Balkanska posla

Predsjednik Josipović sam je sebe pohvalio za politiku koju vodi, u ''regiji''. Iako ne postoji mrže riječi za većinu hrvatskoga naroda – unatoč oštroj konkurenciji na tom području – ''regija'' je stalno na usnama političara i televizijskih urednika, svih koji su plaćeni izvještavati i komentirati. Hrvatski narod malo tko pita, uostalom, zar stranka poput HNS-a, na primjer, zastupa – hrvatski narod? Europska pučka stranka zastupa – europske pučane? Tko su ti, gdje li se nalaze, što li rade svi ti silni glasači, čime se bavi hrvatsko pučanstvo, potrošačka masa koju neumorno štiti i zastupa radišni Neven Mimica. Radi se o hrvatskim interesima, hrvatskog čovjeka?

Vesna Pusić, dr. Ivo II. kao i Zoran nam Milanović unisono propovijedaju hrvatski interes u regionalnoj ''stabilizaciji''. Dvadeset godina nakon Oluje i okončanja ratnih operacija, ''regija'' nije stabilna? Ako nije, treba reći, nestabilna je zbog tupavih poteza i (ne)učinkovitosti raznoraznih vladajućih garnitura na svim stranama. U hrvatskom slučaju takvih, koje se nisu previše rukovodile hrvatskim interesom, bilo koje vrsti. Hrvatska ima lagani problem s pretenzijama na svoj što akvatorij što teritorij, od Pirana preko Neuma do Boke. Hrvatski suverenitet nad hrvatskim morom i kopnom ima lakši problem i na punktu Svete Gere kao i duž Dunava. A ima i još sitnih, neznatnih, problema sa ''stabilnošću'' hrvatske granice.

Niti predsjednik Mesić, niti predsjednik Josipović, silno zauzeti hrvatskim interesom u ''regiji'' nisu napravili po tome pitanju baš RegijaNiti predsjednik Mesić, niti predsjednik Josipović, silno zauzeti hrvatskim interesom u ''regiji'' nisu napravili po tome pitanju baš ništa. Niti su ''stabilizirali'' hrvatski teritorij, niti Hrvatsku. Niti su pledirali za isključivi gospodarski pojas na Jadranu, nesumnjivi i par excellence hrvatski interes, niti su to pitanje uopće spominjali. Očito, njima je ''regionalna'' stabilizacija preča od stabilizacije Hrvatske u njezinim prirodnim, trenutnim, koliko-toliko povjesnim granicama.ništa. Niti su ''stabilizirali'' hrvatski teritorij, niti Hrvatsku. Niti su pledirali za isključivi gospodarski pojas na Jadranu, nesumnjivi i par excellence hrvatski interes, niti su to pitanje uopće spominjali. Očito, njima je ''regionalna'' stabilizacija preča od stabilizacije Hrvatske u njezinim prirodnim, trenutnim, koliko-toliko povjesnim granicama.

Prilično je jasno kako je ''regija'' fleksibilan pojam, koji svojom namjernom (ne)određenošću kao i pomno korištenim terminološkim odabirom neizbježno izaziva odbojnost i to ne bez razloga. Iza pojma ''regije'' stoje, naime, sasvim određene namjere. Kad se želi specificirati, prelazi se na ''zapadni Balkan'' ili samo ''Balkan'', koji se zapravo proteže na ''jugoistočnu Europu'', premda se spominjući Balkan obično misli na ''Balkanski poluotok'', gdje bi pripadala i Grčka, ali se dotična zemlja najčešće implicitno izostavlja pri takvom spomenu s političkom konotacijom i kontekstom eksplicitne ''regionalne'' suradnje.

JIE se rabi kad je neizbježno proširiti kontekst do najveće moguće, a zapravo i jedine opravdane, uporabe kad god se radi o geografskom području koje se, međutim, pri političkim aktivnostima vladajućih hrvatskih garnitura u (naj)bližoj prošlosti, uporno spominje kao ''regija'', misleći pri tome posve jasno na bivšu Jugoslaviju, radi zamagljivanja i/ili radi potrebe i ''osuvremenjivanja'' konteksta i tematike priključujući redovno i Albaniju.

Jugoslavija

Tako u prvoj polovici srpnja godišnji sastanak nečega što se frankensteinovski zove ''Brdo-Brijuni Process'' a što se održava u Dubrovniku dan nakon sastanka predsjednika ''jugoistočnih europskih država'' održanog u Cavtatu kao ''the plenary panel of the business conference Summit 100 of business leaders of Southeast Europe entitled 'A New Deal for a New Age' in Hotel Croatia'', okuplja šefove država iz ''regije'', naravno bez onih iz Rumunjske, Bugarske, Grčke i Turske.

Bez dotičnih uglednika jasno je da tu o JIE nema ni govora, odnosno rješenja za taj dio Europe i djelić svijeta mogu biti samo površna i parcijalna, odnosno radi se o raspredanju i pređi niti s kojom niti su narodi uključenih zemalja, kao ni onih odsutnih, upoznati niti imaju za njih sluha. Hoće li imati razumijevanja, teško da će sam narod itko bilo što pitati. Ali, potpuno je jasno kako se radi o ''regiji'', odnosno manje-više o Jugoslaviji, pod nekim drugim imenom, i pod regionalnim plaštom, iako suvremenu, EUropsku Hrvatsku dotična ''regija'' niti bi trebala u tolikoj mjeri zanimati niti je uopće zanima.

UtopijaRepublika Hrvatska, kao članica EU-a, mediteranska je i srednjoeuropska zemlja s tom i takvom tradicijom, te s posve drugim i drukčijim odnosima i tradicijom odnosa spram zemalja iz tzv. ''regije', odreda specifičnim i raznolikim. Govoriti o nekakvoj zajedničkoj, ''regionalnoj'' politici te, još više odnosno još manje, o ''interesima'', predstavlja u situaciji gdje su Slovenija i Hrvatska unutar EU-a, a svi ostali sudionici nisu, jednu potpuno proizvoljnu i utopističku konstrukciju.Republika Hrvatska, kao članica EU-a, mediteranska je i srednjoeuropska zemlja s tom i takvom tradicijom, te s posve drugim i drukčijim odnosima i tradicijom odnosa spram zemalja iz tzv. ''regije', odreda specifičnim i raznolikim. Govoriti o nekakvoj zajedničkoj, ''regionalnoj'' politici te, još više odnosno još manje, o ''interesima'', predstavlja u situaciji gdje su Slovenija i Hrvatska unutar EU-a, a svi ostali sudionici nisu, jednu potpuno proizvoljnu i utopističku konstrukciju.

Za dubrovački sastanak i čitav ''Brdo-Brijuni Process'', gdje sudjeluju i Mr. Harlem Desir, ''Minister of State for European Affairs'', izaslanik predsjednika Francuske, te Mr. Guenther Oettinger, ''European Commissioner for Energy'', a čije su teme politička situacija i odnosi u ''regiji'', nastavak politike proširenja EU-a te još neki očito sasvim sporedni, tobože ključni, infrastrukturni procesi i tematika, uz kratko prisustvo i Angele Merkel, značajno je primijetiti da je najavljen kao ''neformalan'', u tzv. Gymnich formatu, a da ''regija'' zagovara promatranje pripadnih zemalja kao ''jedinstvenog i cjelovitog europskog prostora''.

U tom grmu i leži problem. Niti je taj prostor ''jedinstven i cjelovit'', niti je to ikad bio. Naravno, neće to nikad ni biti. Razlog leži prije svega u činjenici da to nije stvarni interes nikoga u ovom području, odnosno ''regiji'', jer niti je to područje ikada kroz povijest bilo ''jedinstveno i cjelovito'', još od vremena Rimskoga carstva – i u toj eri samo neko vrijeme, ujedinjeno silom i nasiljem pod rimskom vojničkom čizmom – niti je ikada postojao bilo kakav legitimni, zajednički interes naroda, posve raznorodnih i različitih, koji su na dotičnom prostoru obitavali, kao i tisućama godina prije drevnih Rimljana tako i nakon njih.

Neodgodivi problemi

Prilično je razvidno, odavno, kako spomenuti ''New Deal'' za ''New Age'' podrazumijeva fantastičan ''deal'' za točno određene ljude koji čitav prostor ''regije'' žele viditi ujedinjen čim prije i čim ''stabilnije'', prije svega zbog vlastitih, ponajprije poslovnih interesa. Kao ujedinjeno tržište gdje se neće morati baviti tom dosadnom rascjepkanošću, i to naroda, religija, kultura, tradicija, propisa, legislative, nasljeđa, stavova ili razmišljanja. Najlakše je to ujediniti potezom pera. U praksi to znači i prodati ideju – kao i sve drugo – putem politike za ''novo doba'', što bi bilo razdoblje ''regije'', kakvu žele i kakva im odgovara.

Isto tako, potpuno je očigledno kako tu i takvu politiku promoviraju ljudi koje uopće ne zanima kako žive ljudi u zemljama dotične ''regije'', skupno i ponaosob. Inače bi glavna tema dubrovačkog, cavtatskog, ili bilo kakvog ''Brdo'' procesa bila goruća, urgentna tema gospodarske situacije i perspektive u dotičnim zemljama. Ponajprije problem nezaposlenosti ili (ne)mogućnosti kreiranja radnih mjesta i perspektive za život dostojan čovjeka, kako u Sloveniji i Hrvatskoj, koje već ''pripadaju'' EU-u, tako i u zemljama koje su dio ''politike proširenja'', iako su u ovom trenutku, objektivno i ruku na srce, bez ikakvih uvjeta čak i za status kandidata za ulazak u EU. Jer imaju mnoštvo neriješenih problema koje još nisu niti adresirale, niti su pokazale volju tome pristupiti.

Za RH su u svezi s time urgentni i neodgodivi problemi statusa hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, gdje EU niti je što napravila niti radi bilo što smisleno ili s perspektivom na duži a i na kraći rok. Nadalje, problem statusa hrvatske nacionalne manjine (nepriznate) u Sloveniji, a pogotovo u Srbiji. Kao i brojni drugi neriješeni problemi na mnogim drugim područjima, koji preokupiraju Hrvatsku i njezino iscrpljeno stanovništvo. Neizbježno je stoga zaključiti, kako ovakva površna i jednostrana, pa i jednoumna ''regionalna'' politika lokalnih političkih vrhuški, očito nametnuta i organizirana izvana, iz centara moći koji sa stvarnim interesima hrvatskoga naroda nemaju skoro nikakve veze, nema jednostavno nikakvu perspektivu.

dr. Slaven Šuba

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 4-03-2024, 09:40:44

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.