Krađa otisaka stopa gmazova u Istri
Hrvatska, na vjetrometini svjetske ekonomske krize, bremena unutarnjih podjela na tragu ideologija XX stoljeća i nekažnjenih, prešućivanih i amnestiranih zločina 45 godišnje diktature, muka tranzicije prema EU punopravnoj članici, nekažnjenih primijenjenih privatizacijskih modela, migracija stanovništva kao posljedica ratnih zbivanja, te rastućeg siromaštva, medijskog senzacionalizma uz tzv. „brainwashing" čitateljstva i gledateljstva, po diktatima vlasničkih struktura, doživljava i transformaciju morala i tradicionalnih vrijednosti. Hrvati, odavno prepoznati kao radišni, odani sljedbenici katoličanstva, sudeći prema medijskim objavama u „crnim kronikama" tiskovina, ipak, svoj stav prema životu i društvu u kojem žive, ipak izgleda polagano mijenjaju.
Porast kriminala
Statističari bilježe porast imovinsko-pravnih delikata, ili popularno rečeno, provala, krađa, otimačina, razbojstava, „mafijaškog reketarenja" i ostalih oblika kriminalnog ponašanja. Uzor im je, potpuno logično, pružila i aktualna politika, o čemu svjedoče i brojni sudski procesi najvišim političkim dužnostima hrvatske, ali više od toga i „propuh" u državnoj blagajni i nacionalnoj imovini Aktualna politikaStatističari bilježe porast imovinsko-pravnih delikata, ili popularno rečeno, provala, krađa, otimačina, razbojstava, „mafijaškog reketarenja" i ostalih oblika kriminalnog ponašanja. Uzor im je, potpuno logično, pružila i aktualna politika, o čemu svjedoče i brojni sudski procesi najvišim političkim dužnostima hrvatske, ali više od toga i „propuh" u državnoj blagajni i nacionalnoj imovinikoju su stjecale generacije Hrvata, prije nas, a što se olako rasprodaje „stranim interesnim skupinama", za „šaku dolara". Više od desetljeća stvara se klima kako je u osobnom bogaćenju „sve dopušteno", jer, na kraju je važan „samo rezultat". I dok, danas, brojni uspješni poslovni ljudi Hrvatske, nerado otvaraju razgovor na temu „Kako sam stekao prvi milijun?", najširi slojevi stanovništva sve teže „podnose" poruke odgoja u obiteljima, kršćanskog nauka i uopće školskog sustava, kojima su se do sada, stoljećima stvarale generacije radišnih ljudi, što štuju svoje pretke i vjeru (simbol moralne vertikala društva).
Bizarne krađe
Već smo ispraznili svoje rezervoare čuđenja nad brojnim „bizarnim krađama" o kojima svakodnevno čitamo, poput krađa spomenika od bronce, šahtova i ostalih metalnih predmeta sa mostova i prometnicama, crkvena zvona, a o provalama u stanove i razbojstvima u centru Zagreba, u „pol bijela dana" razmišljamo kao o „nečemu normalnom" za veliki grad. Ipak, današnja vijest o krađi otiska stopa dinosaurusa u Istri, s plaže usred mjesta Lovrečica kod Umaga, jednostavno je šokirala ! Kamena ploča s otiscima stopa dinosaura terapoda, zvanog i 'zvjerska stopala', koji je živio prije stotinjak milijuna godina i tamo na toj plaži stajala milijunima godina, na jednoj od 15ak sličnih Istarskih lokacija, uklonjena je, očito, teškom mehanizacijom, pri čemu je i devastirana obala. U nekoliko sati uništeno je nešto što je priroda čuvala 95 milijuna godina, a ostalo je još nekoliko otisaka stopa na susjednim kamenim gromadama, slabije vidljivih. Prvorazredna znanstvena tekovina Istre, ali i nenadoknadiva turistička atrakcija, nepovratno je uništena, u skladu sa promjenom morala društva u kojem živimo, uzrokovanim devastacijom ljudskih duša u društvu globalizacije gdje je pohlepa sredstvo za cilj: osobno materijalno bogatstvo kao simbol osobnog uspjeha.
Ako, kao turisti, šetate Londonom, Parizom, Bruxellesom i ostalim gradovima Europe, i USA, te obilazite, skupo plaćajući ulaznice, brojne muzeje, naići ćete na brojne artefakte, čak i cijele preseljene hramove, brojne eksponate kao simbole stvaralaštva raznih kultura, najčešće iz zemljopisnih područja o kojima su, zemlje u kojima muzeje obilazite, „skrbile" u nekim davnim kolonizatorskim vremenima.
Stope gmazova
Iz natpisa „Glasa Istre", o krađi otisaka stopa gmazova u kamenu, pored Umaga, saznajemo kako ova šokantna vijest zapravo nije novost, jer se stope dinosaurusa iz Lanterne kod Poreča čuvaju u Milanu već 40ak godina, a i u Trstu se nalazi jedna „umaška stopa". Ova najnovija krađa, vrlo je vjerojatno izvedena je „po narudžbi", a ako policija i pronađe „bageristu", pitanje je da li će se pronaći naručitelj, sama kamena ploča sa otiskom, dok štetu u prirodi, na plaži Lovrečica, nitko ne može popraviti.
Kao i uvijek, od posljedice (primjereno kažnjavanje eventualno pronađenog počinitelja), bitnije je spriječiti mogućnost nastanka ovakvih nemilih događaja, ne samo u smislu fizičke zaštite lokaliteta, već više u smislu „rađanja ideje" u glavama potencijalnih počinitelja za slična nedjela. No, tu govorimo o tradicionalnom pristupu moralu i odgoju, kategorijama koje možda, poput dinosaurusa, danas izumiru i ustupaju mjesto nekim novim pogledima i promocijama simbola uspješnosti pojedinaca u društvu. Upitajmo se, kupuje li se novcem baš sve?
Damir Tučkar, dipl.ing