Cuvalo knjigaKnjiga Od Bleiburga do Ljubuškog – svjedočenja preživjelih dr. Ante Čuvala u Ljubuškom 8. svibnja uz autora predstavili su mr. sc. Ante Paponja i mr. sc. Radoslav Dodig, a nazočio je biskup msgr. Ratko Perić. Donosimo osvrt Radoslava Dodiga i tekst zahvale autora Ante Čuvala, koji je na predstavljanju izrazio nadanje će ova knjiga barem malo doprinijeti razbijanju hrvatske šutnje i sačuvati od zaborava patnje ljudi koji su preživjeli strašne muke Križnog puta. (hkv)

Add a comment Add a comment        
 

 

Obnova logo''Obnovaši'' u prilično opustošenom kulturno-političkom krajoliku Hrvatske imaju priliku, pa i zadaću, oplemeniti i kultivirati taj krajolik. Imaju li za to potencijala, prerano je reći. U svakom slučaju, u Hrvatskoj se potencijal ''lijeve fraze'' u tolikoj mjeri istrošio, zapleo u trice i kučine ''subverzivnosti'' dotirane državnim i inozemnim novcem, to jest kompromitirao, da se jedino pred obnovljenim konzervativizmom otvaraju kakve-takve revolucionarne perspektive. (D. Pešorda, HS)

Add a comment Add a comment        
 

 

A. B. ŠimićPrije 44 godine, u subotu 30. svibnja 1970. u Grudama započela je hrvatska književno-kulturna manifestacija Šimićevi susreti, znamenovana 45.obljetnicom smrti hrvatskoga i hercegovačkoga pjesničkoga velikana Antuna Branka Šimića. Tim povodom objavljujemo članak književnika Mile Pešorde, idejnoga pokretača prvih Šimićevih susreta, pod naslovom „Grudsko-drinovačka iskra slobode i ljubavi za Riječ". Članak je 2010. objavljen u tjedniku za kulturu "Hrvatsko slovo". (hkv)

Add a comment Add a comment        
 

 

Svakog autora knjige može se prepoznati po bibliografiji i po citatima koje on koristi u svojoj knjizi. Vrijednost Ivezićeve knjige Titov Jasenovac, leži u velikom broju citata i velikoj bibliografiji. To je ujedno i Ivezićeva osobna karta, kojom on stručno demistificira jugoslavensku historiografiju, tj. jugoslavensku hagiografiju, glede navodnog ustaškog masovnog terora u logoru Jasenovac. (T. Sunić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Danas kada se s bolom u duši sjećam tog našeg zadnjeg razgovora bjelodano mi je jasno da svaka paučina ima svoje proizvođače nesreće, neslobode i propasti – svoje pauke – i zato sam ovoj Miroslavovoj knjizi dala naslov Smrtonosna paučina. Ta paučina u životu moga pokojnoga supruga ima svoje doslovno, ali i šire metaforičko značenje, jer njegova bolest dokazuje samo jedan oblik zla što ga ta vrst paučine uzrokuje, a onaj drugi oblik u stanju je ugroziti i budućnost naše domovine. (M. Peakić Mikuljan)

Add a comment Add a comment        
 

 

Sav rad Miroslava Mikuljana prožet je sakralnošću samim tim što je težio onom trojstvu: claritas, integritas, consonantia. Njegova humanost i ontološki topli uron u ljudske živote i sudbine prožimao je njegovu osobu kao i njegovo djelo. Ostavio je dubok i dobar trag u hrvatskoj kulturološkoj javnosti, jer je i njegov habitus zračio dobrotom. (N. Nekić)

Add a comment Add a comment        
 

 

MIroslav Mikuljan5Knjiga Miroslava Mikuljana „Smrtonosna paučina", svjedočenje je o jednome tužnome, a rekao bih i opasnome, vremenu koje, na žalost, i danas živimo – vremenu, koje aparatčici, unatoč činjenici što su im usta puna velikih riječi poput 'demokracija' i 'sloboda govora', žele krojiti isključivo po svojim mjerilima i u kojemu ljudima poput Miroslava Mikuljana i njemu sličnima mjesta nema i čija imena valja jednostavno izbrisati, baciti ih u skrovite kutove i prepustiti prašini i paučini sveopćeg zaborava. (N. Đuretić)

Add a comment Add a comment        
 

 

U ponedjeljak u Društvu hrvatskih književnika predstavljena je knjiga Miroslava Mikuljana "Smrtonosna paučina". Marija Peakić Mikuljan ovom knjigom na najbolji način ispunjava posljednju želju svoga supruga i suradnika, prenoseći potomcima dokumentarno štivo o jednoj hrvatskoj sudbini u vremenima remisije početkom našega stoljeća, čudovišne remisije koja traje do dana današnjega, ali se upravo primiče svršetku jer Hrvati na kraju uvijek pronađu prsten u grobištu i usprave se u povijesti, rekao je tom prilikom H. Hitrec.(hkv)

Add a comment Add a comment        
 

 

U Čakovcu je 29. travnja 2014. na svečan način predstavljena knjiga Zlatka Bacingera "Moje drago serce". Knjigu su promovirali dr. Zvonimir Šeparović, Dražen Budiša i Hrvoje Hitrec, uz koje je nastupio i dramski umjetnik Zlatko Vitez. Predstavljanju je uz brojne goste bio nazočan i skladatelj Ljubo Kuntarić, autor svečane pjesme Bratovštine Petar Zrinski. Promocija je završila u sedam sati navečer, u isti sat istoga dana kada je 1671. Petar Zrinski pisao oproštajno pismo ženi Katarini u tamnici Bečkoga Novoga Grada, večer prije smaknuća. Objavljujemo govor Hrvoje Hitreca na predstavljanju knjige "Moje drago serce". (hkv)

Add a comment Add a comment        
Pet, 21-03-2025, 15:48:16

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.