Detalji

Objavljeno: 15. kolovoza 2010.

Ono što karakterizira hrvatsku 'političku scenu', i to je scena u pravom smislu te riječi, svih ovih godina, potpuno je odsustvo demokratske rasprave kako unutar stranaka tako i među njima, o bilo kakvom važnom pitanju, odnosno podnošenje računa za razne projekte, u raznim njihovim fazama. A osobito pri njihovom izvođenju, zatim provođenju, pa zaključenju. Sve se to tiče podjednako vlasti i oporbe, jer ne treba ekstrapolirati nego na protiv, interpolirati uz prisjećanje na sve što se radilo, i kako se radilo. Proteklih 10-ak godina a i danas. Medijskim prostorima neprekidno defiliraju Kosori i Milanovići, Sanaderi i Čačići, ili njihovi sekundanti Šukeri, Linići, Milinovići i ini, ili pak pokoji AFŽ-ovski lik, u vidu raznih jurišnih trupa ponajčešće zastupajućih ove ili one 'ugrožene' ili 'zapuštene'. Tu su i dva, silno i neizmjerno popularna, predsjednika Hrvatske, kojima svaka respektabilna anketa već unaprijed zajamči prvo mjesto na ljestvicama političke popularnosti i, ergo, akceptiranosti u narodu – bez obzira na (ne)urađeno. Ali posve sigurno s obzirom na najavljeno, ili ispričano. Humor i smješak i dalje pale kod hrvatskog puka, makar ga tjerali u tor odmah sutra nakon dobre zabave.(S.Šuba)

Detalji

Objavljeno: 09. kolovoza 2010.

''Policija je iznimno sporo i nezainteresirano reagirala kad su proustaške skupine u Čavoglavama kamenjem, grubim vrijeđanjem, iživljavanjem i prijetnjama smrću napale novinarku HTV-a Ivonu Ramadžu i snimatelja HTV-a Krešimira Morića. Bili su izloženi atmosferi linča naočigled redara i uz (prešutni) blagoslov policije koja se dugo nije pojavljivala na mjestu događaja, priopćilo je Hrvatsko novinarsko društvo. U policijskom izvješću o skupu napad na novinare nije ni spomenut. Zahtijevamo da policija identificira napadače i da oni budu procesuirani. Svaki fizički napad i prijetnja novinarima ugrožava demokraciju i društveni poredak zemlje, ističe HND''. A prenose mediji.(S.Šuba)

Detalji

Objavljeno: 21. srpnja 2010.

Kapitalizam, jezivo je jednostavan. Kapital je moć, kapital sve kupuje. Oplođuje se investicijom, kreditiranjem, cirkulacijom i strpljenjem. Vrijeme radi za kapital. Čime mu se može suprotstaviti? Sigurno, posve sigurno, nitko mu se ne može suprotstaviti tko nema vlastitog kapitala. Vlastitih banaka. Vlastite kontrole, nad vlastitim ciklusima kruženja svog vlastitog, pa i svih drugih vrsta kapitala, radi li se o cirkuliranju unutar vlastitog sustava. Ili raznih podsustava. Jedini način kako se suprotstaviti vlasti tuđeg kapitala, vlastiti je kapital. Za to su potrebne vlastite banke, vlastiti resursi, vlastita proizvodnja, vlastiti ljudi s vlastitim radom, zapošljavanjem, idejama, investiranjem. Inače se pada u ropstvo, inače se upada u cikličke zamke globalizma, neoimperializma, liberalizma, neokolonializma. U zamke koje vode k omčama. Privid napretka, privid boljeg života, kad – tad vraća se kao bumerang. I ruši taj privid, kao kulu od karata.(S.Šuba)

Detalji

Objavljeno: 16. srpnja 2010.

''RH se zadužuje za 13.4 mlrd. kn, odlučeno je na sjednici vlade''. To je zaduženje ''priznanje upravljanju javnim financijama'', rekla je predsjednica Vlade. Ministar Šuker kaže da je ''osigurana stabilnost za provedbu reformi''. On još kaže da će rebalans proračuna biti u kolovozu ili rujnu i nakon toga će se odlučiti jesu li potrebna nova zaduženja. K tome, on se nada da će Vlada rashodovnu stranu zadržati u normalnim granicama. Šuker kaže i da imamo manji proračunski deficit ''od većine članica EU-a''. Sretnih li nas u Hrvatskoj; ljudi, žena, djece. Kad Šuker komparira, onda smo uvijek u plusu. Baš mi.''Ekonomski strateg SDP-a'' Branko Grčić izračunao je pak kako će samo kamate od 6.75% na ovaj dug, kroz sljedećih 10 godina, stajati Hrvatsku skoro 9 mlrd.kn, dok dr. Žarko Primorac smatra kako država visokom javnom potrošnjom generira deficit. Radimir Čačić, kao i obično, ne vidi ništa pozitivno ni u ovom novom zaduživanju. Nevjerojatno, neki prosječan građanin RH, čak odviše lako bi se mogao složiti s Čačićem. Znatno teže sa Šukerom. Šuker kaže kako na financijskom tržištu vlada povjerenje prema Hrvatskoj. To bi već mogao biti izvor sreće. Da počnemo s tim manjim proračunskim deficitom ''od većine članica EU-a''.(S.Šuba)

Detalji

Objavljeno: 14. srpnja 2010.

''Hrvatski turizam treba napraviti iskorak kako bi pokazao da je socijalno osjetljiv te se kreiranjem posebne ponude više približiti osobama s invaliditetom'', istaknuo je resorni ministar Damir Bajs, u Turističkoj zajednici grada Zagreba. Ministar je također naveo da je u prva dva tjedna srpnja u RH ušlo više putnika nego lani te da ove godine dolazi više kruzera. Znači, radi se o još jednoj pokaznoj vježbi, ovog puta u oblasti turizma. Zašto u Hrvatsku dolazi sve više kruzera? Zašto ministar Bajs govori o iskoraku prema osobama s invaliditetom? Više je razloga, jasno. Tako žele pravi gospodari hrvatskog turizma, nalogodavci svih naših ministara pa tako i g. Bajsa. Kao što je poznato, najprihodovnija grana hrvatskog gospodarstva premrežena je stranim investicijama, kapitalom koji zna kako ostvariti veće prihode, pa ulaže u svoj turizam, otud i sve više kruzera. Istodobno, dok se nekad govorilo o strateškoj potrebi razvoja elitnog turizma, nikad nije prestala jagma za sve većim brojkama, jer svatko tko dođe nešto troši, iako se tamo od 2000-ite godine stalno slušalo o potrebi 'okretanja' k elitnom gostu i kreiranju takve ponude.(S.Šuba)

Detalji

Objavljeno: 27. lipnja 2010.

'Legendarni' saborski zastupnik iz Istre, Damir Kajin, nedavno je ustvrdio – u svom stilu – u Hrvatskom državnom saboru kako "svi znamo da na Bleiburgu nitko nije ubijen". Njegov – 'učeni' – kolega, Milorad Pupovac, izrekao je ovih dana kako "Bleiburg nije mjesto stradanja, nego obnavljanja ideologije". Aktualni predsjednik RH Ivo Josipović ustvrdio je, pak, u Strasbourgu prvog dana ljeta kako "nijedan narod u konfliktu ranih devedesetih nije kriv"... Josipović je spomenuo i niz individualnih zločina nad ljudima drugog etničkog porijekla, "prije svega nad Srbima iz Hrvatske"... Nakon posjete Bleiburgu, gdje su "osim krivih stradali i nevini'', čime je – po svom mišljenju – zaokružio to poglavlje iz hrvatske povjesti, pa nakon govora u Strasbourgu, Josipović je zaokružio natrag te stigao do Brezovice u sisačkom području, gdje je onako usput odlikovao četvoricu antifašista, odnosno SUBNORovaca, odnosno SABHovaca. Tamo su antifašisti proslavili svoj veliki praznik, ne mareći, naravno, za istodnevni događaj na Žumberku. Tamo su Jazovku, na licu mjesta, komemorirali neki Hrvati, koji očito nisu dobili poruku o zaokruživanju, i zatvaranju poglavlja, itd.(S.Šuba)

Detalji

Objavljeno: 23. svibnja 2010.

U suvremenoj fizici postoji kvantna teorija polja. Dotična se polja mogu stvarati ili poništavati, a važnu ulogu pri raznim događajima igra i vakuum. Slično, u modernoj političkoj metafizici, postoji potreba za kreacijom ili anihilacijom. Raznih pojmova, događaja, procesa, stavova, pa i čitavih politika, a može se reći i pojedinaca, odnosno njihovog udruživanja ili razdruživanja, smjerova ili ponašanja, kao i utjecaja ili njegovog brisanja, na određenom području i u određenom razdoblju. Kao u fizici, i u politici koja daleko više veze ima – barem u mirnodopskom razdoblju – s metafizikom, vrlo je bitan i svojevrstan politički vakuum. Taj često zna biti vrlo složene strukture, i zapravo sadrži potencijal za svakakve pojave, pa i za prilično neslućene mogućnosti. Moglo bi ga se nazvati i Velikim Mrakom, carstvom tmine; iz nečeg takvog, logično, svakakve ideje i pojave emaniraju, odnosno stvore se 'niotkud'.(S.Šuba)

Detalji

Objavljeno: 19. svibnja 2010.

U Hrvatskoj, dva su broja konstantno prevelika, moglo bi se reći, a mnogi imaju takav osjećaj. Broj nezaposlenih, koji izravno govori o slabosti hrvatskog osiromašenog gospodarstva, unutar deindustrializirane zemlje s marginalnim tehnološkim potencijalom i zastarjelom infrastrukturom, i – što je najgore – 'jugoslavenskim' formatom razmišljanja i upravljanja posvuda i u svim strukturama i upravama. Možda se nekima postojeći format čini naprednim, jer okrenuti smo k EU (voljom naše neizmjerno kreativne politike najuže povezane s 'privredom'). otvorili smo granice i privukli uvoznike, investitore, istražitelje i turiste. Objektivno, i dalje smo nedoraslom organizacijom i razraslom birokracijom bliži srednjovjekovlju, nego nekoj od suvremenih zdravih svjetskih ekonomija, koje traže i pronalaze rješenja, unatoč čak i globalnim krizama, usprkos snažnim potresima kao i komparativnim nedostatcima s kojima je skoro svatko ovih dana suočen.(S.Šuba)