HVGospođa Zdenka Jezernik, koja je u ratnim godinama bila voditeljica službe za skrb o najtežim ranjenicima u Varaždinskim Toplicama, učinila je za naše ranjene ratnike najviše i najljepše što je mogla: sačuvala ih je u sjećanju. Njezine sjajne crtice (kratke priče, ponegdje i anegdote) upečatljivi su portreti uglavnom mladih ljudi koji su teško stradali u obrani Domovine, dojmljivi opisi njihovih dana, noći i dugih godina oporavka i prilagodbe životu invalida, njihovih patnja, kriza, posezanja za oružjem od kojega se mnogi nisu odvajali, ali i opisi vedrijih trenutaka, prijateljstva, ljubavi i topline. Ovaj kratki prikaz rukopisa Z. Jezernik napisao sam u nadi da će se naći nakladnik zainteresiran za temu sudbine najtežih ranjenika iz Domovinskoga rata.(H. Hitrec)
Add a comment        
 

 
V spomin in opominPosredstvom člana HKV - Luke Kurilića, koji živi u Ljubljani, dobio sam knjigu Antona Vovka "V spomin in opomin» ("U sjećanje i opomenu" ), koju je 2005. objavila ljubljanska nadbiskupija. Knjiga je vjerojatno u međuvremenu došla u ruke ponekima u Hrvatskoj, no za mene je predstavljala novost. Anton Vovk je nakon odlaska biskupa Rožmana iz Slovenije, 5. svibnja 1945. u iznimno teškim i opasnim vremenima preuzeo upravljanje ljubljanskom biskupijom. Papa Pio XII. je 1945. najprije potvrdio A. Vovka kao generalnoga vikara, a 1946. imenovao ga je pomoćnim biskupom, te 1950. apostolskim administratorom ljubljanske biskupije s pravom reziudencijalnog biskupa. Kada je umro biskup Rožman (koji se nikada nije vratio u Sloveniju), papa Ivan XXIII. imenovao je A. Vovka (pravim) biskupom. Godine 1961. isti je papa proglasio ljubljansku biskupiju nadbiskupijom, te je tako Anton Vovk postao nadbiskupom. Umro je 1963. U knjizi "U sjećanje i opomenu" ( s podnaslovom "Osobni zapisi od 1945. do 1953.") Anton Vovk bilježi događaje, pojave i osobe u prvom desetljeću komunističkoga terora, progone svećenika i intelektualaca, metode OZNE i zatim sličnih represivnih organizacija, te prije svega osobna iskustva s jugokomunističkim režimom i brojna ispitivanja kojima je bio iz godine u godinu podvrgavan.(H. Hitrec)
Add a comment        
 

 
Eseji i osvrtiKnjiga "Eseiji i osvrti" deseta je knjiga Milana Vukovića, čovjeka kojega i ne treba posebno predstavljati, jer je poznat hrvatskoj javnosti kao pravnik i branitelj optuženih u komunističko doba, te zatim predsjednik Vrhovnoga suda u modernoj hrvatskoj državi i napokon član Ustavnoga suda do nedavnoga umirovljenja 2007. godine. I onima koji to ne znaju, Vuković je poznat iz filma "Gospa" Jakova Sedlara, u kojemu je lik hrvatskoga pravnika tumačio britanski glumac Michael York. To je, ukratko, karijera jedne doista iznimne osobe, Dalmatinca koji je studirao u Zagrebu i zatim, 1961. otvorio odvjetnički ured, a već nekoliko godina poslije preuzeo svoju prvu obranu u kaznenom postupku protiv Bernarda Oršića iz Samobora, optuženog, između ostaloga, da je posjetio Bleiburg. U razdoblju od 25 godina Vuković je bio odvjetnik najpoznatijih naših disidenata, uključujući i dr. Franju Tuđmana, ali i njihov prijatelj, član uskoga kruga koji je subotom bistrio hrvatsku politiku u kancelariji dr. Duška Katunarića u Vinogradskoj bolnici. Zadnja velika Vukovićeva odvjetnička zadaća bila je obrana Virovitičana optuženih na Vojnom sudu u Zagrebu, obrana koja na kraju i nije bila potrebna, jer je nakon burnih demonstracija i Tuđmanove odlučnosti, JNA morala ustuknuti. Vuković se u ovoj knjizi prisjeća toga vremena zbog mnogima nepoznatog ili zaboravljenog podatka da je Tuđman još i u siječnju 1991. bio predmetom bavljenja Saveznog državnog tužitelja u Beogradu.(H. Hitrec)
Add a comment        
 

 
SinjDana 24. veljače, 2008.g. u Kninu, u svečanoj dvorani Veleučilišta „ Marko Marulič „ u organizaciji Udruge Prvi hrvatski redarstvenik – Podružnice šibensko-kninske, upriličena je promocija zbirke pjesama "Sinjske ruke ljubavi" sinjske pjesnikinje Marije Vučković Vučemilović. Zbirku pjesama predstavili su kninski pjesnik, satnik Ante Nadomir Tadić-Šutra i prof. Ante Jurković, a stihove je čitala autorica Marija Vučković Vučemilović. U zbirci prevladavaju zavičajne, domoljubne i vjerske teme a ideali su joj ljubav, mir, dobrota, istinsko poštenje, vjera u Boga i moralna načela.
Add a comment        
 

 
TomacDonosimo kratki osvrt IKA-e na u prepunoj dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije u Varaždinu u subotu 16. veljače održanu tribinu na kojoj je o temi "Moj put od ateista do vjernika" govorio prof. dr. Zdravko Tomac. Ujedno je i predstavio svoje knjige "Tuđmanizam i mesićizam" i "Moj obračun s KGB-om". "Govoreći o samoj temi tribine, istaknuo je kako čovjek ne može postojati bez vjere jer vjera čini čovjeka čovjekom, dodavši da čovjek bez vjere prestaje biti čovjekom. Kazao je kako je oduvijek bio uvjerenja da mora postojati Netko tko čovjeku daje ljubav i orijentaciju, tko je stvorio trajan sustav vrijednosti i tko kroz 10 zapovijedi rješava sukob dobra i zla u čovjeku i društvu. Naglasio je da je prije nego što mu se dogodilo obraćenje, poput mnogih drugih intelektualaca, bio svjestan svoje žudnje za spoznajom da je čovjek ponajprije duhovno biće. Dodao je da mu se dogodila Božja milost što je vjera pobijedila nevjeru u njegovom životu i srcu. Primijetio je kako je tom promjenom i spoznajom da Bog postoji prestao biti tužan čovjek koji je smatrao da je smrt kraj".
Add a comment        
 

 
Kletva kralja ZvonimiraDonosimo osvrt Damira Borovčaka na knjigu autora Mladena Lojkića "Kletva kralja Zvonimira". Sam naslov djela mogao bi čitatelje uputiti na to da se knjiga bavi posve drugom tematikom, dok je ovdje zapravo riječ o autorovu istraživanju mogućih uzroka današnje kvazidemokracije u Hrvatskoj. Izdvajamo: "Rijetko u kojoj knjizi će se naći ovakav sveobuhvatni povijesni pregled o hrvatskom narodu, od pravremena do Krista i od Krista do današnjih dana, poput ovog sažetog u Kletvi kralja Zvonimira. Lojkić ukazuje na dokazano prapodrijetlo hrvatskog naroda, duboke povijesne veze između Vatikana i Hrvatske, po čemu su Hrvati posebni i različiti od ostalih europskih naroda. Glede starosti hrvatskog pisma i kršćanstva spominje se premalo poznata Lištanska ploča. Navodi se ugovor diplomatske razine s papom Ivanom IV. i Hrvatske kao samostalne europske države i prvi hrvatski ustav iz godine 753. sa Hrvatskog sabora na Duvanjskom polju, kao najstariji poznati ustav u Europi. Cijeli povijesni presijek autor vodi kroz tri poglavlja kako bi u četvrtom ukazao čitatelju na najnoviju povijest 20. stoljeća, s pogubnim utjecajima na razvoj suvremene hrvatske demokracije".
Add a comment        
 

 
Nenad PiskačPrva u nizu publicističkih knjiga autora Nenada Piskača s ukazivanjem na promašaje novije hrvatske politike bila je Poražena Hrvatska (CC Marketing, Zagreb 2002.). Knjiga je izazvala veliku pozornost na svom prvom predstavljanju u Zagrebu 29. studenog 2002., no izazvala je i neke prijepore zbog naslova – Poražena Hrvatska. Neki tada nisu mogli prihvatiti takav naslov. Nažalost, politička vjerodostojnost tog šokantnog naslova, iz godine u godinu, sve se više potvrđivala. Nenad Piskač zatim je u svom publicističkom opusu objavio knjigu Između Hrvata i Hrvatske (SlovoM, Zagreb 2003.), pa dokumentarnu posebnu hit-knjigu Nebeska Srbija u Hrvatskoj (Grafički studio, Zaprešić 2005.), koja sadrži cijeli niz originalnih akata tzv. RSK uz autorovu detaljnu analizu srpskih zločinačkih ciljeva. Piskač nastavlja s knjigom Eurodresura (K.Krešimir, Zagreb 2007.), koja sadrži tekstove njegovih uvodnika u tjedniku Hrvatsko slovo iz najnovijeg razdoblja hrvatske podložne politike oko ulaska u EU. Slijedi najnovija Piskačeva knjiga Haag protiv Hrvatske (Ekološki glasnik, Zagreb, studeni 2007.), koja izlazi u prigodi 2. obljetnice uhićenja generala Ante Gotovine i obećanog mu “brzog i pravednog” suđenja. Autor to navodi u posveti knjige, uz nabrajanje još nekoliko neslavnih obljetnica.(Damir Borovčak)
Add a comment        
 

 
Žedni krvi, gladni izdajeU hrvatskom kraljevskom gradu Kninu, simbolu hrvatske pobjede u Domovinskom ratu, povodom 16-obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, u organizaciji udruge Prvi hrvatski redarstvenik – Podružnice šibensko-kninske, upriličeno je predstavljanje trećeg izdanja knjige junaka hrvatskog Domovinskog rata, vukovarskog ratnika Petra Janjića – Tromblona "Žedni krvi, gladni izdaje". U svečanoj dvorani Veleučilišta "Marko Marulić", pred brojnim auditorijem knjigu je predstavio prof. dr. Josip Jurčević, a o nastanku ideje za knjigu i svojim doživljajima, živopisno je, kako sam on zna, govorio legendarni Petar Janjić – Tromblon. U prvom dijelu svoga govora prof. Jurčević je prikazao širi okvir u kome se događala vukovarska epopeja, te naglasio kako je vukovarska bitka bila presudna za obranu od srbijanske oružane agresije, a time i za opstanak države Republike Hrvatske, a izravna postignuća i mnogovrsne posljedice vukovarske bitke bili su presudni i za međunarodno priznanje Republike Hrvatske.
Add a comment        
 

 
Nacionalna enciklopedijaVeć je spomenuti opis Hrvatskog primorja, gdje autori otoke uvrštavaju u sjeverno H.p. I ti hrvatski otoci su se očito “zamjerili” Vujićevoj ekipi, pa ih ona maćuhinski obradjuje. Nije samo Rab “prekomandiran” u Ličko-senjsku županiju. Tako pod natuknicom Cres čitamo 404,3 qkm (jednako kao i otok Krk; dijele prvo mjesto po veličini). Samo naivni misli da pod Krk stoji isto; tamo nalazimo: najveći (uz Cres) i najsjeverniji hrv. otok …406,27 qkm. Kako to razumjeti? A ono “najsjeverniji”? Pa jedan pogled na zemljovid - pardon: enciklopedija to naziva čisto novohrvatski “geografska karta” - pokazuje da je to Sveti Marko, bez obzira na činjenicu što je to otočić. Enciklopedija navodi da otoku Krku pripadaju (mu) priobalni otoci Plavnik i Prvić, te manji otočići Sveti Marko, Zec, Košljun i Galun. Na osnovi čega “mu pripadaju”? I što to čini Plavnik i Prvić “priobalnim”? Plavnik je daleko bliži Cresu, nego Krku, pa je valjalo navesti zašto “pripada” Krku. Kako objasniti slijedeću “informaciju”: Ranoromanička bazilika sv. Kvirinala ?!? Zar je taj rimski brežuljak ne samo poznat, nego još i svet?!
Add a comment        
Pet, 24-01-2020, 09:12:42

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.