Vuk dlaku mijenja Jergović ćud ne ili odgovori Jergoviću na javno postavljena pitanja!

 

U svojoj kolumni Jutarnjeg lista, od 14. listopada 2008., višestruko nagrađivani i hvaljeni, odnosno već neko vrijeme politički podoban književnik Miljenko Jergović obrušio se na stav predsjednika hrvatskoga PEN centra Zvonka Makovića o nepotrebnosti pristupanja nekakvom Balkanskom PENu. Naime, bivša veleposlanica Srbije, ili kako se već zvala ta zemlja u to vrijeme, u Norveškoj i predsjednica srpskog PEN centra Vida Ognjenović, nedavno je objavila pokretanje inicijative za osnivanje regionalnoga balkanskog PEN-a. G. Zvonko Maković ispravno zaključuje kako je srpska inicijativa za Hrvatsku bez smisla, jer bi “kolege željeli biti nešto što su nekoć u političkom smislu dijelom bili, a to je da su imali veće regionalno značenje nego što ga danas imaju”.

Ova je konstatacija postala Jergoviću “crvena krpa” pred očima, pa se poput zapjenjenog bika u areni krcatoj čitateljima Jutarnjeg vređalačkom žestinom okomio na “zabadala koplja” u njegovu plećku. Naime, tako jednostavnom konstatacijom g. Maković je prozreo samu srž inicijative iz Beograda, a “naš” Jergović s druge strane srcem i dušom podržava svako “produbljivanje kulturnih veza” s istočnim susjedima.

Kao svoju argumentaciju potrebe da se to doista i dogodi, Jergović postavlja i neka pitanja. Budući da pretpostavlja u skladu sa svjetonazorom koji on i njegovi istomišljenici imaju da su odgovori na njih samo po sebi razumljivi, pokušati ću, kao laik iz književne problematike, ipak dati odgovore što se ponešto razlikuju od Jergovićevih nada i želja.

Jergović se pita: Govori li se i na Balkanu istim ili vrlo sličnim jezicima? Jesu li nam okupatori bili zajednički i jesmo li stoljećima živjeli unutar istih državnih granica? Jesu li takve povijesne okolnosti stvarale i nekakvu srodnost kultura i je li iz te srodnosti nastajalo nešto što bi bilo civilizacijski relevantno i što je nadživjelo svaku okupaciju? Je li Balkan, većim svojim dijelom, bio pod komunističkim društvenim uređenjem? Jesu li balkanske države, s izuzetkom Grčke, Turske i Austrije (koja možda jest, a možda i nije balkanska država), danas u procesu tranzicije u parlamentarnu de-mokraciju i kapitalizam? Je li taj proces u svim zemljama među ostalim rezultirao urušavanjem sustava vrijednosti,buđenjem fašizma, tablo-idizacijom društva i banalizacijom onoga što se smatralo slobodom u vrijeme kad slobode nije bilo?

Pokušao sam sam sebi dati odgovore na ta postavljena pitanja, idući redom s pitanja na pitanje, a imajući u vidu Jergovićevu tvrdnju kako g. Maković inicijativu rečene Vide Ognjenović tumači kao “politički čin”. Moram priznati da svi odgovori ipak nisu, kako Jergović tvrdi, pozitivni.

Odgovor na pitanje prvo: Za Jergovića jezik “na Balkanu” nam je isti (ili sličan). Vjerojatno je mislio na hrvatski i srpski, možda da se opet zove srpsko-hrvatski i da to ugradimo u Ustav? Budući da se radi o inicijativi osnivanja Balkanskog PENa, glede “istog” jezika morali bi smisliti što ćemo s makedonskim, bugarskim, albanskim (možda Albanija i Kosovo nisu Balkan po Jergoviću?), a bogme nisam siguran da baš govorimo i pišemo na isti način i istim pismom i mi i Srbi i “Bosanci” i Crnogorci i “lale”…. A i ono što nas veže, ponešto u daljnju prošlost, po Vuku, seže! (Kada smo već kod Vuka, grad Zagreb ga još uvijek smatra počasnim građaninom i nitko ne poteže u Gradskoj skupštini pitanje opoziva. Očito, Jergovičevci su još brojni i utjecajni.)

Odgovor na pitanje drugo: Dragi kolumnistu Jutarnjeg, okupatori nam nisu bili zajednički, čak što više, u istoj tvorevini smo bili prisilno s pripadnicima "vašeg" naroda! Iz ovog vašeg pitanja jasno proizlazi kako uopće ne razumijete niti poštujete sredinu koja vama kruh daje. No, kao plaćeno pero revno obavljate dani vama zadatak sijući opet sjeme, koje je ne tako davno, izraslo u korov što je mukom isčupan s hrvatskih njiva.

Odgovor na pitanje treće: Da, ovdje su Vam konstatacije djelomično točne. Naime, stoljetna okupacija Hrvatske jest “stvorila i srodnost kultura”, posebno u ovo doba medijskog manipuliranja prostorom, pa je i Hrvatsku preplavio val “turbofolk kulture”. Možda ste to i priželjkivali, kako će se zauvijek i u Hrvatskoj “cupkati Žikino kolo”, kao “civilizacijski čin što je nadživio okupacije”, no zaslugom g. Tuđmana i hrvatskih građana to se ne će dogoditi.

Odgovor na pitanje četvrto: Da, zemlje Balkana jesu bile pod komunističkim društvenim uređenjem. U Vašem ste pitanju jedino izostavili konstataciju da to nisu, posebno u Hrvatskoj, učinile dobrovoljno, kao što niste napomenuli da su ostali nekažnjeni svi zločini vremena te diktature, a u kojima su Hrvati bili najveće žrtve!

Odgovor na pitanje peto: Da, slažem se, “svi smo” u fazi tranzicije ka parlamentarnoj demokraciji i kapitalizmu. Jedino opet niste napisali kako su, barem u Hrvatskoj, “bivši” ostali nelustrirani iz politike, što im je i omogućilo da su danas “vodeći kapitalisti i promicatelji” procesa demokracije. Tranziciju iz provoditelja “proleterske diktature” u “perjanice demokracije”, uspješno su obavili.

Odgovor na pitanje šesto: Da, djelomice se možemo složiti da je došlo do urušavanja sustava vrijednost. Samo, razlikujemo se u tumačenju zašto su se vrijednosti “urušile”, po Vama izgleda zbog “odlaska” iz “uređenog, bivšeg” društva, u “kaos” današnjice. Pod bujanjem fašizma, Vi mislite na koncerte Thompsona, a ja na Miloševića jučer, te Dodiga i “izbeglu RSK Vladu i one koji se ne srame svoje uloge u njoj”, danas!

Kao što vidite, moji i vaši odgovori su ponešto različiti, kao i perspektive iz kojih gledamo na “Balkansku PEN inicijativu”, koju zdušno podržavate. Osjećate i Vi da Vama i Vašim istomišljenicima u Hrvatskoj “vrijeme curi”, pa treba “proširiti tržište izdavaštva”. No, ne bojim se ja za Vas, naći ćete Vi  uvijek neko tržište, imate Vi sponzore širom svijeta, sve dok Hrvatsku gurate u Balkaniju. Makar kroz Balkanski PEN. Zato pišite za Vaše tržište, ali nas ne trpajte tamo gdje ne pripadamo, niti želimo. Ma kako Vi zbog toga frustrirani bili.

dipl. ing. Damir Tučkar

{mxc}

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.