ANOM

Što je ANOM?

U ovim vrelim ljetnim danima, zaokupljeni Europskim nogometnim prvenstvom, u Hrvatskoj potpuno, ali i u svijetu „slobodnog tiska i neovisnog novinarstva“, medijski je potpuno zaobiđena vrlo značajna informacija, globalnih razmjera i posljedica. I sam sam do informacije došao zapravo slučajno, prateći informatičko-telekomunikacijske portale, te se susreo s tehnološkim „čudom“, smartphoneom (pametnim telefonom) marketinški zvanim ANOM.

ANOM se reklamirao kao posljednje čudo tehnike koje omogućuje nedodirljivu privatnost u potpuno sigurno kriptiranoj komunikaciji korisnika. U biti, površno sagledano, ANOM (skraćeno od ANONIMITY) je smartphone koji onemogućava bilo kakvo praćenje ili snimanje tekstualne, glasovne komunikacije, pa čak i GPS lociranje. Uređaj ANOMposjeduje sigurni tekstualni „kanal“ komunikacije, za što je zaslužan poseban računalni program. ANOM radi isključivo u tzv. zatvorenoj mreži, u komunikaciji s istim ANOM uređajem, u tzv. vojnom stupnju enkripcije poruka putem sigurnih PROXY poslužitelja mreže (da ne ulazimo u tehničke pojedinosti, to su „uređaji“ koji kroz međumreže prosljeđuju komunikacijski promet). Nije nevažno reći da je ANOM imao i tzv „kill switch“ ili „gumbić“ kojim je korisnik mogao potpuno i bez mogućnosti oporavka izbrisati sve kontakte i sve podatke u memoriji.

Sada je čitateljima već jasno koje mogućnosti takav pametni telefon pruža svojim vlasnicima, te koja je „društvena skupina“ odmah uočila prednosti ovog 2000 američkih dolara vrijednog uređaja. Dakako, san svih svjetskih trgovaca drogom bio je dokopati se ovih pametnih telefona, jer njihovi poslovi globalno vrijedni milijarde američkih dolara, upravo vape za anonimnošću i skrivenosti od očiju policije cijelog svijeta.

Obični pametni telefoni, odavno je to poznato, lako se slijede, prisluškuju, čitaju, memorijski kopiraju, neovisno, skidali vi bateriju iz uređaja ili ne. Dobro, bez baterije malo se otežava posao posebnim službama, ali, u konačnici nije presudno. Ako „nekome“ zatreba što više podataka o vama. A sve policije ovog svijeta i sve obavještajne agencije ionako smatraju da ih zakonodavni okvir samo sputava u radu. Slično kao što i političari vole „medijske slobode“ sve dok imaju upliv na vlasničku strukturu koja onda kreira „istraživalačko novinarstvo“. No, to je opet posebna tema.

Operacija Trojanski štit

Završetak višegodišnje policijske operacije nazvane u FBI Trojanski štit, zbivao se sredinom lipnja ove godine, na tri kontinenta, Amerika, Australija i Europa, kad su obavljena i masovna uhićenja (oko 800 kriminalaca). Interesantno, jedino u SAD-u nije bilo moguće provesti uhićenja, budući da zakon (privacy laws) onemogućava policiju u prikupljanju osobnih poruka američkih građana. Prema policijskim izvješćima i sudskim spisima, koje je objavio Vice News, ova je operacija bila golema, višegodišnja policijska globalna prevara, za koju nisu dana pojašnjenja zašto je prekinuta. Vice news je internetsko-medijski kanal lociran u New Yorku pokrenut 2013 g., koji se promovira kao izvor što obznanjuje važne, ali medijski podzastupljene teme („under-reported stories").

No, pođimo redom, kako je sve počelo. Poznato je da su kriminalne skupine godinama tragale za načinima anonimnosti i sigurnosti u globalnoj komunikaciji, pa su tako neko vrijeme koristili i usluge kanadske Phantom Secure kompanije. Kada je 2018. god. zbog „problema sa zakonom“ kompanija zatvorena, bivši „korisnici“ su jedva čekali pojavu rješenja njihovim poslovnim problemima. U to je vrijeme FBI ogranak u San Diegu surađivao s nama i enkripcijadanas „nepoznatom osobom“, očito tehnološkim „geekom“ (genijalcem) koji je razvijao „next generation“ enkriptirane uređaje, namijenjene upravo kriminalnim skupinama. Ne treba posebno tumačiti kako je ta „nepoznata osoba“ bila pod ozbiljnim optužbama suočena s prijetnjom dugogodišnjeg robijanja. Dobivši „ponudu koju nije mogao odbiti“, razvio je ANOM. Distribucija uređaja obavljana je kroz bivšu mrežu 3 suradnika ukinute Phantom kompanije. FBI je vodio ovu međukontinentalnu operaciju (Australska AFP zvala ju je operacija IRONSIDE) gotovo 4 godine, jer naravno, kvaka za kriminalne skupine je bila u tome, što je komunikacija ipak imala „nevidljivu“ funkciju, dostave kopija poruka teksta direktno na FBI poslužitelje.

Nema pojašnjenja zašto je ova očito jako uspješna operacija kojom su zadani ozbiljni udarci organiziranom kriminalu svijeta – ukinuta. Špekulacije su dakako, da je možda netko u „snagama reda propjevao korisnicima ANOMA“, no vjerojatnije je da su ključnu ulogu odigrala tri faktora: sumnja da su kriminalci saznali za operaciju, ono što se oprezno navodi kao „pravne prepreke“ možemo samo protumačiti kao nelegalno djelovanje, te strategija vođenja operacije. Također nije na odmet spomenuti TKO su u Europi i svijetu izvan SAD-a, bili najznačajniji korisnici ANOMA: Njemačka, Nizozemska, Španjolska, Australija i Srbija (nadam se da i naša SOA prati slučaj)!!!

Kada danas promatramo i neka uhićenja i pronalaske velikih količina droge u RH, namijenjene EU tržištu u posljednjim godinama, ne možemo se oteti dojmu kako je suradnja RH s DEA i FBI samo posljedica ove supertajne operacije. Dvojbe ostaju glede dozvola policijama o prikupljanju komunikacija, izvan SAD-a i Australije, sa ili bez posebnih sudskih odobrenja ili čak i „zbog tajnovitosti i sigurnosti“ i „zaobilaženja“ sudova, pa i možda „vlasti“ ponekih „manjih zemalja“. Posebno ako je riječ o državljanima tih „malih zemalja“, neovisno što su kriminalci u „globalnom businessu“. Jer, jednom ustanovljeni pravni presedani, ponekad se mogu primijeniti i na druge građane?

RH, telekomunikacije, tehnologija

Poanta priče o globalnom udaru na narkokartele svijeta može se svesti na tehnologiju, na policijsku operaciju, na pravne aspekte i ljudska prava. Ipak, treba sagledati cjelinu, da su prvi uređaji u Australiji poklonjeni „korisnicima“, koji su ubrzo oduševljeni proširili glas zadovoljstva „budućim korisnicima“, jer, AFP je „pustio“ nesmetano „odvijanje poslova“, očito, jako, jako pazeći da ne procure informacije o globalnom nadzoru. Time se opet potvrdila prastara poslovica „Timeo Danaos et donat ferentes“, ili kako „darovima“ ne treba uvijek vjerovati i prihvaćati ih Telekomunikacijebezrezervno.Kada smo već prodali telekomunikacije za bescjenje, u vremenima kada se tomu trebalo suprotstaviti, a glavni protagonisti tog „posla“ su danas, bogato nagrađeni, uživaju svoje umirovljeničke dane, valjda je onima kojima to treba biti, jasno, kako u RH nema „ustavom zagarantirane tajnosti komunikacija“. Zar tome ne svjedoče svako malo prezentirane snimke telefonskih razgovora bilo sitnih političkih ribica (kao npr. Milan Bandić i kompanjoni), bilo svojevremenih krupnih političkih riba npr. vezano uz suđenja u Haagu, razgovora koji su postali „dostupni“ kada je zatrebalo?

I dok zahvaljujući talentu pojedinaca, informatička industrija u RH, udaljena od interesa politike, grabi krupnim koracima, ponekad i u svjetskim razmjerima, zbog telekomunikacija kojih se „država“ odrekla (npr. Slovenija to NIJE učinila) zauvijek je propuštena prilika državnog sigurnog prihoda, tehnološkog razvoja i sigurnosti Hrvatske. Sada je potrebno naći način i zadržati bar sigurnost i legalnost rada telekomunikacija, pod nadzorom, pa makar i po cijenu „svađe“ s „velikim“ partnerom. Slučaj ANOM i u Hrvatskoj traži pojašnjenja, barem nadležnima i odgovornima.

Damir Tučkar, dipl.ing.

Sub, 25-09-2021, 13:43:20

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.