Telekomunikacije i pristup Internetu

Činjenicu kako su telekomunikacije osnovni preduvjet bilo kakvog ozbiljnijeg makroekonomskog telefongospodarskog planiranja i uspjeha, u okolnostima realnog okruženja privrednih subjekata, ali i uvjeta života građana svake države, ne treba više posebno obrazlagati. Upravo telekomunikacije, nerijetko, služe kao primjer utjecaja tehnologije na svakodnevni život i dramatičnu brzinu promjena života svakoga od nas. Pred 150 godina, 26. listopada, tada 27 godišnji, a danas ipak potpuno zaboravljeni Johann Philipp Reis iz Fridrichdorfa (Hessen) je na predavanju u Fizikalnom društvu u Frankfurtu predstavio svoj izum, uređaj-telefon.

Naziv predavanja "O presađivanju tonova na željenu udaljenost posredovanjem galvanske struje", uopće nije dao naslutiti posjetiteljima da će prisustvovati početku uzbudljivog, evolutivnog razdoblja, novog načina međuljudske komunikacije. Demonstracija prijenosa glasa provedena je na uređaju rukom rađenom iz drva, s membranom od životinjskog crijeva spojenom na elektrodu. I dok je prvi čovjek koji je stupio na Mjesec astronaut Armstrong, pomno, još na Zemlji, odabrao riječi koje će izgovoriti potpuno svjestan njihove budućnosti, mladi Reis, svoju je demonstraciju proveo besmislenom rečenicom: „Konj ne ždere salatu od krastavaca."

Prvi veliki korak - izum telefona

Neuspješnosti prihvaćanja njegova izuma u svakodnevnici u tom trenu vremena, svakako je doprinijela činjenica da je izum bio „jednosmjeran", tj. nije zamišljeno da se komunikacija odvija dvosmjerno i istovremeno između dva sugovornika. Funkcioniralo je poput telegrafije „govorom". Petnaestak godina kasnije uz brojne druge izumitelje, telefon u obliku kako ga danas doživljavamo „zaokružio" je Alexander Graham Bell, porijeklom Škot, u Americi 1876 g.

Danas, 150 godina kasnije telekomunikacije opet doživljavaju dramatičnu promjenu zahvaljujući eksplozivnom tehnološkom razvoju i korisničke prihvatljivosti cijena raznoraznih uređaja potrošačkog društva, čije korištenje uvjetuje telekomunikacijska infrastruktura, preciznije „internetski pristup". Posljednjih godina, najrazvijenije zemlje svijeta, razumjevši sve komparativne prednosti Interneta, u okolnostima ekonomije globalizma za građane i gospodarstvo poduzimaju sve, u okvirima državne ingerencije, kako bi što prije izgradili internetsku infrastrukturu društva za XXI stoljeće.

Od zakonsko regulatornih pravnih akata do razine Ustava, pa do operativnog djelovanja kroz tijelo regulatora Internettelekomunikacijskog tržišta države. HAKOM (Hrvatska Agencija za poštu i elektroničke komunikacije), regulatorno tijelo države, nedavno je donijela dokumente Strategija razvojaNužnost promjenaPromjene koje traže lustracijsku pobjedu novih lica nove političke elite, koja će u praksi „vladanja državom" na stručne pozicije postavljati uistinu stručne ljude, umjesto poltronskih stranačkih aparatčika, a potonji, svake 4 godine i te kako „s razlogom" strepe od postizbornog saziva Sabora. Uostalom, SDP-ovsko „posttuđmanovsko" kadroviranje i nakon 10 godina još je upečatljivo, ne samo kao sjećanje, već i po mnogim i danas neuklonjenim posljedicama širokopojasnog pristupa 2012-2015 i Provedbeni program strategije (2012 – 2013), koji bi trebali „motivirati" operatore na tržištu Hrvatske da započnu investicijske cikluse i dovedu Hrvatsku na razine razvijenih zemalja.

Ovi dokumenti, na razini svoje načelnosti i dobrih želja, su krasni i divni, a u stvarnosti svakodnevnice čini se kako samo nedostaje dobra vila sa svojim čarobnim štapićem, da se planirano i ostvari. Naime, kao i u svim ostalim sferama života u našoj državi, tako i u području telekomunikacija ozbiljnije promjene na bolje, mogu se očekivati ako se promjene dogode ovog prosinca na izborima. Promjene koje traže lustracijsku pobjedu novih lica nove političke elite, koja će u praksi „vladanja državom" na stručne pozicije postavljati uistinu stručne ljude, umjesto poltronskih stranačkih aparatčika, a potonji, svake 4 godine i te kako „s razlogom" strepe od postizbornog saziva Sabora. Uostalom, SDP-ovsko „posttuđmanovsko" kadroviranje i nakon 10 godina još je upečatljivo, ne samo kao sjećanje, već i po mnogim i danas neuklonjenim posljedicama. A već se iz ovog tabora kukuriku pjetlića najavljuje sličan, „temeljitiji" scenarij imenovanja u slučaju, po njima, izvjesne izborne pobjede.

Velika Britanija

No, pogledajmo telekomunikacijske činjenice zemlje što ju svakako možemo svrstati u najrazvijenije EU članice, Velike Britanije. Podaci koje je pred par dana prezentirao nacionalni regulator Ofcom, u izvješću „State of the communication nation", a koje govori detaljnije o pokretnoj i nepokretnoj mreži, pokrivenosti i kapacitetima jasno nam kazuje gdje su telekomunikacije Hrvatske danas i „kada će dosegnuti" razinu država, s kojima bi naši građani i gospodarstvo trebali biti ravnopravni u novoj zajednici. Naime, danas 58% kućanstva Velike Britanije ima dostup do Interneta sa brzinama iznad 24 Mb/sek, a u Hrvatskoj, standardno pruža se brzina pristupa do najviše 4 Mb/s, što je u praksi, za većinu korisnika još uvjet „teoretska brzina" jer njihova „bakarna parica" to ne omogućuje.

U Britaniji, danas svega 14% kućanstava ima Internet pristup s brzinama manjim od 2 Mb/s, a na što se „država" obavezala osigurati svim kućanstvima do 2015 g. dakle, bitno bolje od plana, jer i bivši monopolist British Telecom (BT) Internetpred par dana objavio je svoj uspjeh izgradnje širokopojasne mreže. Naime, do kraja 2014. optička će infrastruktura povezati 2/3 svih kućanstava na području Velike Britanije. Za razumijevanje, optičkom se mrežom Internet koristi sa brzinama iznad 100 MB/s, pa usporedimo to sa onim što velikoj većini građana Hrvatske osigurava HT: brzine do 4 Mb/s!

Za tako obiman posao BT upravo upošljava 250 dodatnih inženjera uz planiranu širokopojasnu investiciju od 2,5 milijardi GBP, neophodnu za Vladino obećanje stvaranja najbolje širokopojasne mreže Europe do 2015. g. Jednostavnim riječima BT pojašnjava što to znači za Britaniju:

„Očekuje se, kako će svagdje dostupan širokopojasni Internet biti stimulans britanskom gospodarstvu, poticaj regionalnom razvoju i udovoljiti potrebama društva koje želi iskusiti sve prednosti tehnologije. Ova investicija znači nove poslove i radna mjesta danas, ali i dozvoljava nam da gradimo digitalno društvo i infrastrukturu neophodnu za poslove sutrašnjice".

Konkretno, danas oko 6 milijuna domaćinstava u Britaniji ima dostup do optičke infrastrukture, do kraja iduće godine biti će umreženo 10 milijuna kućanstava, a projekt će biti završen godinu dana ranije od plana.

Politička uvjetovanost

Posebna je briga izgradnji internetske infrastrukture posvećena ruralnim područjima koje tržno orijentirani operatori, poslujući logikom profita, „zaobilaze u širokom luku". Hrvatska ispremrežena raznoraznim lobijima i interesnim grupama, opterećena osobnim interesima i stranačkim križaljkama, upravo kroz primjer regulatornog tijela HAKOM-a, utjecaja na djelatnost telekomunikacija, odabira njegovih čelnika kroz proteklo desetljeće te efekta – današnjeg stanja telekomunikacija Hrvatske, jasno ukazuje zašto su potrebna „nova lica" na političkoj postizbornoj sceni.

Damir Tučkar, dipl.ing

 

Pon, 21-06-2021, 14:54:51

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.