Etički i estetski intelekt

Često se sjetim kako je, gotovo zaboravljeni, kolega Vlado Gotovac rekao: Mi nismo samo ono što smo činili, nego i ono što smo sanjali. Miroslav Mikuljan bio je sanjar poput svojih prethodnika A. G. Matoša, Kranjčevića, Viktora Vide i mnogih koji su svoju Hrvatsku vidjeli u istini pa ma kako bolnoj, ali i lijepoj, žuđenoj. Ta slika spajala se u etičkom i estetskom u Mikuljanovom djelu, iza nepodmitljivog oka kamere koja je zabilježila dokumente vremena ratnih strahota.

Njegov rad značio je potragu za istinom, svjedočenje protiv onih koji su došavši na vlast 2000. govorili puni mržnje, nedostojnih riječi i praznine laži. Nastup je bio poput epidemije crvenih kmera: odmah su ukinuli Oltar Domovine, ugasili Vječno svjetlo, ukinuli počasnu stražu pred Banskim dvorima, izbrisali ime Državni uz Sabor, ukinuli Županijski dom, izmijenili datume državnih blagdana, a na HTV-u smijenili preko stotinu urednika, ukinuli emisije kao što je bio Hrvatski spomenar, ukinuli čitave programe, npr. Znanstveno obrazovni program, udaljili vanjske suradnike...itd.. .i tome slično.

U tom herostratskom pohodu nije ostao pošteđen ni Miroslav Mikuljan, osobito baš on koji je poslije "Oluje" postao glavnim rednikom Dokumentarnoga programa. Jer, usudio se dirnuti u crnu stranu onih događaja koji su bili tabu-teme pola stoljeća. Nije mogao živjeti u mimikriji i znao je da je došlo vrijeme iznošenja Istine na vidjelo, a bilješke u nizu dokumentarnih filmova najbolji su dokazi vremena. Znao je da nam se opet može dogoditi kao 1945. da sva dokumentacija ove vrste završi u Beogradu odakle nikada nije vraćena.

Ta istina za kojom je tragao putujući našim prvim linijama bojišnice za njega je završila kobno: obolio je od bačene paučine iz srbijanskoga aviona, a ova je očito bila kancerogena. Bitka za život je počela. Tako i naslov knjige nije sasma metaforičan, on je istina o jednom segmentu ratnih zbivanja koji se danas mudro prešućuje kao i uzroci rata koji se vješto montiranim obrtaljkama podlosti raspršuju po svima jednako, sa sve većom prevagom krivnje na stranu Hrvata.

Stručan, emocionalna, stravstven

Njegov rad bio je stručan, ali i emocionalan, strastven, grozničav, drhtave duše, koja je uvijek bila duhovno pravaška. Dokumentarni filmovi koje je snimao na ratištu, kao i oni drugi povijesnih tematskih IstinaTa istina za kojom je tragao putujući našim prvim linijama bojišnice za njega je završila kobno: obolio je od bačene paučine iz srbijanskoga aviona, a ova je očito bila kancerogena. Bitka za život je počela. Tako i naslov knjige nije sasma metaforičan, on je istina o jednom segmentu ratnih zbivanja koji se danas mudro prešućuje kao i uzroci rata koji se vješto montiranim obrtaljkama podlosti raspršuju po svima jednako, sa sve većom prevagom krivnje na stranu Hrvata.krugova, uvijek su sadržavali nadrealističnu umjetničku spiritualnost unutar čiste dokumentaristike. Znao je da sloboda počiva u čuvanju identiteta, da je Hrvatska izronila ne samo iz ljepote juga, mora i kamena, nego i masne slavonske zemlje i da ontološki zadire svojim filmovima ne samo u pojedinačne sudbine, nego u narodnosnu tragediju.

Prijelomni trenutak za njegov odstrjel s mjesta glavnoga urednika Dokumentarnoga programa počinje filmom o Jazovki. Drugovi su užasnuti činjenicom da se netko usudio dirnuti u njihove zločine. A Miroslav Mikuljan nastavlja: sudbina Zrina, Boričevca, Španovica, Jasenovac od 1945.-47! Na redu su zabranjene teme koje drugovi u upravi HTV ne će podnositi- njegov eros arhivista i dokumentarista iritira i zaplašuje.

U knjizi koju predstavljamo nalaze se isključivo dokumenti koji svjedoče novinske tekstove bez ikakvih objašnjenja i navode se jasno imena onih koji su navalili na Mikuljana osobito kad je zabranio prikazivanje falsifikata u filmu Nenada Puhovskogc "Oluja nad Krajinom". Tu gomilu laži on nije mogao pustiti u eter, kao da se držao one stare latinske: Fremant omnes-dicam quod sentio! Neka svi pobijesne - reći ću što mislim! Lov je bio otvoren. Čeljusti se s golom mržnjom oboriše na Mikuljana (i ne samo na njega). Jer za te karikature istina je relativna stvar. Svatko ima svoju istinu.

On nije mogao živjeti u inverziji gdje zlo postaje dobro. Još tijekom a i nakon izbacivanja s radnoga mjesta, snimao je nezaboravne cikluse- jedan od njih je o Žumberku. Pusta sela i samci u čarobnim krajolicima možda najljepšega dijela Hrvatske, prazne kuće namještenih postelja i s paučinom na prozorima, bez dječjih glasova, sve je napušteno, umire u romantičnim zalascima sunca i sablasnim tišinama.

O tome depopulacijskom trenutku se ne govori, svi u vlasti šute o rapidnom izumiranju hrvatskoga življa, o nepovratu otetih imanja. U tim je filmovima dao spoj teološke, metafizičke i etičke komponente u srazu s estetikom.

Poznata hrvatska šutnja

Pa onda njegova i Marijana (Marija Peakić Mikuljan) česta suradnica i spisateljica scenarija poema o ljepoti zemlje, seljačkom životu, "Mliječnom putu", PuhovskiU knjizi koju predstavljamo nalaze se isključivo dokumenti koji svjedoče novinske tekstove bez ikakvih objašnjenja i navode se jasno imena onih koji su navalili na Mikuljana osobito kad je zabranio prikazivanje falsifikata u filmu Nenada Puhovskogc "Oluja nad Krajinom". Tu gomilu laži on nije mogao pustiti u eter, kao da se držao one stare latinske: Fremant omnes-dicam quod sentio! Neka svi pobijesne - reći ću što mislim! Lov je bio otvoren. Čeljusti se s golom mržnjom oboriše na Mikuljana (i ne samo na njega). Jer za te karikature istina je relativna stvar. Svatko ima svoju istinu.tegobnom, ali lijepom i na svoj način slobodnom disanju seljaka kojega je baš zato teško uništiti. A tom uništenju uvijek su komunisti težili- seljak ima zemlju, blago, voćnjak, vinograd. Sve mu otmi i tek onda možeš izvesti onaj poznati "gladomor" koji je uništio Ukrajinu u doba Staljina (čitaj knjigu Vasilija Grossmana: "Sve teče"!), a eto nedavno su naši seljaci morali zaklati tisuće krava jer je politika tako zahtijevala...

Za taj film dobio je, kao i za mnogo dokumentaraca, nagrade i u domovini i u svijetu, a posebno baš za taj "Mliječni put" koji nije smio biti prikazan na HRT! Dapače, briše se njegovo ime kao urednika pa i kao redatelja u sadašnjim prikazivanjima drugih uradaka koja se omaknu u programu HRT- mrtav je, ali ne damo mu disati! Ni pod zemljom, jer to je hrvatska zemlja koja kroz njegov materijalni dokumentarizam živi i govori: antropološki i etnografski i povijesno i etički i tragikom i srećom i ljepotom.

A veliki šute - akademije, matice, književnici... poznata hrvatska šutnja, ne mi ne klečimo, mi smo opet u proskinezi licem zabijeni u zemlju koju briljantno na likovni način slika veliki Josip Botteri Dini. Ta naša stoljetna depresija i prije Radića i poslije njega, uz male prekide, opet!

Jedno od posljednjih napora uložio je Miroslav Mikuljan da utemelji festival sakralnoga filma na Trsatu. Bez pomoći, jedino su fratri otvorili vrata. To je dans međunarodni festival takve vrste, malo spominjan, ali ponekad procuri iz prikazanoga nešto i na HRT. Tako smo gledali smrt Miroslava Bulešića, već blaženika, kojega su komunisti zaklali (doslovno) 1947. godine.

Sav rad Miroslava Mikuljana prožet je sakralnošću samim tim što je težio onom trojstvu: claritas, integritas, consonantia. Njegova humanost i ontološki topli uron u ljudske živote i sudbine prožimao je njegovu osobu kao i njegovo djelo. Ostavio je dubok i dobar trag u hrvatskoj kulturološkoj javnosti, jer je i njegov habitus zračio dobrotom.

Nevenka Nekić

Čet, 29-10-2020, 02:46:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.