masoniMladen Lojkić, sada već afirmirani publicist intrigantnih političko-strateških tema, ostvaruje i četvrtu knjigu takve tematike - Masoni protiv Hrvatske (Vlastita naklada, Zagreb 2010.). To je knjiga rasčlambe uzroka i posljedica zbog kojih se Hrvatska poslije proglašenja neovisnosti i krvavo izvojevane slobode, poslije čiste pobjede u obrambenom Domovinskom ratu, najednom našla osiromašena, osramoćena i ucijenjena te zatočena u okrutnom gospodarskom, političkom i međunarodno-pravnom robstvu. Na svjetskoj pozornici kapitala koncentrirani su najbogatiji, koje danas vodi treća generacija potomaka masonstva, okupljenih u Trilateralnoj komisiji, te poput hobotnice djeluju kroz Bilderberg grupu, nadzorni Komitet 300 i podstrukture Rotary klubove, Lions klubove, Helsinški odbor i Otvoreno društvo, koji svoje krakove neprestano drže u Hrvatskoj. Lojkić smatra, a kroz poglavlja knjige Masoni protiv Hrvatske to i dokazuje, da su vladari svijeta i novog svjetskog poretka imali znatnog utjecaja na političko-zemljopisno rastrojavanje Hrvatske, te sudjelovali u iskorijenjivanju hrvatskog naroda zbog njegova katoličanstva i stoljetnih čvrstih veza sa Svetom Stolicom. (D. Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

Vjera u sjeni politikeDana 13, veljače 2010, u Domu HV u organizaciji župe Presvetog Srca Isusova iz Karlovca i internetskog portala Horvatska (www.horvatska.com) održana je promocija knjige “Vjera u sjeni politike 3” autora Damira Borovčaka. Uvodničarka Antonia Tomašić je pozdravila nazočne, te predstavila prezentate i upoznala skup sa biografskim crtama autora. Župnik Norbert Ivan Koprivec je pozdravio gosta p. Stjepana Fridla, DI, glavnog urednika Radio Marije i Damira Borovčaka, autora knjige i voditelja emisije “Vjera u sjeni politike” na Radio Mariji. Pater Fridl je upoznao nazočne s poviješću nastanka i djelovanjem Radio Marije, te ukazao na značaj emisije Damira Borovčaka koja nije politička emisija, nego emisija istine, koja ukazuje na prešućivane patnje hrvatskoga naroda kroz povijest do današnjih dana. Posebno je naznačio zalaganje gospodina Borovčaka na brizi za hrvatske branitelje.(Ž.Tomašić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Vlaho BukovacIz Hrvatskog slova donosimo kulturni osvrt Maje Burger na retrospektivnu izložbu slika velikana hrvatskog slikarstva Vlahe Bukovca koja je od kraja rujna prošle godine bila postavljena u jednom od najeminentnijih nizozemskih muzeja Gemeentemuseumu u Den Haagu, a zatvorena je 10. siječnja 2010. Ova nizozemska izložba privukla je veliko zanimanje nizozemske i europske publike, kako za djelo Vlahe Bukovca, tako i za našu nacionalnu umjetnost i kulturu. "Vlaho Bukovac, hrvatski slikar, poliglot, kozmpolit, ostavio je trag u brojnim europskim gradovima, a zanimljivo je kako je čak šesnaest godina bio profesor na Likovnoj akademiji u Pragu gdje je i umro. Već ga je M. A. Bélina uvrstio u knjigu Nos Peintres dessiné par eux memes (1883.), iz koje doznajemo, da su ga Francuzi već tada smatrali svojim."

Add a comment Add a comment        
 

 

Nikola ListešRazdoblje između dvaju fašnika, onoga koji je završio desetoga siječnja drugim krugom izbora za predsjednika RH i fašnika koji redovito slijedi u veljači, pravo je vrijeme za otvorenje izložbe političkoga karikaturista Nikole Listeša, koji je u ovoj grani satire obilježio prvo desetljeće 21. stoljeća. Listešov stalni protagonist Stjepan Mesić dolazi, a Ivo Josipović će vjerojatno postati novi Listešov ljubimac jer je tridesetpostotni izabranik dao naslutiti da će biti dostojan Mesićev nasljednik. Nastavit će se isto tako opća mučna hrvatska politička priča, što je za narodni život pogubno, ali rasnom karikaturistu predstavlja dragocjenu građu, koju će satirik iz Kaštela majstorski pretočiti u crtež i duhovitu dosjetku. Na prijelazu stoljeća, Listeš se doista ukazao kao najbolji i najoštroumniji naš politički karikaturist i postao predvodnikom te podosta rijetke grane, rijetke i zato što uz darovitost zahtijeva i karakternost, čvrstinu političkih stajališta, svijest o povijesti i izravnu vezu s narodom, njegovim osjećajem i samosvojnošću.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mladen LojkićS predstavljanja knjige Damira Borovčaka Hrvatski osvrti, održanog 8. prosinca 2009. u Zagrebu donosimo izlaganje publicista Mladena Lojkića. "Osvrnut ću se na jedan segment Protokola sionskih mudraca, bez obzira da li se u toj „proročkoj knjizi“radi o atentičnom uradku sa Prvog cionističkog kongresa u Bazelu 1897. godine, ili o gnusnoj krivotvorini i antisemitskom pamfletu. Među mnogim preporukama kako zavladati svijetom, svakako je najzanimljivi onaj koji se odnosi na važnost informacije i preuzimanje svih medija od strane vladara svijeta. Fascinira svježina teksta Protokola u davanju naputaka o načinu preuzimanja kontrole nad medijskom istinom, kao i važnosti imati „svoju istinu“,poglavito ako znamo da u to vrijeme nije bilo elektronskih medija, a i tiskani su bili još u samom povoju. Jer ne zaboravimo onaj tko ima pravo na „svoju istinu“, taj ima moć da vlada ljudskim umom i naumom."

Add a comment Add a comment        
 

 

Bespuća hrvatske politikeDonosimo izlaganje Tomislava Majića s predstavljanja knjige novinara, publicista i člana HKV-a Mate Kovačevića "Bespuća hrvatske politike", održanog 20. listopada 2009. u Tomislavgradu."Već iz doslovno prve riječi ove knjige, odnosno iz prve riječi naslova jasna je orijentacija i politička platforma s koje Kovačević nastupa. Naime, neizbježna je asocijacija na jednu drugu knjigu, s istom početnom rječju i također trorječnoga naslova, kojom je prvi hrvatski predsjednik nagovijestio novu političku epohu u povijesti našega naroda, knjigu koja je razbistrila međunacionalne odnose u bivšoj državi, razotkrila nastojanja srpske hegemonističke politike i označila put ka hrvatskoj neovisnosti."

Add a comment Add a comment        
 

 

Informacijska znanost i informacijsko ratištePonekad čovjeka zavede naslov knjige, pa ju odlaže za neka druga vremena, što je u pravilu nepravedno prema autoru. Nesklon teorijskim znanstvenim publikacijama koje obično imaju zamoran ritam i suhoparan iskaz, tek sam nedavno uzeo u ruke knjigu dr. Miroslava Tuđmana «Informacijsko ratište i informacijska znanost». Bio sam ugodno iznenađen, jer je teoretiziranje samo manji (premda vrlo važan ) dio te knjige koja obiluje zanimljivostima iz starije i novije povijesti – primjerima koji služe kao ilustracije uporaba i zlouporaba informacija, poglavito u zadnjih nekoliko desetljeća. Dr. Miroslav Tuđman, kandidat za dužnost predsjednika Republike Hrvatske na skorim izborima, autor je desetak knjiga i dvije stotine znanstvenih članaka. Profesor je informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dragovoljac u Domovinskom ratu, od prosinca l99l.vodio je Upravu za IPD MORH-a, sudionik svih većih vojnih operacija od l992. do l995., a u dva navrata bio je ravnatelj Hrvatske izvještajne službe (HIS) - od l993. do l998. te l999. do 2000. Spominjem te podatke zato da podsjetim kako se M. Tuđman i u praksi bavio informacijama, stvarajući bitne poluge hrvatskoga sigurnosno-obavještajnog sustava, koji je potom dolaskom trećejanuarske diktature gotovo posve razoren, a Sanaderova Vlada nije učinila ništa da popravi tu štetu.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Suzanne Brooks PinčevićJedanaest godina poslije izdanja na engleskom jeziku [1] tiskano je i hrvatsko izdanje knjige Britanija i Bleiburžka tragedija [2] novozelandske umjetnice i publicistkinje Suzanne Brooks-Pinčević. Tko je autorica iz dalekog svijeta i kako je usmjerila svoj rad k dramatičnoj hrvatskoj povijesti 20. stoljeća? Suzanne Brooks-Pinčević po ocu je Britanka. Otac joj je bio britanski vojnik, borio se protiv japanske invazije na Hong Kong i završio je četiri godine u japanskom zarobljeništvu. Majka joj je Francuskinja čija je obitelj morala napustiti kuću zbog invazije Nijemaca. Oboje su roditelja jako propatili zbog Nijemaca i Japanaca – pa ta imena nisu bila poželjna u njihovoj obitelji. [3] Suzanne se udala za Hrvata iz Dubrovnika te kad je započela agresija na Hrvatsku 1991. godine gospođa Brooks-Pinčević suočava se sa strašnim činjenicama za koje sama kaže da bi mnogi željeli da ih nikada nije otkrila. Kao akademska likovna umjetnica ratne vijesti iz Hrvatske od 1991. – 1995. godine doživljava kao slikovne vizije te ih prenosi na platno i na taj način izražava svoje neslaganje s ratnom agresijom na domovinu svog supruga. Autorica je i pjesnikinja te knjigu upotpunjuje i lirskim sadržajima.(D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
 

 

Batinama do oltaraTko ne vjeruje da je Josip Broz Tito poslije Drugog svjetskog rata odobrio svojoj „partiji“ krvavu torturu „prevaspitanja“ katoličkih svećenika neka pomno prouči najnoviju knjigu don Anto Bakovića: Batinama do oltara (Martyrium Croatiae, Zagreb 2009.). U svojoj mladosti don Anto Baković četiri je puta bio optužen i osuđen ukupno na deset godina i tri mjeseca zatvora. Prošao je divizijski zatvor u Leskovcu, Vojno-istražni zatvor u Nišu, KPD Niš, KPD Zenica, Centralni zatvor Sarajevo, Okružni zatvor Travnik i KPD Foča. Potpuno nevin, proveo je cijelu mladost po Titovim zatvorima. Na prvu robiju poslan je zbog obrane Stepinca, drugi, treći i četvrti puta zatvaran zbog svećeničkih aktivnosti, rada s djecom i mladeži te spominjanja imena Hrvat! Napominje da ništa nije radio ni govorio protiv ondašnje države i Tita! Nikakvom se politikom nije bavio, a najbolje godine mladosti proveo je po Titovim zatvorima.[1](D.Borovčak)

Add a comment Add a comment        
Sub, 18-01-2025, 09:09:21

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.