Kronologija svih važnih zbivanja u Hrvatskoj

Novi ravnatelj Hrv. Matice Iseljenika, Marin Knezović, obnašao je zadnjih godina dužnost predsjednika Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Skupštine grada Zagreba te je u toj funkciji odbio na desetke zahtjeva pojedinaca i udruga, osobito onih iz Kruga za trg, koji su tražili uklanjanje imena maršala Tita s jednog od središnjih zagrebačkih trgova. Osobno je isticao da je (citat) Tito bio veliki čovjek, zaslužan za uspjeh narodnooslobodilačke borbe, da je objedinio antifašističke snage i stvorio temelje za uspostavu hrvatske države (iz Odbijenice građanskoj inicijativi Krug za trg od 8.12.2011.). Energično je u mnogim prilikama naglašavao da nikada neće dopustiti da se ime Trga promijeni.

db1 n

Na spominjanje otvorenih bleiburških, lepoglavskih, starogradiških i zeničkih rana odgovarao je ciničkom distancom.» – napisao je g. Borovčak u tekstu naslovljenom: «U zemlji apsurda», objavljenom u knjizi koju večeras predstavljamo: «Vjera u sjeni politike» knjiga 6. Ovakvi ulomci, u kojima nema aluzija, nema nekakvih trosmislenih poruka, nema zakulisnih sadržaja, nema upitnika u smislu, pučki rečeno - što je pjesnik time htio reći, nego se točno zna tko, što i kada, tj. zna se točno ime i prezime, datum, sadržaj i temeljna poruka, iskrivljenim latinskim bi se reklo in medias tres, sve je aristotelovsko-skolastički sve je logično i jasno, i to su bitne odlike promišljanja g. Borovčaka o gotovo svim aktualnim zbivanjima u Hrvatskoj.

Bez pretjerivanja se slobodno može reći u tom smislu kako su njegovi tekstovi svojevrsna kronologija svih važnih zbivanja u Hrvatskoj. Ali, naravno, nije riječ o tek pukoj zabilježbi, nego mu, doista, treba čestitati na zahtjevnom metodološkom pristupu – «vjera u sjeni politike», jer bi zasigurno prilično jednostavnije i lakše bilo da je «politika u sjeni vjere». U tom bi slučaju dokumenti II. vatikanskog sabora, socijalni nauk Crkve, papinske enciklike i sl., bile čvrsta uporišna točka, motrište s koje je mogao promišljati sva aktualna politička zbivanja i osobe.

db2n

Zato je «vjera u sjeni politike» puno zahtjevnija jer politika u svim slučajevima na koje se autor osvrće u knjizi koju predstavljamo nije iskonsko njezino poimanje kao, u klasičnom smislu - «služenje općem dobru», «u službi demosa», ona nije «izraz narodne volje», nego je ideologizirana, uskostranačka, interesno-grupna djelatnost, s mnoštvom dodirnih točaka s autoritarnošću, razumljivijim klasičnim opisom – politika kao najstariji zanat! Ne bih, ne zamjerite mi, htio povrijediti, još manje opravdati, protagonistice najstarijeg zanata, koje su u mnogočemu puno poštenije od nekih protagonista u hrvatskom političkom životu.

Ono što mi se čini općenito čini važnim istaknuti jest da je g. Borovčak svojim tekstovima pridonio pojašnjenju nekih pojmova, koji se tako često mogu čuti i pročitati, koje svi rabe u različitim kontekstima i okolnostima, a svejedno često puta nisu posve jasni i stvaraju pojmovnu zbrku.

„Nacionalno"

Znam da se danas mnogima diže «kosa na glavi» pri spomenu pridjeva «nacionalno», posebice u vjerskim temama, ali to su ostaci, barem ovdje na ovim prostorima, propale ne tako davne ideologije koja se užasavala na sve što je nacionalno proglašavajući to nacionalističkim, iako ta dva pojma ne samo da su potpuno različita značenja nego se oni u biti i isključuju. Naime, komunisti i ljevičari svih boja bili su «operirani» od kategorije «nacionalog» jer je njima najbitnije bilo «klasno», sjetimo se samo kultne «radničke klase».

Uz to im je omiljena kategorija bila i «sekularno», što su valjda odjeci davne ali prilično žilave Francuske revolucije. Po sebi sekularizam nije loš jer konstantinizam, kad se u povijesti Crkva, mojim bunjevačkim narječjem izrečeno - «spanđala» s Državom, nikada nikakvog dobra nije donio ni jednom ni drugom. No, to su komunisti i njihovi sljedbenici u novije vrijeme doveli do apsurda. Navest ću samo jedan primjer kojemu sam osobno bio sudionik.

db3n

Kada je lijeva koalicija u Hrvatskoj g. 2000. došla na vlast, radi dosljedne provedbe sekularizma, odvojenosti Države od Crkve, mnogim je udrugama hrvatskih manjina u susjednim i drugim europskim državama, te diljem svijeta, zbog pridjeva «katolički» kojega su imali u svojem nazivu, uskraćena državna financijska potpora. Tadanja vlast, očito, pojma nije imala o hrvatskim manjinama diljem svijeta, koje su opstale i sačuvale svoj nacionalni i vjerski identitet upravo zbog tog «problematičnog» pridjeva «katolički», jer su bile organizirane: katoličke misije, katoličke dopunske škole, katoličke novine, katoličke udruge, katoličke folklorne, katoličke sportske i druge udruge i skupine.

Osim toga, g. Borovčak vjerojatno nije ni svjestan koliko je njegovo poimanje «nacionalnog» na tragu mojeg učitelja, pokojnog glavnog urednika «Glasa Koncila» Živka Kustića, koji je obrazlagao, utemeljeno i uvjerljivo, da «nacionalno» ima svoj, recimo to, i teološki okvir jer kršćanska vjera traži da čovjek bude cjeloviti čovjek, a na cjelinu čovještva spada i njegova djelatna vjernost narodnoj zajednici. Rodoljublje je stoga kršćanska krepost i to treba upamtiti.

Vjernost narodu

Vjera traži od hrvatskog, jednako kao od srpskog, mađarskog, slovačkog, njemačkog, albanskog, čovjeka da bude što vjerniji svome narodu, da bude što bolji Hrvat, Srbin, Mađar, Slovak, Nijemac, Albanac itd. Usputno, dobro je Hrvate podsjetiti na radićevsku misao da biti Hrvat znači biti čovjek na hrvatski način, da je to pitanje konkretnoga čovještva i stoga je ono vjersko pitanje, što je razvidno u teksovima g. Borovčaka.

Osim toga, g. Borovčak me podsjeća na g. Kustića u ispravnom razlikovanju «etnosa» od «demosa», što se tako često brka postajući izvor mnogih prošlih i sadašnjih nesporazuma.

db4n

Nije preuzetno ustvrditi da autor večerašnje knjige u svojim tekstovima pokazuje kako je prvi izraz ljudske slobode u bilo kojim društvenim uvjetima da pojedinci smiju biti ponajprije ono što jesu (u ovome slučaju Hrvati i katolici), a ne ono što ideološki i politički, jednako tako i vjerski, gospodari od njih traže. I samo se tada može govoriti o demokratskoj državi slobodnih pojedinca.

Na kraju iskreno priznajem da me je više nego ugodno iznenadilo autorovo poznavanje (iako se, dakako ne smatram mjerodavnim) crkvenih dokumenta, premda ih izravno nigdje ne navodi, o sredstvima javnog priopćavanja, od Dekreta II. vatikanskog koncila «Inter mirifica» proglašenog još g. 1963., preko nekoliko smjernica dvojice zadnjih papa, do Pastoralne smjernice Hrvatske biskupske konferencije «Crkva i mediji» iz 2006. U svima njima prevladava pozitivan odnos prema medijima, ističe se: univerzalno pravo svih ljudi na objektivnu informaciju, potreba medijskih sloboda, zatim uloga medija u djelu apostolata, važnost katoličkog tiska itd. Sve to g. Borovčak iskreno, samozatajno i sustavno već godinama pokušava činiti, o čemu svjedoči i ova knjiga!

Tomislav Vuković
Slike: Ljubomir Škrinjar

Ned, 9-08-2020, 01:29:16

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.