Boris TadićVeleposlanik jugoslavenske kraljevske vlade, Konstantin Fotić, vodio je 3. travnja 1941. godine s američkim predsjednikom Rooseveltom razgovor o kojem je kasnije tvrdio da mu je Roosevelt izjavio: ''Zar vi ne mislite da bi za vas Srbe mnogo bolje bilo postati ponovo homogena država i odvojiti se od vaših zapadnih provincija? Tako biste ponovo postali jaki i ne biste trošili snage u beskrajnim domaćim problemima i diskusijama.'' Jednom poslije, u srpnju te godine, nastavio je Roosevelt otvoreno: ''Nitko od nas danas ne zna je li mudro, u interesu održavanja mira, sputavati Hrvate da se ne uhvate u koštac sa Srbima i obrnuto.''(S.Šuba)

Add a comment Add a comment        
 

 

Jadranka KosorHrvatsko se mudro i najmudrije rukovodstvo toliko puta, može se slobodno reći već bezbroj, oglasilo na način koji bi već odavno i u neutralnog promatrača izazvao podozrenje. Ili bar upitnik: što oni zapravo misle reći? Jadranka Kosor je sve rjeđe jasna, za razliku od bivšeg predsjednika, koji je kristalno bistar, te od aktualnog pantovčanskog lidera, koji je do bola proziran. Što li je mislila kad je rekla kako je ''Purda žrtva Miloševićeva režima''? Tko bi ga znao. Pa ipak, živimo u 2011. godini, bacimo li pogled na kalendar. Režim je – Tadićev, politika je ista – velikosrpska, razlika je u tome što se Milošević krio iza 'spontano' pobunjenih Srba, pa iza paravojnih i 'nekontroliranih' jedinica, te iza moćne JNA koja je 'održavala poredak i razdvajala zaraćene strane', itd. Tadić takav arsenal nema na raspolaganju, ali ima nešto još puno, puno moćnije: nema pravog protivnika. Ima samo – suradnike. Po Srbiji, ali i po Hrvatskoj.(S.Šuba)

Add a comment Add a comment        
 

 

brojkeU državi kojom ne vladaju ni matematičari ni fizičari ni kemičari, niti itko od zloglasno bistrih ljudi – ali očito nedovoljno bistrih da oni kažu što bi možda trebalo raditi, moguće iz jednostavnog razloga što imaju veći IQ, više morala, više kredibiliteta, ili jednostavno bolje znaju matematiku i logiku, s čime je u uskoj vezi i ekonomija, za koju isto svake godine dodjeljuju Nobelovu nagradu – očito brojevi ne predstavljaju ništa.(S.Šuba)

Add a comment Add a comment        
 

 

Marek MarczynskiMarek Marczynski, autor nedavnog izvješća Amnesty International-a s kraja prošle godine, ozbiljna je osoba, istovremeno 'zabavna', koja zna reći i ovo: ''Na neovisnim je i nepristranim sudovima da odluče tko je počinio ratni zločin; nije posao Ministarstva pravosuđa da dolazi s takvim općenitim zaključkom. Vjerujemo da nedostaje popis koliko je gdje i kako zločina počinjeno, da znamo imena svih žrtava i svih počinitelja, uključujući one sa zapovjednom odgovornošću. Taj se napor još nije poduzeo; to nije samo naša ocjena nego i ocjena hrvatskih nevladinih organizacija, a to potvrđuje i primjer Siska. Sisak je primjer i za etničku pristranost. Tamo su u najmanje 100 sudskih postupaka počinitelji bili Srbi, što je u redu jer svim počiniteljima treba suditi, ali istovremeno nema nikakve sumnje da su zločine u Sisku počinili i Hrvati.(S.Šuba)

Add a comment Add a comment        
 

 

Vijeće Europe''Parlamentarna skupština Vijeća Europe (VE) prihvatila je u prošli tjedan u Strasbourgu tri rezolucije koje se odnose na zemlje bivše Jugoslavije - o zaštiti svjedoka, obvezi država članica da surađuju u suđenju za ratne zločine te o pomirbi i političkom dijalogu'', kaže vijest. Nadalje, talijanski izvjestitelj Pietro Marcenaro je, obrazlažući rezoluciju o pomirbi i političkom dijalogu u zemljama bivše Jugoslavije, kao najveće zapreke na tom putu naveo pitanja nestalih, izbjeglica i progona ratnih zločina te utvrdio da potpuna pomirba ovisi o brzini rješavanja tih pitanja.(S.Šuba)

Add a comment Add a comment        
 

 

Boris TadićSvako doba nosi i briše svoje strahove i svoje tlapnje, svoja uvjerenja i svoja razmimoilaženja. Kroz čitavu svoju povijest još od osamostaljenja, Srbija je rabila fleksibilnu politiku ne bi li ostvarila svoje ciljeve, istodobno ili naizmjence pokazujući vučju stranu ljudske prirode a i oblačeći janjeću kožu. Kad, odnosno dok, ne bi sazreli uvjeti za beskompromisni atak, znači za vojnu agresiju, rušilački napad i slabo prikriveni genocid, Srbija bi pribjegavala izigravanju žrtve, bezočno grabeći priliku za konflikt čim bi je bilo – a stvarajući 'slučajeve' kao od šale kad ih bilo za pravo i ne bi – i ne odustajući od svojih aspiracija ni u jednom trenutku i ni pod kojim uvjetima.(S.Šuba)

Add a comment Add a comment        
 

 

Godfrey BloomBritanski euro-zastupnik Godfrey Bloom, inače pripadnik otočke Nezavisne stranke, ustvrdio je u zagrebačkom Europskom domu kako članstvom u EU-u Hrvatska ne bi ni na koji način napredovala. Naime, ne treba nam politička unija kako bismo trgovali. Možemo uživati u partnerstvu putem ugovora o slobodnoj trgovini, kaže on, i treba mu vjerovati. Bloom zna što govori, posebno i kad kaže kako Europska komisija kroji zakone, jer 3 od 4 britanska zakona donijeli su strani birokrati koje nije izabrao narod. A najgore je što europsko zakonodavstvo ljudima propisuje što smiju činiti, reče Bloom.(S.Šuba)

Add a comment Add a comment        
 

 

krinkaKako smo rekli u prošlom članku, prošla je godina vjerojatno – ipak – bolja od nastupajuće. Naravno, tako ne mora biti, jer «skor» se obračunava tek kad se crta podvuče. Na kraju balade. Nekim je baladama, ipak, konačno došao kraj. U času kad jedan od par sveprisutnih Baga subsumira na jednoj ne-hrvatskoj televiziji navodnu 83%-tnu podršku Hrvatske Josipoviću, što ima težinu od prilike na razini Ipsos-Pulsovih, odnosno Jandrokovićevih 63% u korist EU-a, treba reći da je već s početkom nove 2011. te s uhićenjem Tomislava Purde pala krinka, ako je uopće nešto od nje i bilo negdje još prisutno i preostalo, s takozvane 'zapadnobalkanske' tobože pomirbene, jasno teledirigirane, izrazito kukavičke i efektivno defenzivne te efikasno antihrvatske vanjske politike koju su u proteklih 11 godina vodile sve hrvatske vlade, tri predsjednika vlada RH, te oba predsjednika države.(S.Šuba)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zapadni BalkanS prolaskom još jedne, vjerovatno gore od prethodne joj godine, vrlo vjerovatno ipak bolje od nastupajuće – red je podvući par crta. Hrvatska danas? Nakon prvog svjetskog krvoprolića i raspada Austro-Ugarske, voljom Velikih nastade Jugoslavija. Naravno, bijaše to prikladno ime za Veliku Srbiju. Potom, nakon velikosrpskog terora i drugog svjetskog klanja, došla je još žešća, još 'suptilnija', još perfidnija Jugoslavija. Ponovo isto, ali na drugi način i u posve drukčijem paketu. Bit osta ista.(S.Šuba)

Add a comment Add a comment        
Pon, 17-06-2024, 18:57:43

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.