Balkans' Look

Kćeri i sinovi crvenog plemstva te raznih aparatčika koji su u prošlome stoljeću opsluživali probrane vrhovnike socijalističke revolucije, širili su njezine tekovine planetarno PartijaNakon što su hrvatskome narodu oduzeli budućnost, nasljednici i nastavljači ne odustaju u redukciji prava na budućnost. Iako nema više dobre stare Partije i svjetlonosne avangarde, paradigma se oplemenila višestranačjem te dopunila EUropskim standardima pa prilagodila vječitom vatrom antifašizma i borbe za suočenje s prošlošću, prekalivši se preko rata sa zmijama i nekad klasnim i ideološkim, danas kontraobavještajnim i podzemnim – iako ponovno i opet na razini jeftinoga skeča – svakojakim i kameleonski prilagodivim, dakako, neprijateljem, bez kojega Partiji opstanka nema.i lokalno, donoseći posvuda solidan jednopartijski i jednouman poredak, pod plaštom avangardne komunističke ideologije čiji su glavni argumenti bili fizičko uništenje i marksističko-lenjinistička teorija i praksa bez alternative. Poziv na suradnju sastojao se uglavnom u preodgajanju, ili u pružanju neodgodive prilike za bespogovorno služenje pod diktatom režima kojem prigovora niti je moglo niti ga je smjelo biti. Ako netko nije bio na proklamiranoj liniji, završio bi ubrzo negdje sa strane, doslovno, preneseno, odneseno i (ne)zaboravljeno.

Nakon što su hrvatskome narodu oduzeli budućnost, nasljednici i nastavljači ne odustaju u redukciji prava na budućnost. Iako nema više dobre stare Partije i svjetlonosne avangarde, paradigma se oplemenila višestranačjem te dopunila EUropskim standardima pa prilagodila vječitom vatrom antifašizma i borbe za suočenje s prošlošću, prekalivši se preko rata sa zmijama i nekad klasnim i ideološkim, danas kontraobavještajnim i podzemnim – iako ponovno i opet na razini jeftinoga skeča – svakojakim i kameleonski prilagodivim, dakako, neprijateljem, bez kojega Partiji opstanka nema.

Dok savitljivi i petokolonaški mediji zatrube svaki čas, kao i nekad po Pismu ili po diktatu Velikog vožda, s ergelom pera koja piskaraju s pozicija nadmoćno osiguranih mirovina po socijalističkom, za vječnost cementiranom ključu te privilegijama bez kraja i konca za sebe i za svoje malo, slatko, nepotizirano potomstvo, leđa im svima čuvaju demokratske institucije.

Te se bore za ljudska prava usred građanskoga društva, ginući za manjine i za ponižene u ovoj mračnoj eri ideala pod udarom narastajućih pošasti iz prošlosti, ali svom tom društvu u kroničnoj besparici i ideološkom bespuću nedostaje luč. Odnosno, kako bez te baterije pronaći trezor? I osigurati Jugoslaviju tamo gdje je nema.

Zapadni Balkan

Nakon što se pola stoljeća pljačkalo Zagreb i Hrvatsku kako bi se gradio Beograd, izgradilo besklasno društvo i razvijala zaostala područja Jugoslavije, danas nam na tanjur guraju ekstenzije NikolićTomislav Nikolić danas, s druge strane, ocjenuje kako ''njegova orjentacija Istok-Zapad slijedi vanjsku politiku koju je vodio nekadašnji doživotni predsjednik Jugoslavije JBT''. Naravno, radi se o periodu 1945-1980, pa i dalje do letalne 90-e. U intervjuu za agenciju Bloomberg, Nikolić kaže kako je ''u današnjim danima koncept Titove vanjske politike jedini pravi izbor''.karađorđevićevske velikosrbske vizije, pod egidom ''zapadnog Balkana'', što je uostalom geografski kao i teoretski pojam identičan prostoru zapadno od Bugarske. Uporište mu leži, prirodno, u Srbiji koja se širi na zapad dokle hoće i treba – otuda i ime, kreirano u B-centrima moći kojima je, baš kao i pred 100 godina kada su zapovijedili Rat, i dalje ''zapadni Balkan'' u mislima a Beograd u srcu, duboko, comme il faut, and as you need it, друзья.

ZB je, naravno, farsa, baš kao i razmišljanja cijenjenoga predsjednika Republike mu Srbije, g. Tomislava Nikoliča. ''The Western Balkans refers to Albania, Bosnia and Herzegovina, Croatia, Kosovo, Macedonia, Serbia and Montenegro – countries which share a common perspective of European integration. South East Europe includes all of the Western Balkans, in addition to Bulgaria and Romania which joined the EU in January 2007''. Citat iz djela nastalog 2009-e, koji teče preko povijesti i zemljopisa, gazeći razum i zanemarujući činjenice kao i sitnicu poput volje ili kolektivnog pamćenja Naroda, osupnuvši neznanjem i jednoumnošću, potječe iz dokumenta koji je potpisao izvjesni Roberto Belloni.

U svom priprostom traktatu, balkanski ekspert iz talianskog Trenta, g. Belloni piše i ovako: ''The Balkans might be backward, but they have the potential...'', ili ''...today the Balkans are better understood as a transitional concept, something not yet Europe, but on its way to European integration''. Toliko o tome, te post-sanaderovske 2009-e.

Tomislav Nikolić danas, s druge strane, ocjenuje kako ''njegova orjentacija Istok-Zapad slijedi vanjsku politiku koju je vodio nekadašnji doživotni predsjednik Jugoslavije JBT''. Naravno, radi se o periodu 1945-1980, pa i dalje do letalne 90-e. U intervjuu za agenciju Bloomberg, Nikolić kaže kako je ''u današnjim danima koncept Titove vanjske politike jedini pravi izbor''. Naš stručnjak za ''Balkan'' Belloni, zbori međutim: ''The predominant European perspective of the Balkans has been described as a form of Orientalism, part of a dichotomy between the rational and enlightened West and the feminine, passional and irrational Orient''.

Branili Zapad, završili na Balkanu

Nadmoćno, nema što. Sretni smo što je i Hrvatska u tom mixu, jedino što nije jasno kako je učeni Belloni svrstava na ''Balkan''? Valjda zbog toga što su Hrvati stoljećima ginuli kako bi spasili GeografijaSretni smo što je i Hrvatska u tom mixu, jedino što nije jasno kako je učeni Belloni svrstava na ''Balkan''? Valjda zbog toga što su Hrvati stoljećima ginuli kako bi spasili racionalni i prosvijetljeni Zapad od ženskog, strastvenog i iracionalnog Orijenta. Nevjerojatno, ali istinito. Branili Zapad, završili na Balkanu. Kolika je moć te geografije, to već izmiče običnom čovjeku suočenom s ekspertnom analizom.racionalni i prosvijetljeni Zapad od ženskog, strastvenog i iracionalnog Orijenta. Nevjerojatno, ali istinito. Branili Zapad, završili na Balkanu. Kolika je moć te geografije, to već izmiče običnom čovjeku suočenom s ekspertnom analizom.

Kako bismo završili s ''uvidom'' u WB, ili ZB, g. Bellonia, citat iz srca njegovog traktata biti će poučan: ''The EU resembles a neo-medieval empire characterised by overlapping authorities and divided sovereignty, multiple identities, fuzzy borders and various forms of external power projection''. S time da se tamo, ipak, može pronaći i jedan nadahnuti podnaslov: ''EUtopia, The Promises of Integration''. Ne bi to nitko bolje sročio. Tomislav Nikolić, za kojega ne znamo je li čitao Bellonia, posve sigurno zna o čemu ovaj govori, spominjući Tita, čiju bistu Ivo Josipović drži u svom uredu, ne želeći je prepustiti bankovnom vremenskom trezoru već nadolazećim generacijama budućih nasljednika, predsjednika RH.

Ljubomorno čuvanje biste u Srbiji je međutim pretočeno u službenu i učinkovitu politiku, balansiranja i licitiranja kao i dosad, kao i uvijek. Nikolić je shvatio u čemu je bila veličina Titove vanjske ''politike'', i ne samo Titove, jer karađorđevićevska nije bila bitno drukčija, što je uostalom jasno svakome tko zna tko je i odakle dolazi Nikolić.

No dobro, gdje je tu uopće poveznica? Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksej Meškov, poručio je pred par dana kako ne vjeruje da će se u bliskoj budućnosti EU proširiti na neku od zemalja Zapadnog Balkana. Kako je ZB ionako jedino Srbija, problema ne bi bilo. Na dubrovačkom Croatia forumu hrvatski su čelnici, međutim, poručili kako je ''europska integracija ZB-a za Hrvatsku strateški važna''.

Znači, Toma Nikolić drumom, Vesna Pusić šumom. Slično i Josipović i Milanović. Osim što ne razumiju kako Hrvatska nije na Balkanu, te je uporno trpaju u nepostojeći ZB, oni ne razumiju niti što govori predsjednik Nikolić, koji govori isto što i Rusi, da ih se ne gura ni na Zapad ni na Istok.

Stabiliziranje regije

Zaključak: Srbija zna što hoće, zna i što neće. Hoće Titovu politiku, neće ni na Zapad ni na Istok, ne pada joj na pamet odreći se ni EU-a, još manje Rusa. Hrvatska, odnosno ''hrvatski čelnici''? Nakon predsjednika Mesića i premijera Sanadera te njihovih euroatlantskih integracija, s Josipovićem i Milanovićem čeznemo za zapadnobalkanskom integracijom. Kao članica EU-a, što smo toliko željno iščekivali, žurimo na Balkan gdje nismo nikad pripadali, trtljamo o ZB-u koji ne da nema smisla, nego realno ni ne postoji.

Radi čega? ''Stabiliziranje regije pridonosi i stabiliziranju Europe'', poručila je ministrica vanjskih poslova Pusić. Kakve veze sve to ima s Hrvatskom, 28-om članicom EU-a, unatoč svim izjavama o hrvatskom interesu, hrvatski ''čelnici'' nisu uspjeli pojasniti, pogotovo u svjetlu najnovije, Titove politike, najdražeg im, balkanskog im partnera. Kako će se članica EU-a integrirati sa zemljom koja teži k nesvrstanosti i zapravo ne želi nigdje ostavši svugdje, ostalo je potpuno nejasno. Jedino je Titova bista na sigurnom, čekajući integraciju s Titovom politikom.

Mogli bismo reći, iako je izborna godina, na Pantovčaku ništa novo. Ah, taj slatki osjećaj pripadnosti antifašizmu. Sigurno je na to mislio predsjednik dr. Ivo II., ustvrdivši kako je ''proširenje mnogo više od geografskog pojma''. Eto što je moć geografije, udružena s pravom u simbiozi s glazbom. Balkans' look and feel. Maltene ''pesma Evrovizije''.

dr. Slaven Šuba

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 4-03-2024, 09:53:19

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.