Đuro Vidmarović: Jurica Čenar - Hrvatski pjesnik iz Gradišća, „Naklada Bošković“, Split, 2015.

Knjiga „Jurica Čenar - hrvatski pjesnik iz Gradišća“ autora Đure Vidmarovića, odraz je njegovog nastojanja predstaviti Juricu Čenara kao vrsnoga suvremenog pjesnika gradišćanskih Hrvata čija su pjesnička ostvarenja povezana i sa suvremenim tijekovima sveopće hrvatske književnosti. Iz ove činjenice proizlazi i autorov zahtjev da se Čenarov pjesnički opus vrednuje bez naglašavanja njegove manjinske pripadnosti, jer Čenar nije izvanredan pjesnik zato što je pjesnik manjine nego zato što su njegova djela estetsko relevantna. Konačno, ovom monografijom Jurica Čenar dobiva zaslužno mjesto u hrvatskoj književnosti, a sam autor je ovim svojim djelom ubaštinio Juricu Čenara u velika imena hrvatske književnosti.

Predstavljanje monografije „Jurica Čenar – hrvatski pjesnik iz Gradišća“ u Koljnofu 2015. Na fotografiji: dr. sc. Igor Šipić, urednik knjige, Jurica Čenar (čita), akademik Nikola Benčić i autor Đuro Vidmarović

Vidmarovića visoko cijenimo kao proučavatelja povijesti i književnog dobra hrvatskih narodnih manjina izvan Hrvatske. Dosad je osim ove knjige napisao stotine prikaza, članaka te studija o hrvatskoj književnosti izvan Hrvatske koje je publicirao u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Madžarskoj, Austriji i Izraelu, što svjedoči o autorovom dobrom poznavanju ove teme. Velik broj njegovih stručnih osvrta izašao je u posebnim izdanjima.

O Jurici Čenaru: Jurica Čenar, hrvatski pisac i aktivist, rođen je godine 1956. u hrvatskom selu Dolnja Pulja. Nakon osnovne škole i gimnazije upiše studij gospodarstva u Beču. U studentskim danima zalaže i bori se za prava gradišćanskih Hrvata, prvo kao član, kasnije kao predsjednik Hrvatskoga akademskoga kluba, Od 1983. zaposlen je u Hrvatskoj redakciji austrijske televizije ORF gdje radi i danas.

Uz svoja književna ostvarenja, pjesničke zbirke „misi misli“ (1983.), „mi svi“ (1992.) i „posvete“ (2006.) te roman „svojemu svoj“ (1993.) Jurica je Čenar urednik ili suurednik više monografija: Kolo Slavuj (1981.), Bog u Dahavi – Spominki farnika Semelikera (1988.), Spominki Martina Meršića st. (1993.). Godine 1997. izdaje kompaktni disk „Vidovinka – Gradišćanskohrvatske balade“. Bez pretjerivanja možemo reći da je Jurica Čenar najzanimljivija pojava u suvremenom pjesništvu gradišćanskih Hrvata. Njegovom prvom zbirkom misi misli (1983.) predstavio se publici kao pjesnik novog izraza i svojim je načinom pisanja iznenadio a velikim dijelom i šokirao gradišćanskohrvatsku javnost.

Od objavljivanja svoje prve zbirke prije točno trideset godina do svojih zadnjih pjesama autor je ostao vjeran svome stilu kojega je desetljećima pomno izgrađivao. Tako je stvorio smišljenu cjelinu, zapravo neku i vidljivu i čujnu vrstu dijaloga sa zbivanjima u svijetu oko sebe. Ne pretjerujem ako tvrdim sljedeće: Ako uzmemo u obzir da je Blazovićsa svojom zbirkom „Rosa i dim“ širom otvorio prozor gradišćanskohrvatske kuće te unio elemente modernog pjesništva u nju, možemo za Čenara reći da je počeo rušiti stare i dotrajale zidove te kuće kako bi na starim temeljima izgradio novo.

Jurica Čenar je gostovao na Galovićevim danima u Koprivnici 2011. Na fotografiji u društvu s Markom Gregurom, Đ. Vidmarovićem i Božicom Brkan

U suvremenoj hrvatskoj književnosti Vidmarović daje Jurici Čenaru vrlo važno mjesto, s jedne strane kao predstavniku modernizma i postmodernizma u suvremenoj gradišćansko-hrvatskoj književnosti, čije pjesničko djelovanje ima i povijesni značaj za ovu hrvatsku granu, a s druge strane ga svrstava „među stotinjak najboljih hrvatskih pjesnika“, smatrajući ga samosvojnim pjesnikom hrvatskoga modernizma koji uz svoj vizualizam i konkretnost ipak čuva „tradiciju i privrženost povijesnoj misiji čuvanja materinskoga jezika manjine kojoj pripada“.

Njegovo istaknuto mjesto u hrvatskoj književnosti potvrđuje i uvrštavanje u brojne antologije u Hrvatskoj u zadnjih dvadesetak godina. Dijelimo Vidmarovićevo mišljenje da Čenarov literarni izraz „pripada u najbolja dostignuća hrvatske književnosti druge polovice XX. stoljeća“. Kao najsnažniji doseg Čenarove poezije Đuro Vidmarović ističe njegovu „misaonost, filozofičnost, poglavito etiku“ što se provlači kao crvena nit kroz sve njegove pjesme.

Jurica Čenar i Đuro Vidmarović u Koprivnici 2011.

U posebnom poglavlju Najnovije pjesme Jurice Čenaraautor nam predstavlja Čenarove zasad zadnje pjesme koje je sam autor ove knjige, ujedno i urednik Hrvatske književne revije „Marulić“, otiskao godine 2011. u 5. broju tog književnog časopisa pod naslovom „Gradišće usnilo nas razdvojilo“. Ove pjesme Vidmarović svrstava u treći ciklus Čenarova stvaralaštva, koji više nije toliko provokativan kao prvi. Pisac, suočen sada s bolešću, prenosi to svoje iskustvo u stihove. Vidmarović je mišljenja da se ovdje radi „o zreloj poeziji visokih umjetničkih dometa“. Dok je u mladim godinama ovaj pjesnik angažiran hakovac, borben i pun ideala, sada upoznajemo Čenara kao staloženog pedesetogodišnjaka, mudrog promatrača okolišnog svijeta te pjesnika privatnog karaktera i obiteljske intimizacije.

dr. sc. Andrea Zorka Kinda-Berlakovich, Sveučilište Beč

Iz recenzija manuskripta knjige: Jurica Čenar - Hrvatski pjesnik iz Gradišća

P. S.

Dragi gospodine Vidmaroviću iliti "tetac Đuro",

jučer sam se sastala s Juricom Čenarom koji mi je predao primjerak Vaše knjige s posvetom upućenoj mojoj malenkosti. Zahvaljujem na lijepim riječima!

Primite moje najiskrenije čestitke za knjigu o J. Č. - zaista je vrlo, vrlo zanimljiva, puna novih podataka i saznanja. Vašom knjigom nismo dobili samo reprezentativnu sliku pjesnika i pisca Jurice Čenara već i cijele naše zajednice u Gradišću. Sigurna sam da će Vaša knjiga pojačati zanimanje za našu književnost i u Hrvatskoj!

Ostanite mi dobro i zdravo,
s poštovanjem, Zorka

Mag. Dr. Andrea Zorka Kinda-Berlakovich

Institut fürSlawistik
der UniversitätWien
Spitalgasse 2-4, Hof 3
A-1090 Wien
T: +43 4277 428 05
F: +43 4277 9428
http://slawistik.univie.ac.at/ma/kinda