Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga (9)

Otoci – Ahilova peta Vujićeve enciklopedije

Nekoliko sitnica

Već je spomenuti opis Hrvatskog primorja, gdje autori otoke uvrštavaju u sjeverno H.p. I ti hrvatski otoci su se očito “zamjerili” Vujićevoj ekipi, pa ih ona maćuhinski obradjuje. Nije samo Rab “prekomandiran” u Ličko-senjsku županiju.

Tako pod natuknicom Cres čitamo 404,3 qkm (jednako kao i otok Krk; dijele prvo mjesto po veličini). Samo naivni misli da pod Krk stoji isto; tamo nalazimo: najveći (uz Cres) i najsjeverniji hrv. otok …406,27 qkm. Kako to razumjeti? A ono “najsjeverniji”? Pa jedan pogled na zemljovid - pardon: enciklopedija to naziva čisto novohrvatski “geografska karta” - pokazuje da je to Sveti Marko, bez obzira na činjenicu što je to otočić. Enciklopedija navodi da otoku Krku pripadaju (mu) priobalni otoci Plavnik i Prvić, te manji otočići Sveti Marko, Zec, Košljun i Galun. Na osnovi čega “mu pripadaju”? I što to čini Plavnik i Prvić “priobalnim”? Plavnik je daleko bliži Cresu, nego Krku, pa je valjalo navesti zašto “pripada” Krku. Kako objasniti slijedeću “informaciju”: Ranoromanička bazilika sv. Kvirinala ?!? Zar je taj rimski brežuljak ne samo poznat, nego još i svet?!

Vratimo se Cresu – otoku i gradu. Prvi nonsens je broj navedenih stanovnika: otok je prema enciklopediji imao 2.959 stanovnika, isto toliko je imalo navodno upravno područje grada; iako se zna – ili bi barem autori hrvatske enciklopedije morali znati - da počevši s Belejom naselja pripadaju upravnom području grada Malog Lošinja! O znanstveno zagonetnom Vranskom jezeru enciklopedija zna reći samo važno u vodoopskrbi! Vezan uz otok Cres je i upravo smiješni navod pod natuknicom Rabac, gdje nalazimo “informaciju” trajekt Porozina-Cres !? Uz Mali Lošinj stoji grad, luka i turist. središte na otoku Lošinju, a ni riječi o gradskoj općini, koja obuhvaća daleko više od samog otoka! Površina otoka iznosi 74,68 qkm, a gradskog upravnog područja 224,27 qkm! Enciklopedija navodi 8.388 stanovnika za Mali Lošinj, a ne kaže da se to odnosi na upravno područje, dok je sam grad 2001. brojio 6.296 stanovnika. Senzacionalno “otkriće” priopćavaju nam Vujićevi geografi pod natuknicom Nerezine; tu naime crno na bijelom stoji da je to naselje na sjeveroist. obali otoka Cresa !!! Natuknicu Lošinj ilustrira fotografija Nerezina! Ali i više godina stara snimka velološinjske kule u jadnom stanju.

Još živimo u srednjem vijeku?

Grad Pag je prema enciklopediji smješten na ist. obali otoka, što naravno nije istina; u izvrsnom vodiču i atlasu „Jadran“ LZ-a može se pročitati leži na jugoistočnoj obali istoimenog zaljeva. Paške čipke su bile na takvom glasu, da je stoljećima u Beču boravilo nekoliko Pažanki, koje su radile isključivo za potrebe dvora; enciklopedija međutim tvrdi tradicija čipke (od 1906)?! Otok Pag se po enciklopediji nalazio pod vlašću Mlet. Republike 1409-1797, a zatim pod austr. upravom. A mrak neznanja progutao je francusku upravu i Ilirske provincije! A zašto kod otoka Paga nije navedeno kojoj županiji odn. kojim županijama koji dio pripada, ostaje tajna enciklopedije. Otok Premuda je po Vujićevim suradnicima pripadao zadarskoj komuni. A kojoj to pripada danas, kad u njemu djeluje Mjesni odbor grada Zadra ?! Dok kod Ista ne stoji (a zašto ne?) da je dio upravnog područja Zadra, otok Rava, kaže enciklopedija, je u sr. vijeku dio zadarske komune. Kako Grad Zadar danas ima mjesne odbore Vela i Mala Rava valja zaključiti da živimo još u srednjem vijeku!

Svatko tko zna držati ispravno zemljovid (pa i “geografsku kartu”!) mora zaključiti da Komiža leži na zapadnoj strani Visa – samo “geografi” enciklopedije ne; oni je smjestiše na sjeveroistočnu obalu otoka! Vrhunac ljubavnog izljeva Vujićeve momčadi prema otocima je bez premca rečenica pod natuknicom Dalmacija, koja glasi na otocima živi o. 2 770 000 stanovnika ! Uzdahnimo: Kamo sreće! I dodajmo: Kamo sreće da se takva “enciklopedija” nije nikad pojavila! Nastavlja se

Branimir Souček
Hrvatsko slovo

{mxc}


Sri, 28-10-2020, 17:51:47

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.