Ivica RačanPrema novinskoj informaciji, publiciranoj ovih dana (ožujak 2010.) u jednom od dnevnih tiskovina, saznao sam kako se priprema imenovanje nekih ulica, prema inicijativi pokrenutoj od pojedinih članova Odbora iz rujna 2009., kada su u Fond imena ulica 1. skupine stavljena i imena oskarovca Dušana Vukotića, preminulih političara Savke Dabčević Kučar i Ivice Račana. Posebno budi pažnju i „bode oči“ imenovanje ulice po Ivici Račanu, što je potpuno politički obojena odluka, u suprotnosti sa stručnim i moralnim kriterijima, ideološki neobojenim, a kojih bi se ovaj Odbor trebao pridržavati. Ivica Račan jest zauzeo svoje mjesto u povijesnim zbivanjima u Hrvatskoj, prije svega kao dosljedni čelnik Partije, jedne totalitarne i od Vijeća Europe, kroz dvije rezolucije, osuđene ideologije. Zagreb je tijekom strahovlade komunista, kojim je i Ivica Račan vjerno služio, desetljećima bio izvrgnut teroru nazivlja ulica posvećenih ideologiji komunizma, koje su bile ne samo uvreda zdravom razumu, već svim nevinim žrtvama ove mračne ideologije.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

hkvAnaliza ponašanja posjetitelja Portala HKV-a u prilogu "Treći korak na putu do cilja – analiza i prijedlog" autora g. Paje Grkčevića vrijedan je pokušaj analize i političkih stavova onih što na portal HKV-a dolaze kako bi „pobjegli“ od politički unificirane medijske današnjice u Hrvatskoj. Polemički prilozi i komentari portala pobuđuju i mnogo širu pažnju i interes javnosti, a usuđujem se reći kako se i „prate“ s pažnjom i kod, u političkom smislu, „neistomišljenika“, što ukazuje i na bar „mali respekt“ prema na Portalu iznošenim stavovima. Očito je i svima jasno, kako se na portalu HKV-a posjetitelji mogu razvrstati na: a) povremene posjetitelje, koji samo čitaju priloge, ali nikada se ne uključuju u polemike, niti su "registrirani" posjetitelji Portala, b) povremene posjetitelje Portala, koji su registrirani i povremeno se uključe dodajući na nekim člancima svoj komentar, a u načelu ne polemiziraju s ostalim "komentatorima", c) svakodnevne posjetitelje Portala, dakako registrirane, koji često ubace komentar uz pokoji članak, ponekad polemiziraju s ostalima, uglavnom su konstruktivni u komentiranju i drže se teme članka...(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

Tito"Službeni povjesničari", pojedinci i institucije u Hrvatskoj, još uvijek, s 20-godišnje vremenske distance i vizura pada Berlinskog zida, nisu u stanju napisati nikakav stručno znanstveni rad, koji bi imao snagu postati znanstveno dokazano tumačenje činjenica naše povijesti, a u kojemu bi jednostavno stajalo: između nacionalsocijalizma i socijalizma postoji znak jednakosti! Nacionalsocijalizam je termin, koji se u Hrvatskoj, a zapravo na području bivše YU tvorevine, namjerno izbjegava koristiti, pa se to vremensko razdoblje označava kao "fašizam". Oni koji bi trebali poučiti javnost, znaju što ta dva termina predstavljaju i znače, ali i 20 godina nakon "zida" ne čine ništa da u školske udžbenike uđe termin nacionalsocijalizam, na ona mjesta gdje danas piše fašizam. Jasno je i zašto već 60 godina ta iskrivljena terminologija ostaje ušančena u obrazovnim procesima, i zašto se "utuvljuje" u glave generacija i generacija učenika, studenata. Očita je namjera da se riječ "socijalizam" očuva kao neokaljana, a upravo to bi učinio termin " nacionalsocijalizam".(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

e-knjigaPosljednjih desetljeća, približavanjem jeseni, Hrvatsku potresaju problemi vezani uz tiskanje, cijene i distribuciju školskih udžbenika. Pisanje udžbenika i njihovo tiskanje, veliki je poslovni poduhvat u zemlji gdje prosječne tiraže beletristike ne prelaze par tisuća primjeraka, pa ne čudi „tržna bitka“ izdavača za „njihov“ dio tog školskog segmenta izdavačkog „kolača“. Svake godine, neminovno, svjedočimo i sa tim „školskim izdavaštvom“ popratno vezanim aferama ili bar medijskim „kritikama“ cjelokupnog procesa. Roditelji školaraca, pored svih ostalih upisnih groznica i muka, štrajkova i nezadovoljstva prosvjetara, prisiljeni su, u vremenima školskih praznika, razmišljati i „muku mučiti“ s namicanjem novaca za opremu svojih đaka, ali i o tome gdje, kada i kako doći do udžbenika. Ovaj svakogodišnji prosvjetno-obrazovni „nered“, da ga baš ne nazovemo kaos, izgleda postao je „standard života u Hrvatskoj“, a kulminirao je sa „besplatnim udžbenicima“. Ipak, možda je vrijeme da se bar djelomice, i siromašna Hrvatska, okrene dugoročnijem promišljanju rješavanja problema udžbenika, u skladu s trećim milenijem i tehnološkim napretkom, ali i praksom što počinje živjeti u razvijenom svijetu.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

telekomunikacijeUstav je temeljni dokument svake države, prema kojem bi se, laički rečeno, trebali „ravnati“ svi ostali zakoni, te se stoga podrazumijeva kako su njegove izmjene i dopune izuzetno rijetke i doista neophodne zbog možebitnih kvalitativnih promjena što utječu na svakodnevni život stanovništva. Hrvatska je specifična zemlja, pa nije neobično što su posljednjih mjeseci u javnost puštene naznake mogućih promjena Ustava, koje se nastoje medijski prezentirati kao nužne, no u suštini svode se na politikantstvo političke „elite“ koja želi Ustav iskoristiti kao alat u ostvarenju svog političkog cilja: integracije Hrvatske u asocijacije (Zapadni Balkan i EU). O opasnostima izmjena Ustava, te što se krije iza najavljenih prijedloga promjena, posebno navođenjem tema (područja), na HKV portalu su objavljeni prilozi, popraćeni brojnim komentarima članova i posjetitelja.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

BeogradVijesti iz našeg istočnog susjedstva, Srbije, u normalnim okolnostima ne bi trebale imati za prosječnog građana naše zemlje veći značaj nego primjerice vijesti iz susjedne Mađarske. Ipak, kako živimo u mladoj državi što se nakon gotovo 70 godina uspjela osloboditi nametnutog „bratskog zagrljaja“ propale jugoslavenske države, vijesti iz Beograda su u tom kontekstu važnije za našu budućnost od onih iz Budimpešte. Štoviše, ovih dana neki naslovi članaka i priloga zagrebačkih dnevnih listova s vijestima iz beogradskih medija izazivaju kod pažljivijih čitatelja i čuđenje i zabrinutost, ne zbog vijesti samih, već zbog političkih motiva zbog kojih se one plasiraju.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

telefonZapočelo je razdoblje medijskih nadmetanja predsjedničkih kandidata za naklonost birača što će trajati sve do dana odabira, 27. prosinca. Novinari, tiskani mediji, TV kuće, nadasve javna TV, po svojim će već kriterijima, suptilno manipulirati stvaranjem „slike-javnog odraza“ dvanaestorice službenih kandidata. Neki će otvoreno, neki prikriveno, potpomognuti „znanstvenom“ provedbom anketiranja javnog mnijenja, nastojati da slika „poželjnog“ kandidata za javnost bude što bolja, pa će nekima medijska prisutnost i dalje biti bez ograničenja, a nekima strogo dozirana. Nečije će fotografije spin doktori photoshopom pomladiti, neke će riječima i komentarima pred javnošću „poružniti“. No, jedna je manje atraktivna tema ipak zaslužila da je se, zbog izuzetne važnosti za zemlju, posebno naglasi: telekomunikacije! Tu je temu, u malobrojnim mu „dozvoljenim“ javnim istupima naglasio i spomenuo od kandidata jedino Dr. Miro Tuđman, ostalim kandidatima je to, valjda, „apsolvirano i riješeno“ pitanje.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

ZgKnjiževnik Mile Budak opet je, u ova predizborna vremena, izvučen na medijsku političku pozornicu, kako bi, dokazano u praksi današnje Hrvatske, opet poslužio u obračunu s političkim konkurentima., kao vrlo efikasno sredstvo diskvalifikacije. Naime, novinar Novog Lista, Denis Romac, 17. ovog mjeseca objavljuje “senzaciju”: “Jedan od ukupno 16 mjesnih odbora na zagrebačkom Žitnjaku, na samom rubu tog poznatog zagrebačkog kvarta, koji graniči s Avenijom Marina Držića i Vukovarskom ulicom, službeno nosi naziv »Mjesni odbor Hrvatskog književnika Mile Budaka«. Budući da je ovu “priču” trebalo malo osnažiti dodatnom antifašističkom argumentacijom o porastu “Hrvatskog nacionalizma” i uznemiriti javnost, “iz naftalina” se izvlači kako je Sanader udobrovoljio “Europu” uspješnim rušenjem spomenika Budaku i Juri Francetiću 2004. godine. Kao uzgred, novinar Romac nam zabrinuto priopćava da još uvijek u Hrvatskoj, čak 17 gradova (naselja) u Hrvatskoj se “drznulo” i dalje imati ulicu s imenom ovog književnika.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

DIPU večernjim satima 15. studenog Državno izborno povjerenstvo završilo je na Markovu trgu prihvaćanje listi s podrškom kandidatima na predstojećim izborima za Predsjednika Republike Hrvatske. Službeno, započinje vrijeme verifikacije potpisa, dakle odstranjivanja potpisa podrške koji su zbog nekog razloga nevažeći, bilo da je građanin dao potpis dvojici ili više kandidata, bilo da su osobni podaci nepotpuni i ne postoji mogućnost provjere identiteta potpisnika. DIP će po završetku posla obznaniti listu kandidata što su uspjeli u naumu predaje liste potpisnika kao i brojčanu dužinu tih listi. Poznata je činjenica kako je izborni Zakon propisao potrebu prikupljanja 10.000 potpisa podrške, a i vidljivo je nadmetanje s „prikupljenim brojem“ u cilju psihološkog djelovanja na „biračke mase“, kako je kandidat s najvećim brojem potpisa podrške, već „pobjednik“…(D.Tučkar)

Add a comment        
Sub, 23-10-2021, 19:19:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.