Detalji

Objavljeno: 07. svibnja 2014.

Knjiga Miroslava Mikuljana „Smrtonosna paučina", svjedočenje je o jednome tužnome, a rekao bih i opasnome, vremenu koje, na žalost, i danas živimo – vremenu, koje aparatčici, unatoč činjenici što su im usta puna velikih riječi poput 'demokracija' i 'sloboda govora', žele krojiti isključivo po svojim mjerilima i u kojemu ljudima poput Miroslava Mikuljana i njemu sličnima mjesta nema i čija imena valja jednostavno izbrisati, baciti ih u skrovite kutove i prepustiti prašini i paučini sveopćeg zaborava. (N. Đuretić)

Detalji

Objavljeno: 06. svibnja 2014.

U ponedjeljak u Društvu hrvatskih književnika predstavljena je knjiga Miroslava Mikuljana "Smrtonosna paučina". Marija Peakić Mikuljan ovom knjigom na najbolji način ispunjava posljednju želju svoga supruga i suradnika, prenoseći potomcima dokumentarno štivo o jednoj hrvatskoj sudbini u vremenima remisije početkom našega stoljeća, čudovišne remisije koja traje do dana današnjega, ali se upravo primiče svršetku jer Hrvati na kraju uvijek pronađu prsten u grobištu i usprave se u povijesti, rekao je tom prilikom H. Hitrec.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 04. svibnja 2014.

U Čakovcu je 29. travnja 2014. na svečan način predstavljena knjiga Zlatka Bacingera "Moje drago serce". Knjigu su promovirali dr. Zvonimir Šeparović, Dražen Budiša i Hrvoje Hitrec, uz koje je nastupio i dramski umjetnik Zlatko Vitez. Predstavljanju je uz brojne goste bio nazočan i skladatelj Ljubo Kuntarić, autor svečane pjesme Bratovštine Petar Zrinski. Promocija je završila u sedam sati navečer, u isti sat istoga dana kada je 1671. Petar Zrinski pisao oproštajno pismo ženi Katarini u tamnici Bečkoga Novoga Grada, večer prije smaknuća. Objavljujemo govor Hrvoje Hitreca na predstavljanju knjige "Moje drago serce". (hkv)

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2014.

Mediteranski tekst hrvatskoga pjesništva, Sanje Knežević, dobar je razlog za revitalizaciju danas već zabrinjavajuće zamrle ideje o Hrvatskoj kao maritimnoj mediteranskoj zemlji s najdužom morskom obalom na Mediteranu i zadnjim nedevastiranim arhipelagom u Europi. Danas je Mediteran mitologem kolektivne europske nostalgije za izgubljenim zavičajem – otok mora u oceanu kopna, čija likvidna narav jest njegova bit iz koje se mogu deducirati mnoge pojavnosti na svim razinama interpretacije. (I. Šipić)

Detalji

Objavljeno: 07. travnja 2014.

Majeutička metoda dr. Šeparovića sastoji se u objašnjenju korijena velikosrpske mržnje na Hrvate, ali isto tako naznačuje konture mahnite laži i nasilja protiv ostalih naroda s kojima su Srbijanci ratovali. U korijenu je uvijek bila laž kojom su opravdavali svoje nasrtaje na tuđi teritorij, kulturno blago, a u tome su ih predvodili njihovi članovi SANU. Oni smišljaju i ispisuju već drugi tzv. Memorandum i to nedavno u kojem je posve razvidno da se ne odriču starih mitova i truloga sna o velikoj Srbiji. (N. Nekić)

Detalji

Objavljeno: 05. ožujka 2014.

Roman "Tucači kamena" nevjerojatno duhovito, jednostavno i pitko govori o bezuvjetnom prijateljstvu kroz priču o sazrijevanju generacije dvadesetogodišnjaka iz ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća do danas. Vodi čitatelja kroz metamorfozu „starih trabanata" iz nevine tinejdžerske dobi u onu krajnje problematičnu, alkoholiziranu, razuzdanu, u izgubljeni naraštaj koji je živio „na rubu" u vremenu supkulture rock 'n' rolla. (S. Grgurić)

Detalji

Objavljeno: 09. veljače 2014.

Pedesetak disonantnih godina ostavilo je traga na Šulekovom rukopisu. Dade se to lijepo razabrati ponajprije u kompozicijskom postupku. Dok je u onom tamo dalekom Beču vrijeme zaustavljeno, i poezija miruje nepatvoreno snažna kao odraz strogosti razdoblja, danas već žuri obaviti što više, čak i ono još „neizgovoreno, nenapisano, neostvareno, ne da mu spavati", motivira ga na stihotvorstvo (Na što mislim?). (I. Šipić)

Detalji

Objavljeno: 04. prosinca 2013.

Novi roman Mire Međimorca "Lovac na generala" u prvome se dijelu temelji na zbiljskim događajima upravo iz Medačkoga džepa, odnosno velebitskih položaja hrvatskih branitelja koji nekoliko godina čuvaju putove i staze na mitskoj planini, sprječavajući srpske snage u mogućem prodoru prema moru. Junak romana je mladi Mihovil Špoljarić, Zagrepčanin, koji već ima iskustvo u divljini Velebita, a okružen je prijateljima iz kvarta. Neki od njih bivaju ubijeni u noćnom prepadu niških specijalaca... (H. Hitrec)