Razloga za zabrinutost nema

Ministar Mirando Mrsić, koji kaže da Hrvatskoj treba investicijski ciklus kako bi izašla iz krize, kao i gospodarski rast, kao i još ponešto, jer kako je nedavno rekao gospodarski rast ćemo ostvariti kad se smanji nezaposlenost, priznao je kako je stigao kraj čuvenoj mjeri jednogodišnjeg zapošljavanja mladih. Najveći uspjeh Miranda Mrsića i ove vlade, pokazao se tako neučinkovitim sredstvom za ublažavanje krize. Rečenice koje izgovara Mrsić, a teku poput slapa čija se voda širi nekim dubokim jezerom, čije se obale naziru negdje u beskonačnosti, gube se dok ga čovjek sluša negdje u plavetnilu, ako ga ima, odnosno u oblacima, ili ništavilu, ako vas uspije uspavati svojom melodičkom, ritmičkom, političkom uspavankom.

Ta zamršena politika bez rezultata ali s fantastičnim učinkom po vlastitu karijeru i džep, nastavlja uvoditi Hrvatsku u jedno bolje, pravednije društvo. Nije to više ono besklasno društvo blagostanja kakvo je nekoć gradila Partija. Sada su sinovi i unuci na EUropskim linijama, postavljeni na pozicije obrane sveEUropskog poretka sreće i napretka. Uostalom, Big OneThe Big One se vratio iz dalekoga svijeta, donio i prenio bogata iskustva. Čovjek čije je geslo PravDa i dalje dijeli lekcije, očinske savjete, brine se o svojim posrnulim biračima poput Velikog Brata. Njegova podrška ne jenjava, barem dok anketari imaju posla za koji su i dalje EUropski plaćeni. Takozvane nevladine organizacije utržile su povećane prihode protekle godine, a sigurno će i u novom budžetu, kako god taj bio kljaštren i rezan. U EU-u nema mjesta rezanju ljudskih prava.izvjesni Puljiz neki je dan na državnoj dalekovidnici branio poredak i vlast, govoreći kako novci iz nepresušne EUropske blagajne ne samo da tek što nisu, nego da već stižu u količinama kakve su se i očekivale.

Odnosno da će stići do kraja ove godine, u iznosima i obrocima. Valjda će biti i za gladna usta pokoje Hrvatice i Hrvata, možda i poneko dijete. Ovrhe i deložacije se nastavljaju, ali tako mora biti. Dok ne dočekamo novce, svi se moramo poredati i ustrojiti prema potrebama, ne našim nego Zakona i Reda. Bez njih nema života, barem za Miranda Mrsića i ostale od 20-orice iz Plana 21.

The Big One se vratio iz dalekoga svijeta, donio i prenio bogata iskustva. Čovjek čije je geslo PravDa i dalje dijeli lekcije, očinske savjete, brine se o svojim posrnulim biračima poput Velikog Brata. Njegova podrška ne jenjava, barem dok anketari imaju posla za koji su i dalje EUropski plaćeni. Takozvane nevladine organizacije utržile su povećane prihode protekle godine, a sigurno će i u novom budžetu, kako god taj bio kljaštren i rezan. U EU-u nema mjesta rezanju ljudskih prava.

Ta i kod nas mogu samo rasti, što i čine. Očito je to i iz izjave Nevena Mimice, hrvatskog EUropskog političara od najvećeg formata, posvećenog zaštiti svih pola milijarde potrošača. Ne čudi stoga što sebe ne drži zecom nego lavom. Nije Neven svjestan što govori, jer jedan lav teško da može braniti 500m potrošačkih košarica, a vidjet ćemo kako će završiti na predstojećim izborima za EUropski parlament, zajedno s ostalim lavovima poput Joze Radoša i Olega Valjala. To su imena koja posve sigurno ulijevaju strah svojim protivnicima, ako ih uopće imaju.

EU avantura

I tako, EUropska se avantura hrvatska nastavlja nesmanjenom žestinom. Republika Hrvatska i dalje samo napreduje, a novinari su vjerojatno najviše profitirali. Sve ih se više šetucka u ovoj eri informatike i satelita do EUropskih prijestolnica i centara moći, pa i svuda okolo, kao nedavno do južne polutke Planeta. Bez njih teško da bismo znali što se događa, i koliko silnih HNSZaista, politika Hrvatske Narodne Stranke nepogrešivo vodi k jačanju stranke i države, pogotovo u koaliciji s partnerima snage SDP-a i SU-a. Ukratko, oni nestrpljiviji među nama samo se moraju još malo strpiti, jer ako je kriza i dalje tu, nema više nikakve sumnje da će i njoj doći kraj. Ako ne ove godine, onda sljedeće. A ako ne sljedeće, onda iduće.uspjeha RH žanje kao sad već čvrsto ukorjenjena EUropska dvadesetosma članica, novopridošla goropadna gospodarska sila s vladom koja je ''najbolja od svih vlada koje je Hrvatska dosad imala'', kako je to koncizno i nepogrešivo sročila ministrica vanjskih poslova, u trenutku nadahnuća svojim vlastitim djelom i likom.

Zaista, politika Hrvatske Narodne Stranke nepogrešivo vodi k jačanju stranke i države, pogotovo u koaliciji s partnerima snage SDP-a i SU-a. Ukratko, oni nestrpljiviji među nama samo se moraju još malo strpiti, jer ako je kriza i dalje tu, nema više nikakve sumnje da će i njoj doći kraj. Ako ne ove godine, onda sljedeće. A ako ne sljedeće, onda iduće.

U svakom slučaju, kako je jedan od ministara ove vlade slavodobitno izjavio na HRT-u još 2. srpnja protekle godine, ''ulazak u EU već se isplatio''. Možda je mislio da se isplatio EU-u, jer je Hrvatska već 1. srpnja uplatila, baš kao i 1. siječnja, baš kao što će i sljedećeg siječnja, pa idućeg, i onda opet, i tako opet... Suverene države uplaćuju gotovinu, baš kao i suvereni potrošači.

Uplati li vam netko novac na tekući račun, taj će vam biti na raspolaganju tek u 17 sati toga dana. Ako. Platite li vi nekome bilo što, novac odlazi s računa odmah. U EU-u, novac koji vam je ''na raspolaganju'', treba zaslužiti. Dobro osmišljenim i napisanim projektom, zamolbom, pa onda provedbom, nadzorom, odgovornošću i radom. To je ideja koja fascinira jednostavnošću, i pokazuje se dobitničkom osobito za uspješne vlade poput ove vlade.

Svijet najbolji od svih mogućih svjetova

Kako je ova naša trenutna vlada najuspješnija od svih dosada, može se zaključiti kako je Republika Hrvatska na pravom putu, i da ne treba s njega skretati. Ma što tko o tome mislio ili rekao. Uostalom, ako je ovaj svijet najbolji od svih mogućih svjetova, i ako su SKJ i SKH nepogrešivo vodili Hrvatsku u pravom smjeru, onda je i ova vlada posve sigurno najbolja, jer je EU najbolja unija od svih mogućih unija. I to objašnjava zašto i kako se 2. srpnja prošle godine ulazak u EU već bio isplatio.

Uopće, razloga za zabrinutost nema. Treba samo uključiti radio ili TV i poslušati Miranda Mrsića. Ili Slavka Linića. Jer ili je jedan ili je drugi tamo, negdje. I objašnjava sve što treba znati. I to je to, kako bi rekao The Big One. Alles in Ordnung. U Hrvatskoj ima više od 55 tisuća nevladinih organizacija, a mnoge od njih dobivaju izdašna sredstva, brinu se o ljudskim i manjinskim pravima.

Kako su prava manjina i određenih skupina često na dnevnom redu, očigledno je kako se novac troši na pravi način. Kako bi se ostvarila dotična prava. Isto je tako očito kako se za prava većine, koja ima sva ljudska prava i počesto terorizira, po logici stvari, manjine i određene skupine, nema što trošiti. Niti ima novca niti ima potrebe. Stoga je jedini mogući zaključak kako je situacija pod kontrolom, i kako je sve u najboljem redu. EUropska Unija isplatila se svim Hrvatima, i Hrvatska uz najbolju vladu ikad može samo naprijed.

dr. Slaven Šuba

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Uto, 27-02-2024, 05:39:39

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.