Polemika oko dodjele Goranova vijenca

Nakon 63. Goranova proljeća izbila je velika polemika zbog dodjele Goranova vijenca – bijenalne nagrade za cjelokupni pjesnički opus i ukupan doprinos hrvatskoj književnosti – Milku Valentu. Nagradu mu je 21. ožujka u Lukovdolu dodijelilo prosudbeno povjerenstvo koje su činili Tomislav Brlek, Dorta Jagić, Andrijana Kos Lajtman, Branislav Oblučar i Marko Pogačar, uz obrazloženje da je riječ o autoru kojemu je književnost „životni i umjetnički projekt (…) u kojem se spajaju njegovo autobiografsko i autorsko ja u nastojanju da se impresivnoj energiji književnog teksta podari struktura i oblik koji će slobodno, ne robujući tabuima i konvencijama, izreći brojne intrigantne aspekte ljudske egzistencije i djelovanja“, poznatom po „radikalnoj slobodi tematiziranja seksualnosti i erotike“.

Teme silovanja, pedofilije, dječje pornografije…

Ubrzo nakon dodjele pojavile su se brojne kritike u javnosti. Najviše se dijelila njegova pjesma „Ambijentalno – dijetalno“ u kojoj piše o silovanju djevojčice, kao i prijašnji javni istupi u kojima pedofiliju naziva jednom od „benignih stvari“ i opisuje ju kao „prirodnu seksualnu orijentaciju“. U intervjuu za Artikulacije iz 2022. izjavio je da je „sve što se zbiva u prirodi (…) prirodno“, a da „korumpirani znanstvenici i liječnici, baš kao i neobrazovan svjetski puk, osuđuju javno u medijima pedofiliju kao bolest, vjerojatno da ne bi izgubili posao“, što je njemu „[j]adno, tužno, ružno“. U skladu s izrečenim, uz mnoge druge sporne rečenice u razgovoru, u nešto što bi društvo trebalo smatrati normalnim pokušao je uvrstiti i dječju pornografiju: „Raznolikost i sveobuhvatnost pornografije, koja je posve sukladna spolnom životu ljudi, uključujući i tzv. dječju pornografiju, doista je dragocjen ljudski resurs svih zamislivih oblika ljudske spolnosti koji se stalno u cijelom svijetu zbivaju uživo, a ne samo u virtualnom prostoru na internetu (…) U prirodi ljudi, dakle sisavci, osobito stariji, imaju žudnju spolno općiti sa sisavcima mlade dobi, što je odavno poznato i u teoriji i u praksi diljem svijeta.“

Pritisak javnosti i oduzimanje nagrade

Na njegova stajališta reagirao je dio kulturne javnosti, upozorili su na njih i queer aktivisti i udruge, kojima je najviše zasmetalo što izjednačuje homoseksualnost i pedofiliju nazivajući obje „seksualnim orijentacijama“, a sve im se nesretno poklopilo i s tim što je upravo ove godine Gorana za mlade pjesnike dobila Karla Kostadinovski, koju smatraju novim glasom aktivističko-queer-feminističke scene.

Zbog pritiska javnosti organizatori su 25. ožujka donijeli odluku o opozivu dodjele nagrade Goranov vijenac Milku Valentu, istaknuvši da su njegove izjave „neprihvatljive na svim razinama“ i da ne žele pridonositi normalizaciji takva diskursa. U obrazloženju su napisali:

„Kada je Vladimir Vladimirovič Majakovski, prije više od stotinu godina, napisao svoje 'ja volim gledati kako umiru djeca' nije to, naravno, mislio doslovno, niti je to uopće izrekao građanin Majakovski. U kontekstu pjesme, poznato je, progovara pjesnički protagonist, a spomenuta tvrdnja formulirana je, danas je to malo kome sporno, kao demonstracija radikalne pjesnikove poetike čija je maksima, pojednostavnimo, bila 'zgroziti malograđanina'; uzdrmati njegov lažni moral. Čitajući pjesme iz bogatog opusa Milka Valenta, Goranov žiri, koji ga je nagradio nagradom Goranov vijenac, vodio se sličnim, u književnom polju odavno uobičajenim uzusima, i taj je opus iščitavao kao realizaciju jednog radikalnog i namjerno provokativnog, ali i odavno apsolviranog te ne pretjerano kontroverznog književnog prosedea. Odluku žirija, na sličnim osnovama, u dobroj vjeri potvrdio je i programski odbor Goranovog proljeća. Građansku osobu laureata žiri i odbor, moguće pogrešno, nisu pretjerano propitivali, smatrajući njegove dugom karijerom rasute kontroverzne izjave u prvom redu produžetkom istoga književnog prosedea i u njega ugrađenom smišljenom provokacijom. Uvidom, međutim, u intervju s autorom objavljen 2022. godine u koprivničkom književnom časopisu Artikulacije i u njemu iznesene tvrdnje i stavove, programski odbor Goranovog proljeća prisiljen je promijeniti svoju odluku. Neke u odgovorima iznesene tvrdnje, napose one vezane uz pedofiliju i dječju pornografiju, neprihvatljive su na svim razinama. Goranov odbor i aktualni Goranov žiri ne mogu i ne žele stajati iza njih; ni osobno, ni kao javni radnici, roditelji, građani. Svjesni društvenog kapitala koji nagrade ovog kalibra nose i neželjenog vlastitog priloga normalizaciji diskursa gluhog na patnju žrtvi najbrutalnijeg nasilja, odlučili smo donijeti jedinu relevantnu odluku – povući dodjelu nagrade Goranov vijenac Milku Valentu. Praznina koja ostaje neka bude podsjetnik na vlastite pogreške, i prilog ograničavanju budućih.“

Podijeljene reakcije

Zasad, većina je medija ne samo prenijela odluku o oduzimanju nagrade nego je pritom i jasno osudila sporna Valentova stajališta te podržala njezino povlačenje. Nisu kritizirali potez organizatora, nego su naglasili autorovu odgovornost zbog neprihvatljivih izjava u javnom prostoru, koje se ne mogu opravdati nikakvim umjetničkim slobodama.

Odluku organizatora o opozivu nagrade podržala je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Komentirala je to 26. ožujka pred okupljenim novinarima nakon konferencije o obnovi Dvorca Livadić i Etno kuće u Samoboru.

„Radi se o pjesniku velika opusa koji je dugo na sceni i član je svih strukovnih udruženja. Koliko znam, bio je nagrađivan i prije, međutim, skandalozne su izjave koje je iznio, a i mislim da je povjerenstvo učinilo jedino što je moglo u ovim okolnostima kad su upozoreni, da su povukli tu nagradu“, izjavila je Obuljen Koržinek, dodavši da je Goranovo proljeće manifestacija koja nagrađuje najvrsnije pjesnike i mlade pjesnike „i ne bi bilo dobro da se povezuje s ovakvom skandaloznom situacijom“.

Odluka o opozivu nagrade Milku Valentu nije, međutim, pogodila samo njega, nego je dovela u pitanje i kriterije kojima su se vodili članovi povjerenstva. Na Facebooku je svoje nezadovoljstvo raspletom događaja izrazila pjesnikinja i članica povjerenstva Dorta Jagić, braneći pritom vlastitu prosudbu i shvaćanje umjetničke slobode, sada izložene kritikama:

„Licemjeri, a o čemu vi, makar potajno, pišete? Što je, kolege, lomača za Valenta? Iako smo mi nagradili Valentovo desetljećima dosljedno bitničko poetsko pismo, doduše logorejično, ali takvi su bili i hipiji ameri, začudne i orginalne semantičke sklopove, brzace vitalne svijesti. Art provokacije. A ne intervjue. Mi smo Valentove drame, poeziju i ostale knjige čitali odavno, ne od prekjučer i nismo provjeravali je li u Vatikanu na indexu zabranjenih knj, jer njegov bunt dobro znamo. I to je ljepota pjesničke slobode, da postoje strasni,  kontroverzni pjesnici čiji svjetonazor, stil i opsesija nije možda naša poezija prije spavanja, ali osjećamo živu žilu talenta. Pjesničke cijeloživotne posvećenosti. Uza sve svoje mane, Milko je jedinstven, poluslijep i često gladan, uporno danju noću piše. Možda posljednji od rijetkih čudaka koji izumiru. Nismo čitali Intervju, niti znali za iznešene provokacije i stavove, jer kod ovog žirija koji vrednuje korpus nečijeg pjesništva, a ne lista zažarenim palcem intervjue kao kansel policija, razgovori za novine su manje važni. Okej, budite dosljedni, zapalite Baudelaira, de Sada, Swifta,  Nabokova,  Hamsuna, Pounda, Millera, Marinettija, i još 10 000 njih, jer sve je to đubrad koja se klela ili u incest i pedifiliju ili u fašizam, a pisala nevjerojatna djela.

Slobodno i mene kanselirajte, blokirajte, zaboravite da sam ikad postojala, jer pišem o Isusu, kontroverznom Bogu, koji je rekao da nije došao zbog svetaca, nego grešnika.  I nije teško, dok bacaš kamen, pogoditi koji si ti.“

O spornom se slučaju 26. ožujka oglasilo i Društvo hrvatskih književnika (DHK), koje je, iako je u svojoj reakciji osudilo „etički neprihvatljive Valentove izjave o pedofiliji“, upozorilo na „neprihvatljivu praksu naknadnoga oduzimanja jednom dodijeljene književne nagrade zbog pritiska medija i dijela javnosti“. U nastavku je priopćenje Upravnoga odbora DHK-a:

„Član DHK Milko Valent proglašen je dobitnikom Goranova vijenca za životno djelo 11. ožujka, da bi mu nagrada priopćenjem objavljenim na društvenim mrežama Goranova proljeća 25. ožujka bila oduzeta. Osuđujući etički neprihvatljive Valentove izjave o pedofiliji iznesene u intervjuu za časopis Artikulacije, kao strukovna udruga ipak smatramo potrebnim ukazati na neprihvatljivu praksu naknadnoga oduzimanja jednom dodijeljene književne nagrade zbog pritiska medija i dijela javnosti. Čin oduzimanja književne nagrade već proglašenom laureatu pokazuje neozbiljnost i neprofesionalnost prosudbenog povjerenstva koje je dodijelilo nagradu, čime se narušavaju ugled, vjerodostojnost i autoritet Goranovog proljeća kao jedne od najstarijih književnih manifestacija u Hrvatskoj.“

Polemika se, čine se, nastavlja.

(iš, hkv)