Nenad PiskačPrva u nizu publicističkih knjiga autora Nenada Piskača s ukazivanjem na promašaje novije hrvatske politike bila je Poražena Hrvatska (CC Marketing, Zagreb 2002.). Knjiga je izazvala veliku pozornost na svom prvom predstavljanju u Zagrebu 29. studenog 2002., no izazvala je i neke prijepore zbog naslova – Poražena Hrvatska. Neki tada nisu mogli prihvatiti takav naslov. Nažalost, politička vjerodostojnost tog šokantnog naslova, iz godine u godinu, sve se više potvrđivala. Nenad Piskač zatim je u svom publicističkom opusu objavio knjigu Između Hrvata i Hrvatske (SlovoM, Zagreb 2003.), pa dokumentarnu posebnu hit-knjigu Nebeska Srbija u Hrvatskoj (Grafički studio, Zaprešić 2005.), koja sadrži cijeli niz originalnih akata tzv. RSK uz autorovu detaljnu analizu srpskih zločinačkih ciljeva. Piskač nastavlja s knjigom Eurodresura (K.Krešimir, Zagreb 2007.), koja sadrži tekstove njegovih uvodnika u tjedniku Hrvatsko slovo iz najnovijeg razdoblja hrvatske podložne politike oko ulaska u EU. Slijedi najnovija Piskačeva knjiga Haag protiv Hrvatske (Ekološki glasnik, Zagreb, studeni 2007.), koja izlazi u prigodi 2. obljetnice uhićenja generala Ante Gotovine i obećanog mu “brzog i pravednog” suđenja. Autor to navodi u posveti knjige, uz nabrajanje još nekoliko neslavnih obljetnica.(Damir Borovčak)
Add a comment        
 

 
Žedni krvi, gladni izdajeU hrvatskom kraljevskom gradu Kninu, simbolu hrvatske pobjede u Domovinskom ratu, povodom 16-obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, u organizaciji udruge Prvi hrvatski redarstvenik – Podružnice šibensko-kninske, upriličeno je predstavljanje trećeg izdanja knjige junaka hrvatskog Domovinskog rata, vukovarskog ratnika Petra Janjića – Tromblona "Žedni krvi, gladni izdaje". U svečanoj dvorani Veleučilišta "Marko Marulić", pred brojnim auditorijem knjigu je predstavio prof. dr. Josip Jurčević, a o nastanku ideje za knjigu i svojim doživljajima, živopisno je, kako sam on zna, govorio legendarni Petar Janjić – Tromblon. U prvom dijelu svoga govora prof. Jurčević je prikazao širi okvir u kome se događala vukovarska epopeja, te naglasio kako je vukovarska bitka bila presudna za obranu od srbijanske oružane agresije, a time i za opstanak države Republike Hrvatske, a izravna postignuća i mnogovrsne posljedice vukovarske bitke bili su presudni i za međunarodno priznanje Republike Hrvatske.
Add a comment        
 

 
Nacionalna enciklopedijaVeć je spomenuti opis Hrvatskog primorja, gdje autori otoke uvrštavaju u sjeverno H.p. I ti hrvatski otoci su se očito “zamjerili” Vujićevoj ekipi, pa ih ona maćuhinski obradjuje. Nije samo Rab “prekomandiran” u Ličko-senjsku županiju. Tako pod natuknicom Cres čitamo 404,3 qkm (jednako kao i otok Krk; dijele prvo mjesto po veličini). Samo naivni misli da pod Krk stoji isto; tamo nalazimo: najveći (uz Cres) i najsjeverniji hrv. otok …406,27 qkm. Kako to razumjeti? A ono “najsjeverniji”? Pa jedan pogled na zemljovid - pardon: enciklopedija to naziva čisto novohrvatski “geografska karta” - pokazuje da je to Sveti Marko, bez obzira na činjenicu što je to otočić. Enciklopedija navodi da otoku Krku pripadaju (mu) priobalni otoci Plavnik i Prvić, te manji otočići Sveti Marko, Zec, Košljun i Galun. Na osnovi čega “mu pripadaju”? I što to čini Plavnik i Prvić “priobalnim”? Plavnik je daleko bliži Cresu, nego Krku, pa je valjalo navesti zašto “pripada” Krku. Kako objasniti slijedeću “informaciju”: Ranoromanička bazilika sv. Kvirinala ?!? Zar je taj rimski brežuljak ne samo poznat, nego još i svet?!
Add a comment        
 

 
Nacionalna enciklopedijaUzmimo, štovani čitaoče, da ste korisnik “Opće i nacionalne enciklopedije u 20 knjiga” i da želite doznati nešto podrobnije o Primorsko-goranskoj županiji. U 16. knjizi na stranici 240. nalazite punih pet redaka o njoj! Osim navoda sjedišta, površine i broja stanovnika tu još stoji: Obuhvaća veći dio Hrv. primorja, Gorski kotar, dio ist. obale Istre te otoke Krk, Cres, Lošinj, Rab, Unije, Susak, Ilovik, Goli i dr. Lijepo, ali Vi hoćete točno znati spadaju li u tu županiju i otoci Prvić i Sv. Grgur sjeverno od Raba. Srećom držite u ruci svezak koji završava s natuknicom Querard, i … evo Vas kod natuknice Prvić. Da, ali tu čitate nešto o Prviću iz šibenskog arhipelaga … o kvarnerskom Prviću ni traga! A njegova površina iznosi ipak 13,45 četvornih kilometara, a ona šibenskog “imenjaka” tek 2,37! Unatoč tomu ne odustajete, uzimate u ruke idući svezak – možda pod natuknicom Rab stoji nešto i o Prviću. No tek sad počinju muke, jer tu “doznajete” da otok Rab pripada Ličko-senjskoj županiji !!! Ne vjerujete vlastitim očima, ali … nemojte ih trljati, jer na istoj 6. stranici 17. sveska stoji još jedanput crno na bijelom da se i grad Rab nalazi u Ličko-senjskoj županiji! Nije dakle lapsus!
Add a comment        
 

 
Nacionalna enciklopedijaKao znanost na granici prirodnih i društvenih znanstvenih grana zemljopis u spornim ili ne sasvim jasnim slučajevima pribjegava dogovorima odnosno konvencijama. Tako je to i s granicama Europe, poglavito kod razgraničavanja Euroazije. To znaju naravno i Vujićevi geografi, ali su unatoč tomu stvorili pravu zbrku na tom polju, koja ima i tragikomične osobine. Pod Mont Blanc se kaže najviša planina u Alpama i Europi, uz natuknicu Rusija objavljena je fotografija s legendom Elbrus, najviši vrh Europe, u duljem članku o Europi nema glede toga nikakvog navoda, ali jedna od ilustracija te natuknice prikazuje masiv Mont-Blanca, što dopušta zaključak da se ovdje taj vrh smatra najvišim u Europi. Ali u istoj knjizi pod Elbrus Enciklopedija navodi najviši eur. vrh! No već idući svezak Enciklopedije pobija tu tvrdnju: U članku o Francuskoj stoji i ovo Na krajnjem JI su Alpe. U Francuskoj se nalazi samo njihov manji dio, ali i najviši vrh, Mont Blanc, 4807 m, ujedno najviši vrh Europe!
Add a comment        
 

 
knjigaDonosimo izlaganje člana Upravnog vijeća akademika Josipa Pečarića s predstavljanja knjige «Tko smo mi? – Ogledi o naciji i državi», autora Benjamina Tolića. Izdvajamo: "Nedavno sam razgovarao s jednim kolegom o knjizi Samuela P. Huntingtona - "Tko smo mi? Izazovi američkomu nacionalnom identitetu" (2004.) - u kojoj Huntington raspravlja o krizi američkoga nacionalnog identiteta. Kolega, koji nije moj politički istomišljenik, napomenuo je kako bi bilo dobro da ja ili netko sličan meni napiše takvu knjigu o nama. - Napisana je, rekao sam mu. Napisao ju je netko mnogo pozvaniji od mene za to. Naravno mislio sam na knjigu koju danas predstavljamo i na autora g. Benjamina Tolića. Tolić je rođen 1943. g. u Osoju, općina Posušje. Školovao se u Posušju, Donjim Andrijevcima, Slavonskom Brodu, Zagrebu i Beču. Završio je studij filozofije i germanistike u Zagrebu. Radio je kao profesor njemačkog jezika i kao urednik Osmojezičnoga enciklopedijskog rječnika u Leksikografskom zavodu «Miroslav Krleža» u Zagrebu. Od 1992. do 2003. bio je diplomat s prekidom od 1998. do 2000., kada je bio glavni urednik HINE. Prevodio je s njemačkoga. Pisao je političke oglede, a čitateljima Hrvatskoga slova poznat je po razgovorima Guravca i Rutavca koji su iz tjedna u tjedan izlazili od Božića 2000. do Božića 2001. Potpisivao ih je doduše Eugen Patak, a bilo je više čitatelja koji su me pitali pišem li ih ja. Rekao sam to Toliću i pitao ga zna li tko ih piše. I tako sam doznao. Ostalim čitateljima se razotkrio kad su te, kako kaže Ivan Jindra u Hrvatskom slovo 14. prosinca 2007., duhovite i oblikom jedinstvene kolumne skupljene u knjigu Haaški sapun (HKZ - Hrvatsko slovo, 2002.). Slijedili su politički eseji o Hrvatskoj u vrtlogu novoga svjetskog poretka -Pamet u glavu, Zagreb, 2003."
Add a comment        
 

 
Nacionalna enciklopedijaTo naravno nije jedini primjer “dvostrukog urešavanja”; najbolje očuvani hram u Agrigentu “gostuje” također dva puta u Enciklopediji: Pod Agrigento, gdje je samo hram, i pod Konkordija (fonetika je jedna od velikih “vrlina” Vujićeve enciklopedije!) kao prvi Konkordijin hram u Agrigentu, Sicilija, što ne odgovara istini. Concordia je rimska božica (to navodi i Enciklopedija iako joj mijenja ime!), a čuveni dorski hram u Agrigentu je sagrađen u starom Akragasu više stoljeća prije dolaska Rimljana u to podneblje! Hram se može prema tomu označiti samo kao “t.zv. Concordia-hram”. Ništa bolje ne prolaze poznati hramovi drevnog Paestuma: Pod fotografijom Neptunovog odnosno Posejdonovog hrama navodi se Paestum, Herin hram! Gore navedeno može služiti Malajcima za utjehu, kad naime Enciklopedija pod snimak hrama sjedećeg Bude napiše Kota Baharu, budistički hram, a to poznato sakralno zdanje budizma ne stoji u Kota Baharu, nego najmanje petnaest kilometara udaljenom Tamputu. Istu sudbinu dijeli i poznata kupola katedrale sv. Ruprechta i Virgila u Salzburgu, koju su Vujićevi enciklopedisti pokrstili u kupolu katedrale sv. Petra u Salzburgu!
Add a comment        
 

 
Nacionalna enciklopedijaZašto bi korisnik Enciklopedije morao znati koji Zlatko Crnković je na slici od dva u Enciklopediji navedena?! Isto vrijedi za Milan Prelog, za hrvatska naselja Martinščica, za dvije u Enciklopediji obrađene rijeke istog imena Krka, ali i za američke gradove imenom Kansas City. Ali to su „manji grijesi“ Vujićeve trupe, kao i slijedeći primjer: natuknice grom i munja su obje “protumačene” snimkama (ne istim, ali istovrsnim) munje! Stvari poprimaju ozbiljnije razmjere kad ilustracije osvanu tamo, gdje im nije mjesto; primjerice aukcija robova u New Orleansu stoji uz tekst robovlasništvo, koji završava sa Spartakom (!); ako, ona bi mogla dopunjavati samo natuknicu ropstvo. Natuknicu Rama – čiji opis je upravo jadan - trebala bi očito «nadopuniti» fotografija umjetnog Ramskog jezera s legendom Rama, dolina; ono se u tekstu međutim uopće ne pojavljuje, ali zato rečenica Cijelim tokom protječe kroz klisuru.
Add a comment        
 

 
Nacionalna enciklopedijaUsporedba natuknice Broz Tito, Josip s bilo kojim sličnim djelom iz ino- ili tuzemstva bila bi zanimljiva, ali ne i slikovita za najnoviju metamorfozu Vujića i njegovog tima. No kratki vis-a-vis tih natuknica u „Hrvatskom leksikonu“ i „Općoj i nacionalnoj enciklopediji u 20 knjiga“ to itekako je - glavni urednik oba djela je, naime, Antun Vujić! Tekst je naravno u HL-u nešto dulji. Ali ispušteni odnosno izmjenjeni dijelovi teksta u Enciklopediji su više nego poučni; oni daju odgovor na pitanje „Kuda plovi taj brod?“ Preskočimo opće podatke o osobi i pogledajmo što slijedi nakon II. svjetskog rata. Zaslužan za vraćanje Istre i otoka Hrvatskoj stoji u oba djela; tu „zaslugu“ mora istina dijeliti s drugim hrvatskim diktatorom Antom Pavelićem, jer je i ovaj „vratio“ talijanski okupirane dijelove Hrvatskoj, ali njegova Hrvatska nije preživjela, a Titova se „utopila“ u Jugoslaviji. ..., ali odgovoran i za represiju polit. protivnika u II. svj. ratu i nakon njega čitamo dalje kod –recimo tako - „Vujića 2“, t.j. u Enciklopediji; u HL-u –“Vujiću 1”- je naputak (-> Bleiburg), kojeg je „Vujić 2“ zaboravio! „Bleiburgu“ posvećuje HL više od dva stupca velikog formata (150 redaka),Enciklopedija točno deset redaka!
Add a comment        
Pon, 28-09-2020, 04:28:03

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.