- Detalji
Naš član, Gašpar Bolković Pik, jedan od posebno zanimljivih hrvatskih kolorista, rođen je u Rabu 19. svibnja 1929.. Akademiju likovnih umjetnosti završava 1951., a 1957. priređuje svoju prvu samostalnu izložbu u Zagrebu, te ih od tada niže u raznim gradovima: Rabu, Beogradu, Dortmundu, San Marinu, Berlinu, Bruxellesu, Parizu i drugdje. U Ravensburg se seli 1967. i od tada živi i radi u Njemačkoj. No, time samo raste slikareva povezanost s Domovinom. Kroz njegova djela provlače se motivi mediterana, južnjačke energije, ljubavi prema gradu, moru, zavičaju. Svoje viđenje agresije na Hrvatsku Bolković oslikava ciklusom potresnih slika "Ecce homo", istodobno organizirajući konvoje humanitarne pomoći. Ta silna angažiranost u prikupljanju i prevoženju humanitarne pomoći odrazila se na njegovo zdravlje, prvo je doživio srčani, a nedugo poslije i moždani udar, pri čemu mu je lijeva strana ostala oduzeta. U tvrdoglavoj želji za oporavkom, neprekidno slika, vježbajući i na taj način lijevu ruku, te iz tog razdoblja nastaje izvanredan ciklus "Vježbe za lijevu ruku".
U razgovoru za Hrvatsko slovo (broj 639) povodom održane izložbe u Klovićevim dvorima, Gašpar Bolković Pik govori o svom stvaralačkom vijeku te o konačno ispunjenoj želji: "biti primljen i priznat na našoj likovnoj sceni kao hrvatski slikar".
- Detalji
Iako vrijeme slobode i demokracije omogućuje ljudima otvoreno iznijeti svoje stavove i uvjerenja, pomnijem analitičaru intelektualnih strujanja neće promaknuti nešto što bi se moglo nazvati 'novim jednoumljem'. Ono, međutim, ne proizlazi iz moći autoriteta ili neke proglašene dogme, već principom intelektualnog pomodarstva stvara 'neupitne sudove'. I ako ih dovedete u pitanje, morate biti spremni na neku vrstu intelektualnog disidentstva, progonstva, pa i poruge. Prof. Tomac zbog toga odmah na početku knjige veli kako je 'svjestan da će njegovu preobrazbu mnogi dočekati na nož' (str. 11). No, usprkos tomu on je odlučio plivati 'protiv struje pomodarstva', te napisati ovu osebujnu knjigu svojih zapažanja, prosudbi i stavova. Dirnuo je u osinjak triju suvremenih dogmi s kojima se želi obračunati: komunizam, globalizam i bezboštvo. Budući je naglasio kako je to ujedno i obračun sa samim sobom, s vlastitim zabludama i krivnjama što je sudjelovao u sustavu koji je 'tlačio, progonio i ubijao nevine ljude' (str. 11), autor je dodao podnaslov 'Tomac protiv Tomca'. Stoga, uz vrijedne odlike znanstvenosti, knjiga nosi i biografsko obilježje, a to je čini još zanimljivijom.- Detalji
Dugo je Đuka Siroglavić (Slavonski Brod, 1962.) tražio svoju umjetničku tehniku izražavanja (Gestaltungstechnik). S jedne strane eksperimentirao je s raznim tehnikama i materijalima na širokom području plastične izražajnosti, pri čemu je njegova izobrazba prvotno preferirala drvo, poglavito grab, bukvu i slavonski hrast. S druge strane, eksperimentirao je i tražio ne samo vanjske objekte svoje umjetničke inspiracije, nego i onaj prirodni element koji bi najviše odgovarao unutarnjem stanju nemirnoga duha koji uvijek iznova pokušava predočiti svu silinu energije i promjena koje mu lebde pred očima. Ako tako pođemo od klasičnih prirodnih elemenata zraka, zemlje, vatre i vode, odmah će biti jasno da olujna rosa nemirnih voda dominira motivima Đukinih likovnih ostvarenja, slika, instalacija i "performance"-nastupa.
- Detalji
Đurđica Ivanišević Lieb se je u Glasu Koncila osvrnula na nasilje koje nas svakodnevno okružuje, materijalno i duhovno. Kao jedan od primjera na koji način se može pomoći onima koji su osobito pogođeni ovim nasiljem Đurđica Ivanišević Lieb spominje knjigu Mire Donadini, našeg člana: "Među stotinama knjiga kojima smo obasuti malo ih je koje su
usmjerene dobroti poput nedavno izišle iz tiska knjige "Dodir vremena"
socijalne djelatnice Mire Donadini. Na više od 300 stranica ispričala
je najupečatljivije događaje iz svojeg 40-godišnjeg rada, koji je i
poslije odlaska u mirovinu nastavila. Kroz njezinu knjigu, s ljudima
koji su za druge samo slučaj, ona je dokazala da je svatko od njih
poseban i saginje se pred njihovom patnjom s dubokom poniznošću... Ta knjiga upravo je priča o tome zašto netko zaluta u nasilje
i kako je mala pomoć, a ponekad i samo lijepa riječ dovoljna da bi
ljudi postali drukčiji.".
- Detalji
Donosimo osvrt
Mladena Vukovića na knjigu "Moja polnoćka" koju je napisao dr. Radoslav Marić. "Marićeva je knjiga spoj beletrističkoga i publicističkoga stila, u
prvom dijelu knjige pripovijeda o teškom životu hrvatskog čovjeka na
krškom kamenu sredinom prošlog stoljeća, u drugom citira zapisnike
UDB-e iz svog dosjea, pozorno ih proučavajući nakon četrdesetak godina,
znanstveno dokumentira fusnotama i drugim izvorima literature, prisjeća
se svoje naivnosti te "naknadno" otkriva skrivene konce udbaških
provokatora koji su pleli svoju mrežu medu svojim poznanicima."
- Detalji
...Borovčak obilazi Domovinu i u nizu partikula slaže mozaik kao ljubavnik
jedine mu Ljepotice: boli ga vandalski odnos prema spomenicima koji su
ne samo stariji od mnogih u tzv. demokratskom svijetu (Dioklecijanova
palača, Dubrovnik, Poljički statut), razorena orlovska gnijezda naše
velikaške gospode, otoci koji se nude na rasprodaji, lažni spomenici s
hrvatskim žrtvama ispisanim na ćirilici, nedostatak putokaza za velika
i značajna mjesta itd… itd. Borovčak obilazi grobišta diljem križnih
puteva, spominje žrtve koje se prešućuju. Piše o Daksi, nevinim žrtvama...
- Detalji
U utorak 5. lipnja je u potpuno ispunjenoj župnoj dvorani sv. Blaža u
Zagrebu predstavljena knjiga Damira Borovčaka "Voliš li Hrvatsku?".
Knjiga je izdana povodom 320. obljetnice proglašenja sv. Josipa
zaštitnikom Hrvatske, po odluci Hrvatskog sabora 9. i l0. lipnja 1687.
godine. Multimedijalno predstavljanje profesionalno i dojmljivo je
vodila Lejdi Oreb, urednica i voditeljica HTV-a, a knjigu su
predstavile hrvatska lobistica iz Toronta Valentina Krčmar i
književnica Nevenka Nekić. Monografija "Voliš li Hrvatsku?" tiskana na kvalitetnom papiru i
opremljena s 160 kolor fotografija na 230 stranica ustvari je zbirka
putopisnih zapisa i nacionalnih pitanja. Na omotu knjige stoji kako
autor tekstom i fotografijama, putujući od Prevlake do Iloka bilježi
zapažanja, koja mediji u slobodnoj Hrvatskoj zapostavljaju, a školski
udžbenici prešućuju. Knjiga također upozorava na još uvijek nedovoljno
poznavanje povijesnih uzroka i posljedica o mučeništvu i stradanju
hrvatskog naroda.
- Detalji
U kulturno informativnom centru u Zagrebu, 25. svibnja 2007. prikazan je film "Čuvari mrtvih sela". Režiju potpisuje Miroslav Mikuljan, a scenaristica je Marija Peakić Mikuljan. Snimljen u sjetnom, lirskom tonu, film uz romantičan prikaz ukazuje na tužnu istinu o napuštenim selima Žumberka. Naime, istražujući prirodne ljepote ovog bisera kontinentalne Hrvatske, supružnici Mikuljan otkrili su i onu tamniju stranu žumberačke povijesti - siromaštvo, progoni stanovništva, zločini u doba komunizma. Sve je to dovelo je do pogubnih posljedica. Tako, iako se čini gotovo nemogućim, svega četrdesetak kilometara od Zagreba postoji neki sasvim drugi svijet, svijet napuštenih sela. U negdašnjim selima danas stanuje tek pokoji stanovnik. Napuštene kuće skrivaju i po nekoliko desetljeća samoće i tišine, a jedino ih oživljavaju- pisma, pisma koja isčitavaju tešku sudbinu Žumberčana po svijetu. Upravo su ona poslužila kao glavno nadahnuće za film u kojem slike praznih kuća upotpunjuju čitanim pismima. Time je na vrlo upečatljiv način skrenuta pozornost na šokantno demografsko propadanje Žumberka. U nastavku donosimo kratko prepričani sadržaj filma koji je napisala Marija Peakić Mikuljan.
- Detalji
Iz tjednika Fokus prenosimo vijest da je ovih dana predstavljena knjiga "Dr. Franjo Tuđman u sudskim dosjeima - 11. siječnja 1972. - 10. lipnja 1990", koju je napisao Milan Vuković, član Hrvatskog kulturnog vijeća. Tom prilikom Vuković je naglasio "kako su procesi protiv dr. Tuđmana bili montirani i
isključivo su bili vođeni zbog njegova stručnog, znanstvenog i
političkog nastojanja na potrebi ostvarenja prava hrvatskog naroda na
samostalnu hrvatsku državu. Tako je Tuđman bio dva puta zatvaran i dva
puta je protiv njega podizana optužnica, na temelju kojih je dva puta
osuđen na zatvorsku kaznu. U knjizi se nalazi i izvješće Sekretarijata
javne sigurnosti iz 1972. u kojem se navode razne adrese, knjige,
pisma, rukopisi i popisi osoba koje su Tuđmanu čestitali novu 1971.
godinu.".
Sri, 21-05-2025, 14:34:20
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 20. svibnja 1520. poginuo ban Petar Berislavić
- 20. svibnja 1857. umro fra Ivan Franjo Jukić
- 20. svibnja 1933. uhićenja u Garešnici
- 20. svibnja 1961. umro Joso Benac
- 21. svibnja 1992. HV oslobodila Slano
- 21. svibnja 1992. srpsko zrakoplovstvo bombardiralo Ljubuški
- 22. svibnja 1466. umro Stjepan Vukčić Kosača
- 20. svibnja 2004. umro Dubravko Horvatić
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.