednoga autentičnog pjesničkog stvaralaštva u cjelini najboljih prinosa hrvatskoga pjesništva. Draga Iva, čestitam ti na ovoj zbirci, kojom si se definitivno svrstala među antologijska imena suvremenog hrvatskoga pjesništva. Vjerujem da će neka buduća zbirka to još jednom potvrditi.

I završavam riječju: poezija nije samo gledanje na život – poezija je način života. A „ljubav je, mislim, jedina spoznaja“ („Spoznaja“)

Vladimir Lončarević

Sri, 21-08-2019, 21:10:56

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.