Đuka SiroglavićDugo je Đuka Siroglavić (Slavonski Brod, 1962.) tražio svoju umjetničku tehniku izražavanja (Gestaltungstechnik). S jedne strane eksperimentirao je s raznim tehnikama i materijalima na širokom području plastične izražajnosti, pri čemu je njegova izobrazba prvotno preferirala drvo, poglavito grab, bukvu i slavonski hrast. S druge strane, eksperimentirao je i tražio ne samo vanjske objekte svoje umjetničke inspiracije, nego i onaj prirodni element koji bi najviše odgovarao unutarnjem stanju nemirnoga duha koji uvijek iznova pokušava predočiti svu silinu energije i promjena koje mu lebde pred očima. Ako tako pođemo od klasičnih prirodnih elemenata zraka, zemlje, vatre i vode, odmah će biti jasno da olujna rosa nemirnih voda dominira motivima Đukinih likovnih ostvarenja, slika, instalacija i "performance"-nastupa.
Add a comment        
 

 
Dva jablanaĐurđica Ivanišević Lieb se je u Glasu Koncila osvrnula na nasilje koje nas svakodnevno okružuje, materijalno i duhovno. Kao jedan od primjera na koji način se može pomoći onima koji su osobito pogođeni ovim nasiljem Đurđica Ivanišević Lieb spominje knjigu Mire Donadini, našeg člana: "Među stotinama knjiga kojima smo obasuti malo ih je koje su usmjerene dobroti poput nedavno izišle iz tiska knjige "Dodir vremena" socijalne djelatnice Mire Donadini. Na više od 300 stranica ispričala je najupečatljivije događaje iz svojeg 40-godišnjeg rada, koji je i poslije odlaska u mirovinu nastavila. Kroz njezinu knjigu, s ljudima koji su za druge samo slučaj, ona je dokazala da je svatko od njih poseban i saginje se pred njihovom patnjom s dubokom poniznošću... Ta knjiga upravo je priča o tome zašto netko zaluta u nasilje i kako je mala pomoć, a ponekad i samo lijepa riječ dovoljna da bi ljudi postali drukčiji.".
Add a comment        
 

 
Širokobriješka katedrala nakon 2. svj. rataDonosimo osvrt  Mladena Vukovića na knjigu "Moja polnoćka" koju je napisao dr. Radoslav Marić. "Marićeva je knjiga spoj beletrističkoga i publicističkoga stila, u prvom dijelu knjige pripovijeda o teškom životu hrvatskog čovjeka na krškom kamenu sredinom prošlog stoljeća, u drugom citira zapisnike UDB-e iz svog dosjea, pozorno ih proučavajući nakon četrdesetak godina, znanstveno dokumentira fusnotama i drugim izvorima literature, prisjeća se svoje naivnosti te "naknadno" otkriva skrivene konce udbaških provokatora koji su pleli svoju mrežu medu svojim poznanicima."
Add a comment        
 

 
Monografija "Voliš li Hrvatsku?"...Borovčak obilazi Domovinu i u nizu partikula slaže mozaik kao ljubavnik jedine mu Ljepotice: boli ga vandalski odnos prema spomenicima koji su ne samo stariji od mnogih u tzv. demokratskom svijetu (Dioklecijanova palača, Dubrovnik, Poljički statut), razorena orlovska gnijezda naše velikaške gospode, otoci koji se nude na rasprodaji, lažni spomenici s hrvatskim žrtvama ispisanim na ćirilici, nedostatak putokaza za velika i značajna mjesta itd… itd. Borovčak obilazi grobišta diljem križnih puteva, spominje žrtve koje se prešućuju. Piše o Daksi, nevinim žrtvama...
Add a comment        
 

 
Damir BorovčakU utorak 5. lipnja je u potpuno ispunjenoj župnoj dvorani sv. Blaža u Zagrebu predstavljena knjiga Damira Borovčaka "Voliš li Hrvatsku?". Knjiga je izdana povodom 320. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske, po odluci Hrvatskog sabora 9. i l0. lipnja 1687. godine. Multimedijalno predstavljanje profesionalno i dojmljivo je vodila Lejdi Oreb, urednica i voditeljica HTV-a, a knjigu su predstavile hrvatska lobistica iz Toronta Valentina Krčmar i književnica Nevenka Nekić. Monografija "Voliš li Hrvatsku?" tiskana na kvalitetnom papiru i opremljena s 160 kolor fotografija na 230 stranica ustvari je zbirka putopisnih zapisa i nacionalnih pitanja. Na omotu knjige stoji kako autor tekstom i fotografijama, putujući od Prevlake do Iloka bilježi zapažanja, koja mediji u slobodnoj Hrvatskoj zapostavljaju, a školski udžbenici prešućuju. Knjiga također upozorava na još uvijek nedovoljno poznavanje povijesnih uzroka i posljedica o mučeništvu i stradanju hrvatskog naroda.
Add a comment        
 

 
Čuvari mrtvih selaU kulturno informativnom centru u Zagrebu, 25. svibnja 2007. prikazan je film "Čuvari mrtvih sela". Režiju potpisuje Miroslav Mikuljan, a scenaristica je Marija Peakić Mikuljan. Snimljen u sjetnom, lirskom tonu, film uz romantičan prikaz ukazuje na tužnu istinu o napuštenim selima Žumberka. Naime, istražujući prirodne ljepote ovog bisera kontinentalne Hrvatske, supružnici Mikuljan otkrili su i onu tamniju stranu žumberačke povijesti - siromaštvo, progoni stanovništva, zločini u doba komunizma. Sve je to dovelo je do pogubnih posljedica. Tako, iako se čini gotovo nemogućim, svega četrdesetak kilometara od Zagreba postoji neki sasvim drugi svijet, svijet napuštenih sela. U negdašnjim selima danas stanuje tek pokoji stanovnik. Napuštene kuće skrivaju i po nekoliko desetljeća samoće i tišine, a jedino ih oživljavaju- pisma, pisma koja isčitavaju tešku sudbinu Žumberčana po svijetu. Upravo su ona poslužila kao  glavno nadahnuće za film u kojem slike praznih kuća upotpunjuju čitanim pismima. Time je na vrlo upečatljiv način skrenuta pozornost na šokantno demografsko propadanje Žumberka. U nastavku donosimo kratko prepričani sadržaj filma koji je napisala Marija Peakić Mikuljan.
Add a comment        
 

 
Milan VukovićIz tjednika Fokus prenosimo vijest da je ovih dana predstavljena knjiga "Dr. Franjo Tuđman u sudskim dosjeima - 11. siječnja 1972. - 10. lipnja 1990", koju je napisao Milan Vuković, član Hrvatskog kulturnog vijeća. Tom prilikom Vuković je naglasio "kako su procesi protiv dr. Tuđmana bili montirani i isključivo su bili vođeni zbog njegova stručnog, znanstvenog i političkog nastojanja na potrebi ostvarenja prava hrvatskog naroda na samostalnu hrvatsku državu. Tako je Tuđman bio dva puta zatvaran i dva puta je protiv njega podizana optužnica, na temelju kojih je dva puta osuđen na zatvorsku kaznu. U knjizi se nalazi i izvješće Sekretarijata javne sigurnosti iz 1972. u kojem se navode razne adrese, knjige, pisma, rukopisi i popisi osoba koje su Tuđmanu čestitali novu 1971. godinu.".
Add a comment        
 

 
fra StojićU četvrtak je u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak u klubu Lira u Sarajevu predstavljeno troknjižje fra Miljenka Stojića: Ne dirajte bijelog labuda – zbirka kratkih priča; Dobro jutro, kolonijo - zbirka pjesama; Računalko - roman za djecu. Predstavljači ovog troknjižja bila su poznata imena bosanskohercegovačke, odnosno hrvatske književnosti: Željko Ivanković, Zdravko Kordić i Krešimir Šego. Zbilja pravo osvježenje ovog predstavljanja bila je glazbena stanka. S tri glazbena broja nastupio je Kvartet violončela, a važno je kazati kako su ovi mladi glazbenici ujedno i Napredkovi stipendisti.
Add a comment        
 

 
NaslovnicaPoznati zagrebački nakladnik Alfa d.d. ovih je dana objavio sabrane pjesme Božidara Brezinščaka Bagole pod naslovom "Između sumnje i predanja". Knjiga je objavljena u povodu autorove 60. obljetnice života i 40. obljetnice književnog stvaranja, za što mu je dodijeljeno i najviše ovogodišnje priznanje Krapinsko-zagorske županije. Riječ je o osobi koja u svojoj radnoj i životnoj sredini uživa ugled uzorna djelatnika i stručnjaka te čestitog i vrijednog čovjeka i građanina, o kulturnom djelatniku koji je svojim kontinuiranim i izuzetno značajnim organizacijskim, uredničkim, književnim, prevoditeljskim i drugim javnim radom dao trajan doprinos unapređenju stanja i kulturnom razvitku, te izuzetan doprinos međunarodnoj promidžbi Krapinsko-zagorske županije u kojoj već po treći put obnaša dužnost općinskog načelnika općine Hum na Sutli.
Add a comment        
Pet, 2-10-2020, 00:41:45

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.