Čuvari mrtvih sela U kulturno informativnom centru u Zagrebu, 25. svibnja 2007. prikazan je film "Čuvari mrtvih sela". Režiju potpisuje Miroslav Mikuljan, a scenaristica je Marija Peakić Mikuljan. Snimljen u sjetnom, lirskom tonu, film uz romantičan prikaz ukazuje na tužnu istinu o napuštenim selima Žumberka. Naime, istražujući prirodne ljepote ovog bisera kontinentalne Hrvatske, supružnici Mikuljan otkrili su i onu tamniju stranu žumberačke povijesti - siromaštvo, progoni stanovništva, zločini u doba komunizma. Sve je to dovelo je do pogubnih posljedica. Tako, iako se čini gotovo nemogućim, svega četrdesetak kilometara od Zagreba postoji neki sasvim drugi svijet, svijet napuštenih sela. U negdašnjim selima danas stanuje tek pokoji stanovnik. Napuštene kuće skrivaju i po nekoliko desetljeća samoće i tišine, a jedino ih oživljavaju- pisma, pisma koja isčitavaju tešku sudbinu Žumberčana po svijetu. Upravo su ona poslužila kao  glavno nadahnuće za film u kojem slike praznih kuća upotpunjuju čitanim pismima. Time je na vrlo upečatljiv način skrenuta pozornost na šokantno demografsko propadanje Žumberka. U nastavku donosimo kratko prepričani sadržaj filma koji je napisala Marija Peakić Mikuljan.
Add a comment Add a comment        
 

 
Milan VukovićIz tjednika Fokus prenosimo vijest da je ovih dana predstavljena knjiga "Dr. Franjo Tuđman u sudskim dosjeima - 11. siječnja 1972. - 10. lipnja 1990", koju je napisao Milan Vuković, član Hrvatskog kulturnog vijeća. Tom prilikom Vuković je naglasio "kako su procesi protiv dr. Tuđmana bili montirani i isključivo su bili vođeni zbog njegova stručnog, znanstvenog i političkog nastojanja na potrebi ostvarenja prava hrvatskog naroda na samostalnu hrvatsku državu. Tako je Tuđman bio dva puta zatvaran i dva puta je protiv njega podizana optužnica, na temelju kojih je dva puta osuđen na zatvorsku kaznu. U knjizi se nalazi i izvješće Sekretarijata javne sigurnosti iz 1972. u kojem se navode razne adrese, knjige, pisma, rukopisi i popisi osoba koje su Tuđmanu čestitali novu 1971. godinu.".
Add a comment Add a comment        
 

 
NaslovnicaOvih dana iz tiska izlazi knjiga Slavena Letice "Let iznad kukavičjeg gnijezda" o čemu je obavijestio nakladnik "Jesenski & Turk“. U ovoj knjizi obrađen je niz pitanja koji posebno privlače hrvatsku javnost: "Autor u knjizi ruši mit o "200 bogatih hrvatskih obitelji". Preciznim podacima pokazuje kako je u nas svega 50 bogatih obitelji koje imaju imovinu vrijedno oko 3,5 milijardi eura. Istodobno, strani vlasnici "hrvatskih" banaka imaju bogatstvo koje trenutno vrijedi više od 40 milijardi eura... Čitatelj tako može doznati tko je odgovoran što je naš inozemni dug, koji je po okončanju "Oluje", iznosio 3 milijarde eura, do danas narastao na 31 milijardu eura..."
Add a comment Add a comment        
 

 
5. gimnazija u ZagrebuVečernji list donosi komentar autorice Irene Kustura o dvojbenim metodama odabira udžbenika od strane nastavnika u osnovnim školama. Iz statističkih podataka vidljivo je da najveći dio tržišta drže najjači izdavači, odnosno Školska knjiga i Profil, a za udžbenike ostalih odlučuje se iznimno malen broj nastavnika. Autori udžbenika koji su ostvarili smiješno male naklade tvrde kako se nastavnici odlučuju za one izdavače koji im uz svoje udžbenike mogu ponuditi beneficije poput klimatiziranih prostora, računala i ostale primamljive tehničke opreme. No, i usprkos posvemašnjom neredu koji se širi hrvatskim obrazovnim sustavom, još uvijek ima nastavnika i učenika koji su u stanju postići velike uspjehe. Naime, Hina izvještava o ponovnom trijumfu mladih informatičara zagrebačke 5. gimnazije na američkom ACSL natjecanju, održanom prošle subote pokraj Houstona...
Add a comment Add a comment        
 

 
Naslovnica Iz tiska je izašla knjiga E. F. K. Koernera Jezikoslovna historiografija koju je priredio Zvonko Pandžić. Izvorni tekst s engleskog je prevela Milica Lukšić. Knjiga ima dva dijela. U prvom se govori o razvoju jezikoslovlja u Europi u 19. i početkom 20. stoljeća, dok se drugi dio bavi američkom lingvistikom u 20. stoljeću. U predgovoru Zvonko Pandžić piše: "Od brojnih radova E. F. K. Koernera mi smo izabrali ove, jer smatramo da danas mogu biti od koristi svakomu studentu jezikoslovlja u Hrvatskoj. Moći će saznati nešto više o mnogim prijepornim momentima jezikoslovne znanosti u posljednja dva stoljeća u Europi i Americi, ali i, moguće, prepoznati stvarnu teorijsku pozadinu nekih strujanja u hrvatskom jezikoslovlju, od iliraca i vukovaca, pa sve do hrvatske inačice suvremene sociolingvistike." U nastavku ove obavijesti donosimo predgovor, te izvadak iz knjige.
Add a comment Add a comment        
 

 
fra StojićU četvrtak je u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak u klubu Lira u Sarajevu predstavljeno troknjižje fra Miljenka Stojića: Ne dirajte bijelog labuda – zbirka kratkih priča; Dobro jutro, kolonijo - zbirka pjesama; Računalko - roman za djecu. Predstavljači ovog troknjižja bila su poznata imena bosanskohercegovačke, odnosno hrvatske književnosti: Željko Ivanković, Zdravko Kordić i Krešimir Šego. Zbilja pravo osvježenje ovog predstavljanja bila je glazbena stanka. S tri glazbena broja nastupio je Kvartet violončela, a važno je kazati kako su ovi mladi glazbenici ujedno i Napredkovi stipendisti.
Add a comment Add a comment        
 

 
Vatroslav Lisinski Unazad mjesec dana naišli smo na dva primjera krivotvorenja spomen-ploča. Prvi slučaj odnosi se na promjenu ploče u Bleiburgu, koja je mijenjana dva puta, a zadnji put neposredno prije komemoracije 13. svibnja 2007. godine. Drugi primjer odnosi se na bistu Vatroslava Lisinskog o kojoj smo donijeli početkom mjeseca reportažu "U Zagrebu je Vatroslav Lisinski jugoslavenski kompozitor". I ona je doživjela promijene, ali vjerojatno ne onakve kakve bi većina čitatelja očekivala.
Add a comment Add a comment        
 

 
Iz Glasa Slavonije prenosimo osvrt na trodnevni glazbeni festival mladih Kristfest održan u organizaciji osječkih Franjevaca u dvorištu Franjevačkog samostana. Festival je obilovao poznatim izvođačima iz Sjeverne Ameike i Europe, među kojima je bilo i dobitnika najprestižnije zapadne glazbene nagrade Emmy. Jedina je šteta što u medijima, koliko nam je poznato, nije bilo nikakve najave ovog vrijednog događaja.
Add a comment Add a comment        
 

 

Arheološki muzej NaronaIz Večernjeg lista prenosimo vijest o otvaranju Arheološkog muzeja Narona kraj Metkovića. Vrijedno je istaknuti i pohvaliti činjenicu da je to prvi veći hrvatski muzej sagrađen na mjestu pronalaska arheoloških nalaza. Iako se dugo vremena vjerovalo da se radi o bogatom arheološkom lokalitetu, tek je iskapanjima koja je u samostalnoj hrvatskoj državi vodio od 1991. do 1997. godine dr. Emilio Marin iz splitskoga Arheološkog muzeja, postalo jasno da je riječ o prvorazrednom nalazištu umjetnina iz antičkog doba.

Add a comment Add a comment        

Potkategorije

Sri, 22-01-2025, 20:07:11

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.