Promocija knjige "Vladari svijeta" u DaruvaruPisali smo o promociji drugog izdanja knjige "Vladari svijeta", katoličkog laika Mladena Lojkića. Knjiga je izdana prošle godine, no tek je danas, nakon objavljivanja drugog, dopunjenog izdanja, doživjela promociju u Daruvaru - autorovom rodnom gradu.. Prvo izdanje knjige iako nije praćeno velikom pompom brzo je rasprodano, a na osnovu odličnog odjeka i povoljnih recenzija, objavljeno je i drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje. Kako je prenio Radio Daruvar, promocija je održana u subotu, 29. rujna u dvorani pastoralnog centra, a o njoj su govorili katolički publicist i analitičar Damir Borovčak, pater Vatroslav Halambek, profesor Nedjeljko Kujundžić i autor Mladen Lojkić. Goste je pozdravio daruvarski župnik velečasni Branko Gelemanović, a na orguljama je svirao i pjevao dr Željko Rendić. Katolička crkva je najveća prepreka vladarima svijeta u namjeri da uspostave Vladari svijetanovi poredak, a ova knjiga razotkriva tu urotu i govori o tome kako jojse suprotstaviti, i to inženjerskom preciznošću, što nije pošlo za rukom povjesničarima, rekao je Damir Borovčak, dodajući kako je masovna zabluda teza da crkva i vjernici ne trebaju sudjelovati u politici. Upravo, suprotno, vjernici imaju obvezu suprotstaviti se zakonima koji su potiv ljudskog života, rekao je.
Add a comment        
 

 
Voliš li HrvatskuU Bjelovaru, u tamošnjem Domu kulture, je 21. rujna održano predstavljanje knjige Damira Borovčaka "Voliš li Hrvatsku".  Predstavljanje knjige domoljubnim je pjesmama pratilo HORKUD "Golub" Bjelovar, a o knjizi su govorili Jasna Gambiroža, predsjednica Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika te Nenad Piskač, glavni urednik Hrvatskog slova. Piskač je između ostalog naglasio: "Najnoviji naslov Damira Borovčaka tiskan je u povodu 320. obljetnice jednoglasne odluke Hrvatskog sabora (9. i 10. lipnja 1687.) o tomu da Sv. Josip postaje posebnim zaštitnikom Kraljevine Hrvatske. Borovčak je od Prevlake do Iloka putovao, zapažao i bilježio perom putopisne impresije uvezujući ih s našim poznatim i nepoznatim nacionalnim pitanjima. Bogato kazalo naselja i lokaliteta s priloženim zemljovidom na kraju knjige svjedoče da nijedan dio Lijepe naše nije ostao izvan njegova vidokruga. Cilj njegovih putopisnih hodočašća jest afirmirati hrvatske nacionalne vrijednosti, koje se "godinama smišljeno rastaču i ruše" (D. Borovčak), ali i upozoriti na niz nelogičnosti koje smo, ne samo po navici, prenijeli iz SFRJ u RH. U bogatom slikovnom materijalu pronaći ćemo stećke iz okolice Lovreća i kamen s groba sv. Petra koji je papa Ivan Pavao II. poslao za ugradnju u crkvu Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Kninu, predstavnike hrvatske vojske na hodočašću u Lurdu i četničke grafite na Prevlaci, dvorce Hrvatskoga zagorja i nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu, foto zapis iz Donjih Mosti – gdje su Srbi započeli ratne zločine već 8. travnja 1941. i Maclja gdje je pokopano 1163 jugokomunističkih žrtava… Teme se protežu iz daleke nacionalne prošlosti, preko Drugoga svjetskoga rata pa do Domovinskog rata za slobodnu i suverenu Hrvatsku, a sve su stavljene u kontekst postkomunističke hrvatske države. Baš njoj Borovčak šalje svoje poruke i upozorenja, kao da želi reći: Poštujte naše nacionalne znakove, da nam se tragična povijest ne ponovi".
Add a comment        
 

 
Ljudevit JonkeOvih se dana obilježava stota obljetnica rođenja velikog hrvatskog jezikoslovca Ljudevita Jonke. Akademik Stjepan Damjanović u svojem nas članku, u Hrvatskom slovu, provodi kroz život i djelo Ljudevita Jonke ističući njegovu dosljednost u proučavanju hrvatskog jezika te naglašavajući njegovu upornu borbu za pravo hrvatskoga naroda na vlastiti jezik i pravo tog jezika na ravnopravan društveni položaj. Time je zasluženo stekao ugled iznimnog učitelja i branitelja hrvatskoga jezika. Ovdje izdvajamo zanimljivu crticu iz njegovih profesorskih dana kada je, umjesto predviđenog predavanja, studentima približio sadržaj i ideju «Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika» koja je tih dana bila objavljena: «Prekinuo je predavanje i rekao: "Nemirni ste. Pretpostavljam da biste htjeli da vam govorim o nečem drugom. Tko želi neka napiše pitanje na koje bi htio dobiti odgovor i neka mi donese. Nemojte se potpisivati." Pitanja je bilo puno, sva su se ticala Deklaracije, a Profesor je odgovorio na svako i onda pred nama iskidao naše papiriće s pitanjima i zapalio ih. Nitko nikada ne će znati tko je što pitao, svu odgovornost je taj čestiti čovjek preuzeo na sebe. Nije pritom izgovorio ni jednu jedinu riječ kojom bi naglasio hrabrost svojega čina.»
Add a comment        
 

 
Gašpar Bolković PikNaš član, Gašpar Bolković Pik, jedan od posebno zanimljivih hrvatskih kolorista, rođen je u Rabu 19. svibnja 1929.. Akademiju likovnih umjetnosti završava 1951., a 1957. priređuje svoju prvu samostalnu izložbu u Zagrebu, te ih od tada niže u raznim gradovima: Rabu, Beogradu, Dortmundu, San Marinu, Berlinu, Bruxellesu, Parizu i drugdje. U Ravensburg se seli 1967. i od tada živi i radi u Njemačkoj. No, time samo raste slikareva povezanost s Domovinom. Kroz njegova djela provlače se motivi mediterana, južnjačke energije, ljubavi prema gradu, moru, zavičaju. Svoje viđenje agresije na Hrvatsku Bolković oslikava ciklusom potresnih slika "Ecce homo", istodobno organizirajući konvoje humanitarne pomoći. Ta silna angažiranost u prikupljanju i prevoženju humanitarne pomoći odrazila se na njegovo zdravlje, prvo je doživio srčani, a nedugo poslije i moždani udar, pri čemu mu je lijeva strana ostala oduzeta. U tvrdoglavoj želji za oporavkom, neprekidno slika, vježbajući i na taj način lijevu ruku, te iz tog razdoblja nastaje izvanredan ciklus "Vježbe za lijevu ruku". U razgovoru za Hrvatsko slovo (broj 639) povodom održane izložbe u Klovićevim dvorima, Gašpar Bolković Pik govori o svom stvaralačkom vijeku te o konačno ispunjenoj želji: "biti primljen i priznat na našoj likovnoj sceni kao hrvatski slikar".
Add a comment        
 

 
Predstavljanje u ZagrebuIako vrijeme slobode i demokracije omogućuje ljudima otvoreno iznijeti svoje stavove i uvjerenja, pomnijem analitičaru intelektualnih strujanja neće promaknuti nešto što bi se moglo nazvati 'novim jednoumljem'. Ono, međutim, ne proizlazi iz moći autoriteta ili neke proglašene dogme, već principom intelektualnog pomodarstva stvara 'neupitne sudove'. I ako ih dovedete u pitanje, morate biti spremni na neku vrstu intelektualnog disidentstva, progonstva, pa i poruge. Prof. Tomac zbog toga odmah na početku knjige veli kako je 'svjestan da će njegovu preobrazbu mnogi dočekati na nož' (str. 11). No, usprkos tomu on je odlučio plivati 'protiv struje pomodarstva', te napisati ovu osebujnu knjigu svojih zapažanja, prosudbi i stavova. Dirnuo je u osinjak triju suvremenih dogmi s kojima se želi obračunati: komunizam, globalizam i bezboštvo. Budući je naglasio kako je to ujedno i obračun sa samim sobom, s vlastitim zabludama i krivnjama što je sudjelovao u sustavu koji je 'tlačio, progonio i ubijao nevine ljude' (str. 11), autor je dodao podnaslov 'Tomac protiv Tomca'. Stoga, uz vrijedne odlike znanstvenosti, knjiga nosi i biografsko obilježje, a to je čini još zanimljivijom.
Add a comment        
 

 
Đuka SiroglavićDugo je Đuka Siroglavić (Slavonski Brod, 1962.) tražio svoju umjetničku tehniku izražavanja (Gestaltungstechnik). S jedne strane eksperimentirao je s raznim tehnikama i materijalima na širokom području plastične izražajnosti, pri čemu je njegova izobrazba prvotno preferirala drvo, poglavito grab, bukvu i slavonski hrast. S druge strane, eksperimentirao je i tražio ne samo vanjske objekte svoje umjetničke inspiracije, nego i onaj prirodni element koji bi najviše odgovarao unutarnjem stanju nemirnoga duha koji uvijek iznova pokušava predočiti svu silinu energije i promjena koje mu lebde pred očima. Ako tako pođemo od klasičnih prirodnih elemenata zraka, zemlje, vatre i vode, odmah će biti jasno da olujna rosa nemirnih voda dominira motivima Đukinih likovnih ostvarenja, slika, instalacija i "performance"-nastupa.
Add a comment        
 

 
Dva jablanaĐurđica Ivanišević Lieb se je u Glasu Koncila osvrnula na nasilje koje nas svakodnevno okružuje, materijalno i duhovno. Kao jedan od primjera na koji način se može pomoći onima koji su osobito pogođeni ovim nasiljem Đurđica Ivanišević Lieb spominje knjigu Mire Donadini, našeg člana: "Među stotinama knjiga kojima smo obasuti malo ih je koje su usmjerene dobroti poput nedavno izišle iz tiska knjige "Dodir vremena" socijalne djelatnice Mire Donadini. Na više od 300 stranica ispričala je najupečatljivije događaje iz svojeg 40-godišnjeg rada, koji je i poslije odlaska u mirovinu nastavila. Kroz njezinu knjigu, s ljudima koji su za druge samo slučaj, ona je dokazala da je svatko od njih poseban i saginje se pred njihovom patnjom s dubokom poniznošću... Ta knjiga upravo je priča o tome zašto netko zaluta u nasilje i kako je mala pomoć, a ponekad i samo lijepa riječ dovoljna da bi ljudi postali drukčiji.".
Add a comment        
 

 
Širokobriješka katedrala nakon 2. svj. rataDonosimo osvrt  Mladena Vukovića na knjigu "Moja polnoćka" koju je napisao dr. Radoslav Marić. "Marićeva je knjiga spoj beletrističkoga i publicističkoga stila, u prvom dijelu knjige pripovijeda o teškom životu hrvatskog čovjeka na krškom kamenu sredinom prošlog stoljeća, u drugom citira zapisnike UDB-e iz svog dosjea, pozorno ih proučavajući nakon četrdesetak godina, znanstveno dokumentira fusnotama i drugim izvorima literature, prisjeća se svoje naivnosti te "naknadno" otkriva skrivene konce udbaških provokatora koji su pleli svoju mrežu medu svojim poznanicima."
Add a comment        
 

 
Monografija "Voliš li Hrvatsku?"...Borovčak obilazi Domovinu i u nizu partikula slaže mozaik kao ljubavnik jedine mu Ljepotice: boli ga vandalski odnos prema spomenicima koji su ne samo stariji od mnogih u tzv. demokratskom svijetu (Dioklecijanova palača, Dubrovnik, Poljički statut), razorena orlovska gnijezda naše velikaške gospode, otoci koji se nude na rasprodaji, lažni spomenici s hrvatskim žrtvama ispisanim na ćirilici, nedostatak putokaza za velika i značajna mjesta itd… itd. Borovčak obilazi grobišta diljem križnih puteva, spominje žrtve koje se prešućuju. Piše o Daksi, nevinim žrtvama...
Add a comment        
Uto, 21-01-2020, 15:15:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.