Kad Rade Šerbedžija „propovijeda“ o ravnopravnosti

Prije nekoliko je dana Večernji list objavio razgovor s glumcem Radom Šerbedžijom u povodu nove brijunske sezone njegova Kazališta Ulysses (v. ovdje).

„Nema ljepšeg nego uživo sjesti i razgovarati s Radom Šerbedžijom, prepustiti se milovanju glasa jednog od prvih i najboljih grla iz kojeg su ikada tekle riječi hrvatskog jezika, njegovoj ljudskoj toplini…“, zadivljeno piše Večernjakov autor u uvodu razgovora koji je objavljen pod naslovom „Rade Šerbedžija: 'Komunističke i kristovske teze gotovo su identične u želji za stvaranjem ravnopravnih ljudi'“. Čitatelji pak nisu bili toliko očarani ni sugovornikom ni razgovorom. Mnoge je naljutilo Šerbedžijino bogohulno izjednačivanje kristovskoga i komunističkoga (v. ovdje komentar Ivice Šole), a i „propovijed“ o stvaranju ravnopravnih ljudi jer je, paradoksalno, o ravnopravnosti izabrao govoriti upravo u razgovoru o novoj sezoni svojega kazališta – u brijunskom nacionalnom parku – čime je, ne htijući to, samo potvrdio da postoje povlašteni među nominalno ravnopravnima.

mali brijun2

„Sve smo uspjeli napraviti bez imalo pomoći hrvatske Vlade i države“

I ove će godine, dakle, Šerbedžija ljeto provesti na Brijunima. Sprema se velika premijera Brechtove i Weillove „Prosjačke opere“ u koprodukciji Kazališta Ulysses i zagrebačkoga Dramskoga kazališta Gavella, nastavljaju se matične izvedbe, a tu su i koncerti i gostujuće predstave, iz Skopja, Ljubljane, Sarajeva, Beograda, Niša, Bara, Podgorice… No unatoč tomu što već gotovo četvrt stoljeća i kontroverzni glumac i njegovo kazalište u Hrvatskoj imaju povlašten status, on smatra da zaslužuje više.

„Pa eto, ni danas, s ovim našim teatrom Ulysses, s kojim već 24 godine predstavljamo važnu kazališnu pojavu u Hrvatskoj, nismo miljenici vlasti. A tako malo treba da ovaj naš teatar postane važno internacionalno kazališno središte. Velika kazališna i filmska imena, poput Vanesse Redgrave, Ralpha Fiennesa, Amande Plummer, Annete Bening, Angeline Jolie i mnogih drugih prošla su kroz naš teatar. I sve smo to uspjeli napraviti bez imalo pomoći hrvatske Vlade i države.

No moram reći da se posljednjih godina stvari mijenjaju u našu korist. Povećavaju nam se dotacije od Ministarstva kulture. Pa iako su to još nedovoljna sredstva za sve one projekte koje mi tijekom ljeta činimo na Brijunima, zadovoljni smo da smo i službeno priznati kao važan kazališni događaj u Hrvatskoj“, kaže Šerbedžija u pomalo proturječnoj izjavi za Večernji list.

Zbog nedovoljnih novčanih potpora žalio se prošle godine i ravnatelj Šerbedžijina kazališta Duško Ljuština u drugom razgovoru. On je za portal Istra24 (v. ovdje) doslovno izjavio: „Provjerite koliko dobivaju Splitsko ljeto i Dubrovačke ljetne igre, a koliko dobivamo mi. Lako je na državnoj kasi funkcionirati. Nama je ovo krvav posao.“

Spominjući u nastavku tko im pomaže, Ljuština je predstavio i plan kako bi se brijunski nacionalni park još bolje mogao iskoristiti za njihove potrebe: „Mi smo interes ovog nacionalnog parka. Nas financira Ministarstvo kulture. Pomaže nam, ali mi plaćamo sve usluge, Ministarstvo obrane, pa onda bi i Ministarstvo zaštite okoliša trebalo nešto napraviti na tom planu. Na primjer, jedno ovakvo kazalište, ovakvog ranga, bi sigurno trebalo dobiti o ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji na jedan dulji period. Mi bismo parku plaćali troškove, ne bismo bili biznis nacionalnog parka. Tada bi to bilo zadovoljavajuće zajedničko funkcioniranje.“

Njima je, dakle, postalo razumljivo samo po sebi da su oni uživatelji nacionalnoga parka i sad ih zanima kako to svoje „neosporivo pravo“ dodatno proširiti.

„Nesretan sam i tužan“, jada se Ljuština u razgovoru. „Jer, sve je krenulo sa 'zašto ne nama svima, a zašto samo njima'. To kada bi se i doslovno pravno prevelo, onda je ipak ozbiljno promašeno. Jer pravno gledajući, i kalendarski gledajući, godina ima 12 mjeseci. Mi na Brijunima imamo ugovor na dva mjeseca…“, dodaje, zaboravljajući pripomenuti da su ta dva mjeseca srpanj i kolovoz – slučajno dva ljetna, turistička mjeseca.

Tvrđava baš za kazališne predstave

Da sve bude zanimljivije, čini se kako su i u nacionalnom parku prihvatili tu vezu Brijuna i Šerbedžije, koji sa svojim Kazalištem Ulysses od 2001. stoluje na otoku Mali Brijun. Tomu svjedoče i javno dostupni dokumenti.

U ožujku 2024. Javna ustanova Nacionalni park Brijuni uputila je, sad već tradicionalno, Javni poziv za dostavu ponuda za dodjelu koncesijskog odobrenja za kulturno-umjetničke manifestacije na otoku Mali Brijun – tvrđavi Brioni Minor na području Nacionalnog parka „Brijuni“ (v. ovdje). No iako u samom nazivu javnoga poziva piše kako se on odnosi na kulturno-umjetničke manifestacije, u objašnjenju poziva na nadmetanje, pod opisom djelatnosti za koju se daje koncesijsko odobrenje, prigodno je precizirano kako je ponuditelj dužan dostaviti „Program i raspored održavanja kazališnih predstava i kulturno-umjetničkih manifestacija“. Bilo bi zanimljivo vidjeti što bi se dogodilo da je tko na javni poziv poslao ponudu o održavanju glazbenih večeri, likovnih kolonija, pjesničkih okupljanja ili sl., jer izgleda da je Javna ustanova Nacionalni park Brijuni baš sigurna u to koju vrstu kulturno-umjetničke ponude želi na nenaseljenom otoku i zaštićenom kulturnom dobru.

Ponuda 1 euro viša od minimalne

U pozivu je navedeno da se koncesija dodjeljuje na dvije godine, 2024. i 2025., u razdoblju od 1. srpnja do 31. kolovoza, a godišnja naknada za koncesijsko odobrenje iznosi minimalno 8.000,00 eura bez PDV-a. Bez iznenađenja, koncem travnja 2024. Upravno vijeće Javne ustanove Nacionalni park Brijuni donijelo je odluku o dodjeli koncesijskoga odobrenja podnositelju ponude Kazalištu Ulysses „koji je podnio valjanu ponudu s cijenom od 8.001,00 eura bez PDV-a za 1 godinu, te 16.002,00 kn (sic!) bez PDV-a za dvije (2) godine koncesijskog odobrenja“ (v. ovdje).

U nastavku obrazloženja odluke doznajemo da je ponuda Kazališta Ulysses bila jedina ponuda koja je pristigla na javni poziv. Očito je i ponuditelj bio siguran da se ni s kim ne će nadmetati pa se nije previše zamarao prvim u pozivu naznačenim kriterijem za odabir – ponuđenim iznosom novčane naknade – nego je ponudio samo jedan euro više od navedene minimalne naknade. Prije dvije godine, kada je Šerbedžijino kazalište također bilo jedini ponuditelj na tadašnjem javnom pozivu, za koncesiju je ponuđeno 50 kuna više (50.050,00 kn bez PDV-a) od minimalne godišnje naknade (50.000,00 kn bez PDV-a), odnosno 100 kuna više za dvije godine.

Kad se ponovno za dvije godine raspiše sličan javni poziv, Šerbedžija bi lako mogao ponuditi naknadu koja je ispod minimalne ili koncesiju zatražiti besplatno. Ionako se nitko drugi ne prijavljuje.

Uhodana djelatnost

Zašto se netko drugi ne prijavi i ne pokuša konkurirati Šerbedžiji na Brijunima, pitanje je na koje je teško ponuditi jednostavan odgovor, no čini se da to ima veze i s tim što su Šerbedžija i njegovi (od 2001.) dosad već itekako uspjeli organizirati svoju djelatnost. Što uz pomoć samoga NP-a Brijuni, koji im je osim niske naknade za koncesijsko odobrenje davao i povlaštene cijene raznih usluga na Velikom i Malom Brijunu (hotelski smještaj, kuće za odmor, dvorana za probe, prijevoz osoblja i gostiju i sl.), što uz pomoć silnih sponzora (v. ovdje), a što uz pomoć raznih potpora tijela državne uprave, jedinica regionalne i lokalne samouprave i dr. Primjerice, prema (manjkavim) javno dostupnim podatcima, za „Brijunsko ljeto 2024.“, tj. za aktualnu sezonu Kazališta Ulysses, Ministarstvo kulture i medija RH dodijelilo je 75.000,00 eura (v. ovdje), Istarska županija za taj je projekt izdvojila 43.000,00 eura (v. ovdje), Turistička zajednica Istarske županije 8.000,00 eura (v. ovdje), a Turistička zajednica grada Pule 4.000,00 eura (v. ovdje).

Toliko o ravnopravnosti, a i o tom kako se sve uspjelo napraviti „bez imalo pomoći hrvatske Vlade i države“. Toliko i o napretku hrvatskih institucija u pitanjima komunističkoga nasljeđa: nekad Tito, a danas Šerbedžija.

Irena Šupuković

Sri, 17-07-2024, 12:26:09

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.