Marek i ratovi

Marek MarczynskiMarek Marczynski, autor nedavnog izvješća Amnesty International-a s kraja prošle godine, ozbiljna je osoba, istovremeno 'zabavna', koja zna reći i ovo: ''Na neovisnim je i nepristranim sudovima da odluče tko je počinio ratni zločin; nije posao Ministarstva pravosuđa da dolazi s takvim općenitim zaključkom. Vjerujemo da nedostaje popis koliko je gdje i kako zločina počinjeno, da znamo imena svih žrtava i svih počinitelja, uključujući one sa zapovjednom odgovornošću. Taj se napor još nije poduzeo; to nije samo naša ocjena nego i ocjena hrvatskih nevladinih organizacija, a to potvrđuje i primjer Siska. Sisak je primjer i za etničku pristranost. Tamo su u najmanje 100 sudskih postupaka počinitelji bili Srbi, što je u redu jer svim počiniteljima treba suditi, ali istovremeno nema nikakve sumnje da su zločine u Sisku počinili i Hrvati. Do sada se u Sisku, međutim, sudilo samo trojici hrvatskih počinitelja vezano uza zločine koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske''.

 Ali to ne govori da su sudske presude pristrane.

 ''Ne, to je pristranost u istrazi, pristranost u odabiru slučajeva za sudski progon. Tijekom samih suđenja nije u skladu s međunarodnim standardima da se pripadnicima HV-a u gotovo svim slučajevima priznaju široke nezakonite olakšice, koje nisu u skladu s međunarodnim pravom. Priznati kao olakšicu za zločin protiv čovječnosti to što je netko bio pripadnik određene vojske jasna je diskriminacija i podriva čitavu zamisao o međunarodnome pravu, da se zločine mora progoniti na jednak, nepristran način, neovisno o tome tko ih je počinio''.

Amnesty InternationalZašto je Marek Marczynski zabavan? Pa, zbog puno toga. Naprosto, 'zabavno' je kad ljudi, koji su ipak, s dužnim poštovanjem, ipak i očito stranci, pa će takvima i ostati, govore s visina međunarodnih stilom i tonom kojim govori pan Marek. I kad su, očito je, tako solidno informirani.

Naime, 'oni' vjeruju da nedostaje popis, koliko je gdje i kako zločina počinjeno. Je li tome zaista tako, g. Marek? Postoje liste, postoje i popisi, a postoje i zločini bez listi, i bez popisa. Postoje kosti stotina tisuća Hrvata. Po jamama znanim i neznanim. Po Hrvatskoj, po Sloveniji. Po Bosni i Hercegovini, po Vojvodini. Posvuda. Postoje žrtve pobijene bez suđenja i bez milosti. Zna se tko ih je izručio, kome i kada. Zna se tko ih je ubijao, na koji način i gdje. A ponekad se i 'ne zna'.

Ali, puno je Hrvata bilo ubijeno jer se, naravno, znalo da ih je trebalo 'likvidirati', što je eufemizam za – pobiti. Neki kažu, iz osvete. Jer su oni, kao ubijali ili bili odgovorni. Uglavnom sumnjivi. Bili i zauvijek ostali. Tako da, pročitamo li još jednom poštovanom Mareku dugu rečenicu označenu masnim slovima, čovjeku pada na pamet da smo imali predsjednika, i da – štovani Marek(?) – imamo li ga još, koji je upravo tu rečenicu, hmm, rekli bismo, zanemario? Mogli bismo reći, predsjednika koji ne mari za – Mareka? Za AI? Za 'međunarodno pravo'?

Da, možda imamo još jednog, znači već drugog, predsjednika koji se s tom rečenicom, recimo, baš i ne slaže. Znači već dva predsjednika? Je li to uočila Amnesty International? Ili bar, Marek Marczynski...

Reklo bi se, umjesto o Hrvatskoj, Marek bi možda trebao, kad je već zadužen za Hrvatsku, i prati što se u Hrvatskoj događa, govori, piše, možda se malo i – informirati? Recimo, o Drugom svjetskom ratu, pa o razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, pa o SFRJ-u... Ne dolazi li Domovinski rat na red, nekako, iza svega toga? Može se pan Marek informirati i o Prvom svjetskom ratu, bilo je Jugoslavije i nakon njega, ne samo nakon Drugog, svjetskog. Globalnog, a kod nas itekako lokalnog.

Da, eto, ''zločine se mora progoniti na jednak, nepristran način, neovisno o tome tko ih je počinio''. Točno, gospon Marek. Samo, zaboravili ste reći: sve zločine. A kad se govori o ratnim zločinima, prvo i osnovno. Sve zločine.

Ali, što onda znači ''Sisak je primjer i za etničku pristranost''? Možda bi bilo bolje: ''Jugoslavija je primjer i za etničku pristranost''? Možda bi bilo bolje početi proučavati povijest. Ne bi bilo zgoreg. Ili krenuti, recimo, od Hude jame. Možda Jazovke? Možda Srba? Ima bezbroj dobrih mjesta.

Ali, zašto baš Sisak? Tko je napadao Sisak, i čiji je to grad, g. Marek? Tko se tamo branio, tko je tamo što radio i s kojim ciljem. Ima puno toga što treba reći, i dosta toga što treba reći svaki put, i bilo kad. U bilo kojem kontekstu, ma kako selektivan taj bio. Kad god se govori o tome što se dogodilo to što se dogodilo, i što se događalo, i zašto se događalo.

Vladimir ŠeksAli, ako se već nesretni g. Šeks ''sam osumnjičio'', praktički, što reći za – dvojicu (!) predsjednika? ''Jasna diskriminacija'' i ''podrivanje čitave zamisli o međunarodnom pravu'', nije li to, g. Marczynski? I, jesu li vas na to upozorile svojom 'ocjenom' ''hrvatske nevladine organizacije''?

Ah, znamo sve, jer kaže Marek: ''Kao prvo, nemamo stav o početku niti o izvoru bilo kojega rata...'', a s tim dolazi i povjerenje u ''hrvatske nevladine organizacije''. Te pak imaju stav, jer i to da nemamo stav ''o početku niti o izvoru bilo kojega rata...'', radi li se o Domovinskom ratu, i to je neki stav, zar ne? Naime, ''hrvatske'' nevladine organizacije, uopće ne brine sudbina Hrvata, kao na primjer obitelji hrvatskog branitelja Tomislava Purde. Pomalo selektivno, ali što ćemo. Valjda su takav stav – zauzeli. Demokratski.

Još nismo čuli da su se te oglasile na temu progona hrvatskih branitelja koji su već bili proganjani, osim što su bili napadani ne-hrvatskim tenkovima, topovima, minobacačima, avionima, i mnogo čime. Osim što su bili prisiljavani, pod mukama, potpisivati što bi im, hmm, nudili na potpis?

Zaista, imati stav, ili nemati stav, pitanje je – sad? Ili ćemo, svi zajedno, zamišljati, i razmišljati, o tom gordom, međunarodnom pravu. Zajedno s Amnesty International, zajedno s nevladinim organizacijama. To su samo ljudi, zabrinuti za ljudska prava, reći će netko. I mi ćemo se složiti. Oni su samo – to što jesu. Baš kao i naša dva predsjednika, baš kao i mnogi drugi sa stavom, ili bez stava. O ratovima, o Mareku.

I da, g. Marczynski, kad će se Amnesty International početi baviti, na primjer, s maršalom Titom i njegovim žrtvama? There is quite enough evidence it should have started, don't you think so? Jest dość dowodów, nie sądzisz? Niezależnie od stanowiska. Čak postoje i zaista hrvatske, nevladine, organizacije koje se s tim slažu, jeste li znali?

I, pan Marek, svako miješanje u Domovinski rat, gdje se ne govori ''o početku niti o izvoru'' agresije na Hrvatsku, nužno predstavlja stav o tome ratu. stav koji je u suprotnosti sa stavom da je taj rat bio agresivan, velikosrpski, šovinistički. To znači, bez razumijevanja, ili s namjernim 'nerazumijevanjem', nema ni istine o Domovinskom ratu, pa nema ni pravde. Ima samo miješanja u nešto što vi osobno, ili netko negdje, za koga vi radite, ne želite razumjeti. Ima samo miješanja sa stavom, iako tobože bez stava. To je loše, i to je pogrešno. Jer stav ne može biti selektivan, kao u slučaju vašeg stava 'bez stava'. Za razliku, činjenice daju uporište našem stavu, vrlo jednostavno, jer su tenkovi krenuli – iz Srbije. Prema Hrvatskoj. Ništa jednostavnije od toga. Možda vi mislite da su im početak ili izvor bili – u Hrvatskoj? Ili to Amnesty International ne zna? Ako zna, kad to AI spominje činjenice, a ne barata spekulacijama, poput proizvoljne pristranosti u istrazi? To je zaista pristranost, ali u vašoj istrazi! To je već prosuđivanje s presuđivanjem... U korist nekog i nečeg. Jednostavno ne možete zauzeti stav kakav vi hoćete, i onda početi suditi, kvalificirati. Možete, ali onda jednostavno niste objektivni.

To je, na kraju krajeva, naš stav o Domovinskom ratu, na koji imamo pravo, jer smo mi ti koji smo pretrpjeli. Agresiju. Mi smo ''oštećena stranka''. Mi znamo, i ''o početku'', i ''o izvoru''. Hrvatska zna. Možda bi trebala i hrvatska vlada ponešto o tome znati? Pan Marek, tenkovi koji su cvijećem ispraćeni prema Vukovaru, s istoka prema zapadu, jesu li imali ''početak'', gdje im je bio ''izvor''? Ili su tenkovi nebitni samo za taj rat, u koji se, eto, baš vi, nekim čudnim slučajem, uplićete, i to s ozbiljnim i istovremeno vrlo, vrlo neozbiljnim stavom. Takav se stav može nazvati i pristranošću. Zapravo, takav stav definira pristranost.

Dr. Slaven Šuba

Čet, 18-07-2024, 06:14:58

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.