Portal HKV-jedini je na odgovarajući način upoznao hrvatsku književnu javnost s činjenicom međunarodnog uspjeha pjesničke zbirke „Tigar“, Tomislava Marijana Bilosnića. Hrvatski jal, na žalost, djeluje i među književnicima. Umjesto da se istinski radujemo svakom ovakvom uspjehu naših autora, mi ih prešućujemo, osim ako se neradi o piscima iz jata vezanog uz ljevičarske stranke. Da je kojim slučajem uspjeh poput Bilosnića postigao netko iz skupine „Fukara“, recimo Jergović ili Tomić, o tome bi zvonila sva crve i „regionska“ zvona. Ali umjetnost ne poznaje granice.
Bilosnićev „Tigar“ prihvaćen je s uvažavanjem na velikom španjolskom govornom području. Iskreno, bez podrške Milanovićevih diplomata ili propagandista, bez podrške Države. Uspjeh „Tigra“ traje i dalje o čemu svjedoči i članak koji nam je ljubazno poslala dr. sc. Željka Lovrenčić, potpredsjednica Društva hrvatskih književnica i prevoditeljica Bilosnićeve poetske zbirke-uspješnice. Njezinome članku dodajemo obavijest o objavljivanju „Tigra“ u Rumunjskoj, što smatramo priznanjem i hrvatskoj književnosti i doprinosom kulturnim vezama s ovim prijateljskim narodom.
HKV se raduje svakom uspjehu hrvatskih autora i posvetiti će im pažnju bez obzira na sputavajući hrvatski jal.
Đ. Vidmarović, predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća
Akademik Alfredo Pérez Alencart, poznati španjolsko-peruanski pjesnik, urednik knjige El Tigre Tomislava Marijana Bilosnića u španjolskom izdanju, ovih je dana objavio tekst o Bilosnićevom boravku u Salamanci, kao i njegovim novim pjesmama na temu tigra, Tigar u Salamanci, objavljenih na hrvatskom i španjolskom jeziku u Španjolskoj. Alencartov tekst Tigar šeće Salamancom objavljen je 18. i 19. siječnja 2016. godine u španjolskim dnevnicima El Norte de Castilla i Salamanca al día, kao i na portalima pjesnika i fotografa JoseéAmadora i slikara, sveučilišnog profesora Miguela Elísa. Ovdje u prijevodu dr. sc. Željke Lovrenčić donosimo tekst Alfreda Péreza Alencarta.
Tigar šeće Salamancom
Salamanca je grad koji vrlo lako osvoji nečije srce. Oni koji je posjete i dožive, zauvijek ostanu vezani uz nju premda su u njoj boravili nekoliko sati ili nekoliko dana. A oni koji su previše lijeni da je osmotre, nikada je ne uspiju upoznati iako prolaze njezinim ulicama čitavog života.
Smatram da je izuzetna povlastica što smo u Salamanci ugostili Tomislava Marijana Bilosnića (Zemunik, Hrvatska, 1947.), pjesnika neosporne kvalitete, što bi priznali u bilo kojemu dijelu svijeta. Njegov cjelokupni opus broji više od stotinu knjiga poezije i proze i prema mišljenju sklonih mu kritičara ali i zavidnika kojih nikada ne nedostaje kad se netko po nečemu ističe, vrlo je dojmljiv i poznat i izvan granica njegove zemlje. A povlastica za njega i za čitatelje sa španjolskoga govornoga područja je imati kao posrednicu nekoga tko tako dobro prevodi pjesnike s hrvatskog na španjolski i sa španjolskog na hrvatski kao što je Željka Lovrenčić, istinska veleposlanica hrvatskih književnika, ali i svih nas koji pišemo jezikom Nebrije i Cervantesa.
Dakle, Bilosnić je bio u Salamanci i prošetao njezinim ulicama i barovima u hladnim i kišovitim danima mjeseca rujna prošle godine. Prema vlastitom priznanju, došao je da bih doznao tko sam/došao sam u Salamancu/neuhvatljivu/i vječnu/Tijelo tigra/grad je u mojim očima/odraz labirinta na zidovima/tvrđim od jezika.
Došao je predstaviti svoju knjigu „Tigar“. I pustio je tigra i svoju maštu da slobodno lutaju, a zatim je napisao četiri lijepe pjesme koje je prevela Lovrenčić i koje do sada nisu objavljene ni na hrvatskome ni na španjolskome jeziku. Počnimo s jednom od njih naslovljenom Tijelo tigra u Salamanci, i posvećenom pjesniku i fotografu JoséuAmadoruMartínuSánchezu, te po mojemu sudu, najupečatljivijom: Sanjam tijelo tigra.
Tijelo tigra sanjam kao Salamancu/gipko/od zlatnih žica/Mačevi zuba/temelj su kraljevstva zatvorenoga u suncu/Tijelo tigra /dodir je neuhvatljivi/kao crtež djeteta/u svjetlosti kamena/u samoći/vatri i pepelu/u tisuću i jednoj noći/u tisuću kristala zrcala/u zdjeli sjećanja/Tijelo tigra u Salamanci/čeka kada će se otvoriti vrata/nekoj drugoj sudbini.
Na predstavljanju knjige koju sam s velikim zadovoljstvom uredio i napisao joj predgovor u Dvorani riječi (Sala de la Palabra), Bilosnić je izjavio da je Salamaca jedan od rijetkih gradova u svijetu zbog kojega bi ostavio svoj Zadar. Slikaru Miguelu Elíasu, ilustratoru njegove zbirke, posvetio je drugu neobjavljenu pjesmu naslovljenu Tigar na kiši u Salamanci: Tigar skače s kapinakap/tigar se skriva u kapi kiše/i nama prikrada/Tigar je u svakom biseru /tigar je u svakoj zvijezdi/Tigar je Hanibal/u španjolskoj samoći/on je poput žabe na kiši/ glasan i pokretan.
Jednoga poslijepodneva, 17. rujna, gotovo nam se „izgubio“ u prekrasnome baru koji izvrsno ugošćuje pjesnike i u kojemu ga je José Amador nagovorio da proba nekoliko dobrih jela pripremljenih od riba iz rijeke Duero. Ali, pronašli smo ga i odveli u Ávilu gdje je trebao čitati svoju poeziju. Međutim, on je samo želio ostati u Salamanci - to vidimo u pjesmi Tigar u Salamanci, posvećenoj Željki Lovrenčić...
Kad tigar krene kroz bambuse/tigar se jutru predaje//tigar se umnaža u Salamanci/Kada se čuje šum njegova hoda/to vjetar je/u kojemu šumi španjolski jezik/i šušti/uznemiren/kao zlatne vlati žita/senjore Severine VegaGallego/sablja/Cervantesova rječnika/Brci su tigra sunce/koje prethodi pastirima iz Ávile/Na tigru iz Salamance /jašu pustinjski vitezovi/u zagrljaju/sa smrću/plavom poput neba.
Na početku teksta govorio sam o povlasticama. Spomenut ću ih i na kraju i dodati da sam se odmah razumio s tim istaknutim hrvatskim pjesnikom. Činilo se da se oduvijek poznajemo premda ne znam ni slova hrvatskoga a ni on španjolski. Sporazumijevali smo se osmjesima, pokretima ruku, zvukom njegovih stihova, prijateljskim zagrljajima. Tako je to u našoj pjesničkoj struci. Ne samo da se nekoga upozna nego se rađa i prijateljstvo. Ato je prava povlastica.
I na kraju predstavljam vam pjesmu Salamanca s prugama tigra, posvećenu autoru ovogateksta: Salamanca s ulicama iscrtanim poput pisma/s prugama tigra /u vrtovima/peruanski miris trave/i zubi blijedog mjeseca/Tigar u Salamanci/Cervantesov je duh/njegov mač/između Ávile i Salamance/Lijepa je Salamanca /puna tigrovih sjena/u sjenama se povijest stvara/slike obuzete svjetlošću.
Tigar i dalje šeće Salamancom. Budite ljubazni prema njemu...
Alfredo Pérez Alencart
Prevela: Željka Lovrenčić
P. S. U našoj javnosti ostala je prešućena činjenica da je Bilosnićev „Tigar“ preveden i na rumunjski jezik. Donosimo osvrt na ovaj važan događaj koji je našao na mrežnim stranicama DHK.
“Tigar” T. M. Bilosnića objavljen u Rumunjskoj
Nakon veličajnog španjolskog uspjeha zbirka „Tigar“ Tomislava Marijana Bilosnića i iznimne recepcije na cjelokupnom hispanskomu književnom području naročito Južne Amerike, autor je ovom pjesničkom zbirkom doživio još jedan međunarodni uspjeh. Bilosnićeva pjesnička uspješnica, zbirka pjesama Tigar, nakon iznimnog španjolskog izdanja, ugledala je svoje ukoričenje u prosincu 2015. godine i u Rumunjskoj. Knjiga je objavljena u u svjetski poznatoj Biblioteci Universalis “ORIZONT LITERAR CONTEMPORAN”. Predgovor Bilosnićevom Tigru i ovoga je puta napisao španjolski akademik AlfredoPerezAlencart, koji je bio urednik njegove španjolske naklade, dok je zbirka popraćena i kritičkim citatima dr. Johna Taylora, američkoga stručnjaka za europsku književnost, hrvatskog kritičara Davora Šalata, te profesora Živka Nižića i Sanje Knežević sa Sveučilišta u Zadru. Rumunjski je četrnaesti jezik na kojega je Bilosnićev Tigar do sad preveden u cijelosti, u izborima ili djelomično. Inače, ovo je i 119. Bilosnićeva tiskana knjiga po redu. Prepjev pjesama na španjolski potpisuje ugledna hrvatska hispanistica i književnica dr. sc. Željka Lovrenčić, dok je autorica rumunjskoga prepjeva poznata prevoditeljica Diana Dragomirescu. Urednik zbirke je ugledan i poznati rumunjski pjesnik Daniel Dragomirescu. Na naslovnici Tigra objelodanjenoga u Rumunjskoj otisnut je “Zdenac života” Ivana Meštrovića, čime nakladnik daje značaj ovoj nakladi hrvatske umjetničke provenijencije. Pjesme tiskane u rumunjskom prijevodu Tigra objavljene su i na međunarodno prepoznatljivom, a europski uglednom portalu CONTEMPORARY LITERARY HORIZON u Bukureštu, u Rumunjskoj".