Sklonidba i izvedenice egzonima Katar
U Večernjem listu 7. listopada ove godine objavljen je sljedeći članak:
„RIJEŠENA DILEMA
Kako se piše, u Katru ili u Kataru? Odgovor stručnjaka mogao bi vas iznenaditi
Jezični problem nastaje u kosim padežima pa se postavlja pitanje kako se ime te države sklanja, odnosno održava li se nogometno prvenstvo u Kataru ili Katru.
Svjetsko nogometno prvenstvo održava se u Katru, a ne u Kataru, poručuju iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a tu tvrdnju su i obrazložili.
Domaćin Svjetskoga nogometnoga prvenstva ove je godine Država Katar, koja se skraćeno zove Katar. Jezični problem nastaje u kosim padežima pa se postavlja pitanje kako se ime te države sklanja, odnosno održava li se nogometno prvenstvo u Kataru ili Katru.
Odgovor na to pitanje daje nam hrvatski fonetsko-fonološki sustav kojemu smo prilagodili arapsko ime te države pa ga pišemo i izgovaramo kao Katar.
Katar ima kratkosilazni naglasak na prvome slogu i nema zanaglasnu dužinu na drugome slogu. Takva zemljopisna imena i opće imenice u sklonidbi gube zanaglasni a, kao i Cipar – Cipra, Dakar – Dakra, Skadar – Skadra ili teatar – teatra.
Stoga se imenica Katar po padežima sklanja ovako: Katar, G Katra, D Katru, A Katar, L Katru, I Katrom.“ (https://www.vecernji.hr/sport/kako-se-pise-u-katru-ili-u-kataru-odgovor-strucnjaka-mogao-bi-vas-iznenaditi-1623610)
Pitanje je na temelju čega je određen naglasak i novi sklonidbeni tip države Katar (lat. Quatara) nakon stoljetne općeprihvaćene norme s postojanim a i činjenice da etimologija riječi nije jasna.
U hrvatskom su jeziku ovjerene tri dvosložne postave fonemskoga slijeda /k/ /a/ /t/ /a/ /r/: s kratkosilaznim naglaskom na prvom slogu bez zanaglasne duljine i s postojanim a (ime države), s kratkosilaznim naglaskom na prvom slogu sa zanaglasnom duljinom i postojanim a (naziv za pripadnika srednjovjekovne dualističke sljedbe) te s kratkouzlaznim naglaskom na prvom slogu sa zanaglasnom duljinom i postojanim a (medicinski naziv za upalu sluznice). Za sve je tri karakteristično postojano a, koje u prvom primjeru nije bilježeno, ali ga uključuje dosadašnja sklonidba te kvantiteta zanaglasnoga dočetnoga -ar, često bilježena dvostrukim oznakom duljine i kratkoće. U hrvatskom naglasnom sustavu zanaglasna duljina fonema a u dvosložnica isključuje nepostojano a stoga je genitiv Katara, lokativ Kataru.
Da se genitiv Katara ustalio dokazom su alternativni etnici Kataranin, Kataranka, Katarani, navedeni u Hrvatskim egzonimima Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (Zagreb, 2016.), koje su uredili Ivana Crljenko, Ankica Čilaš Šimpraga i Domagoj Vidović, dvoje posljednjih zaposlenici IHJJ-a.
Ako se pak na Katar primjenjuje sklonidbeni model Cipra, kako pogrješno poučavaju institutovci, onda nije Kataranin, Kataranka, Katarani nego Katranin, Katranka, Katrani (prema Cipranin, Cipranka, Ciprani).
Oblici Katarac, Katarka, Katarci, koji su normirani u Hrvatskim egzonimima, modelirani su vjerojatno prema imenu više hrvatskih Kotara (jednočlanih i dvočlanih – Gorski, Ravni), ali su u obzir mogli doći i drugi sufiksi ako je razdvojbeni kriterij bio samo dočetno -ar, jer Cipar, Dakar, Skadar i teatar, koji navode institutovci, ništa drugo ne povezuje, pa čak ni „zanaglasna dužina na drugome slogu“ jer teatar ima tri sloga. U takvim improvizacijama prema pravilu da se iz genitiva sustavno izvode drugi oblici, za dalekoistočnu inojezičnicu mogli su biti ponuđeni i konstrukti *Katranac, *Katranka, *Katranci, *katranski, što je – da se našalimo – bliže etimologiji koja Katar i naftna nalazišta dovodi u vezu s katranom.
Zaključno: nije bilo nikakva razloga u standardnom hrvatskom mijenjati ustaljenu sklonidbu egzonima Katar, kao ni tvoriti njegove nove izvedenice.
(hkv)