Detalji

Objavljeno: 01. svibnja 2007.

Knjiga "Vladari svijeta" više je nego uspješan prvijenac katoličkog laika Mladena Lojkića. Autor se ne miri s općom sudbinom, već potaknut ulogom intelektualca u društvu promišlja, razčlanjuje i upozorava na činjenice. Pita se i pronalazi odgovore, zašto i od kud tolika nepravda i zlo usmjereno protiv Hrvatske. U sveopćoj društveno-medijskoj blokadi, kad je gotovo nemoguće čuti slobodnomisleći glas katoličkih laika, knjigom vlastitog izdanja pokušava se oduprijeti zlu i ukazati na istinu. Nudi sadašnjim i ostavlja trag budućim naraštajima, kako nismo bili nezainteresirani, ni slijepi, a ni glupi glede zbivanja koja utječu na hrvatsku narodnu sudbinu. No, silnice svjetske moći neprekidno su bile i još su uvijek usmjerene protiv Hrvatske, na žalost uz veliku pomoć uvijek nazočnih domaćih vazala.

Detalji

Objavljeno: 01. svibnja 2007.

Član Hrvatskog kulturnog vijeća Milan Vuković, dr. iur., sudac Ustavnog suda RH, u zadnjem broju Hrvatskog slova još je jednom podsjetio na zamisao "izgradnje Centra koji bi trebao biti, ne samo memorijalni, nego i edukativni centar, susretište raznih stručno znanstvenih skupova posvećenih problemima borbe za samostalnost Hrvatske, od Zrinsko Frankopanske borbe, preko Kvaternikove borbe za samostalnu Hrvatsku u drugoj polovici devetnaestog stoljeća, masovnih progona i pogubljenja Hrvata poslije Versajskih sporazuma i stvaranja neprirodne jugoslavenske zajednice 1918. godine, proglašenja Nezavisne države Hrvatske 10. travnja 1941. godine, tragičnih događaja i masovnih pokolja na bleiburškom polju i "Križnom putu" diljem Slovenije pa sve do Prištine i Skoplja, 1945. godine, sva stradanja u političkim progonima od 1945. - do 25. siječnja 1991. godine, kad je bio zadnji politički proces protiv Virovitičana kod Vojnog suda u Zagrebu." U nastavku članka Vuković je dodao kako bi spomenuti Centar trebao sadržavati građu koja obrađuje i cijeli Domovinski rat. Mi primjećujemo kako bi se ovime na jednom mjestu dobio prostor koji bi sadašnjim i budućim naraštajima pružio priliku da bez dnevnopolitičkih opterećenja sazna povijest hrvatske borbe za samostalnošću. Iako ova zamisao vjerojatno ne će biti brzo ostvarena, jasno je kako bi postojanje Centra zasnovanog na ovim idejama označilo važan trenutak za hrvatsko društvo. Štoviše, ovakav Centar približilo bi Hrvatsku društvima razvijenog Zapada, u kojima su slične institucije već odavno dio opće kulture.

Detalji

Objavljeno: 30. travnja 2007.

Otvoreno pismo koje je 20 akademika i 10 povjesničara uputilo predsjedniku Vlade, predsjedniku Hrvatskog Sabora, Ministru za znanost, obrazovanje i šport i saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu komentirao je u Slobodnoj Dalmaciji od 12. travnja 2007. Damir Pilić u tekstu "Oluja iznad HAZU - Gospodo akademici, to što vi želite sakriti znaju i mala djeca". Odgovorio sam mu u "Slobodnoj Dalmaciji" od 16. travnja 2007. Pilić je reagirao još jednom 19. travnja. Vidjet ćemo hoće li objaviti moj tekst s obzirom da akademicima baš i ne vole objavljivati tekstove. Primjerice, na prvi Pilićev tekst reagirao je i akademik Josip Tišljar, ali njegov tekst Slobodna Dalmacija nije objavila. Ali zato jest objavljeno reagiranje na moj tekst izvjesnog Maria Gospodnetića ("Slobodna Dalmacija, 23. travnja 2007.). Nisam odgovorio gospodinu Mariu Gospodnetiću jer bi bilo smiješno reagirati na članak u kome je on "pročitao akademike" koji "zastupaju svoje poznate konzervativne stavove". Zar je moguće da postoje takvi ljudi, kao ti akademici i povjesničari, koji ni poslije toliko godina života u komunizmu nisu naučili da postoji samo jedna partija koja je zabranila konzervativne stavove? Zato je u pravu drug Gospodnetić kada ih naziva "zadrtim nacionalistima", zar ne?

Detalji

Objavljeno: 29. travnja 2007.

U prosincu 2006. godine izašlo je drugo izdanje knjige Hrvoja Kačića "U službi domovine - Croatia Rediviva", od koje je prvo izdanje izašlo još 2003. godine u izdanju Matice hrvatske, a cijela je naklada bila rasprodana već 2005. godine. Izdavač drugog izdanja knjige na hrvatskom jeziku je također Matica hrvatska, Matičina 2, Zagreb, tel. +385-1-4819-325, u nizu knjiga posebnih izdanja, a recenzenti su Trpimir Macan, Mate Maras i Đuro Vidmarović. Urednica je Jelena Hekman. Knjiga ima 479 strana u tvrdom uvezu, s dvije ilustracije rušenja Dubrovnika i Vukovara na unutarnjim stranama korica. Knjiga sadrži kazalo imena, 18 stranica priloga s kopijama ilustriranih i pisanih dokaznih materijala. Nadalje sadrži predgovor Trpimira Macana, prijevod s engleskog prikaza knjige prof. dr. Kathleen Wilkes (predgovor izdanju knjige na engleskom jeziku), te esej uglednog engleskog pisca, bivšeg urednika listova "Evening Standard“ i "Tribune“, dugogodišnjeg laburističkog zastupnika i glasnogovornika laburističke stranke u britanskom Parlamentu gospodina Michaela Foota.

Detalji

Objavljeno: 27. travnja 2007.

Iz Hrvatskog lista (broj 134) prenosimo članak o zahtjevu Hrvatskog časničkog zbora grada Splita da se povuče udžbenike iz povijesti za osmi razred osnovne škole autora Snježane Koren te Krešimira Erdelja i Igora Stojakovića zbog načina na koji je obrađen Domovinski rat. Zahtjev je upućen predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu, predsjedniku Hrvatskoga sabora Vladimiru Šeksu, te ministru znanosti, obrazovanja i športa Draganu Primorcu. U zahtjevu između ostalog stoji: "Da je autorima i tzv. povjesničarima stalo do istinitoga, objektivnoga i znanstvenoga prikazivanja pojedinih događaja tijekom Domovinskog rata, kada je o količini zločina riječ, nisu smjeli prešutjeti notorne činjenice da je srpska strana započela zločine i počinila više od 95 posto ukupnih zločina na području RH. Nasuprot toj činjenici, njihove opservacije izjednačavaju količinu zločina i izjednačuju žrtvu i agresora.".

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2007.

Iz Hrvatskog slova prenosimo članak Mile Pešorde u svezi krivotvorenja hrvatske povijesti, temi o kojoj se trenutno vrlo intenzivno raspravlja kako u javnosti, tako i na našem portalu. Izdvajamo: "U nas stvari tako stoje da organizatori zaborava i vladari jezika drže kako je nastupila završna faza osmišljene revizije naše bliže povijesti, kada se idejno prepariranu povijest treba ukoričiti u obvezatnu lektiru. Ako u suverenim nacijama "pobjednici" pišu povijest, u Hrvatskoj ni tomu tako nije, a ovih se dana podigla prašina o nekim udžbenicima povijesti za osnovne škole, napisanim tako da u njima razvidnim nije ni čin, ni duh, ni duboki povijesni smisao hrvatske demokratske svibanjske revolucije 1990., u kojima neprozirnim ostaju idejni nositelji i bitni sprovoditelji jugosrpskoga osvajačkoga pohoda na nesrpske narode i zemlje zapadno od Drine i Dunava, a bljesak konačne hrvatske pobjede u nametnutom obrambeno-osloboditeljskom ratu biva zatamnjen sporednostima, poluistinama i konfabulacijama.".

Detalji

Objavljeno: 23. travnja 2007.

Koncem dvadesetih godina prošloga stoljeća Matica je hrvatska pokrenula časopis za književnost koji je dobio ime "Hrvatska revija“. Komunisti su zabranili taj časopis ali ga je u argentinskoj emigraciji opet pokrenuo Vinko Nikolić i redovno izdavao sve do obnove hrvatske države. Potom je i sam došao u Zagreb i nastavio izdavati Reviju. Nikolić je umro a Matica hrvatska nastavlja izdavati časopis, jedno vrijeme ga je uređivao pjesnik Maruna a danas leksikograf Klemenčić. Međutim, skrivečki je poznati časopis "redizajniran", sadržajno izmijenjen, "oslobođen balasta prošlosti", pa danas broji ne sedamdeseto nego sedmo godište.

Detalji

Objavljeno: 22. travnja 2007.

Kako javlja IKA, u petak je u Rakovici predstavljena knjiga Ivana Strižića "Bitka za Slunj", s podnaslovom "Obrana i oslobađanje grada Slunja i općina Rakovice, Cetingrada, Saborskog i Plitvičkih jezera od velikosrpske agresije i okupacije 1991. - 1995.". Prije samog predstavljanja o knjizi je govorio gospićko-senjski biskup Mile Bogović. "Narod ovog kraja nije smio govoriti a kamoli pisati o svojim patnjama koje je proživio u 2. svjetskom ratu. Zato je izlazak ove knjige pravo zadovoljstvo za naš kordunski i slunjski narod te sam beskrajno zahvalan autoru godinu Strižiću. Pitam se kada će se početi pitali male ljude da progovore o svojoj sudbini," rekao je biskup Bogović.