UmirovljeniciVojvođanski Građanski list od subote 5. travnja 2008. je, objavio izjavu g. Jovana Kablara, a kako prenosi HINA i današnji www.business.hr, izvještavajući o okruglom stolu održanom u Novom Sadu, u petak 4. travnja 2008. pod pokroviteljstvom pokrajinskog Savjeta za izbjegle, raseljene i prognane osobe, da Hrvatska duguje izbjeglim Srbima, na ime neisplaćenih mirovina gotovo 1 milijardu eura. Predsjednik udruge izbjeglih Srba, Kablar, očekuje pomoć vojvođanske administracije, da izvrši pritisak na Srbiju i na Hrvatsku za što brže rješavanje ovog pitanja. Predsjednik Savjeta g. Janko Veselinović, će pokušati inicirati zajednički sastanak s predstavnicima ministarstva vanjskih poslova Srbije, zastupnicima SDSS-a u Hrvatskom saboru i srbijanskim povjereništvom za izbjeglice na kojem bi se postigao dogovor. Računica kojom se došlo do ovog iznosa temeljena je na procjeni kako Hrvatska “duguje” između 30.000 i 40.000 mirovina. SDSS je, prema riječima predsjednika izvršnog odbora g. Bore Rkmana stava da je taj iznos nerealan, te objašnjava: "To bi bila prva procjena na temelju podataka da mirovine potražuje oko 50.000 ljudi. Međutim, udruga umirovljenika u Hrvatskoj napravilo je evidenciju u kojoj se nalaze 17.234 osobe, tako da bi i realna svota trebala biti negdje oko trećina prvobitne". Predsjednik SDSSa g.Vojislav Stanimirović je, komentirajući ove zahtjeve, potvrdio da u koalicijskom sporazumu sa HDZom pitanje mirovina nije nigdje eksplicitno navedeno, ali da je “obveza rješavanja tog problema bila dio dogovora sa HDZ-om prilikom ulaska u vladu.”(D. Tučkar)
Add a comment        
 

 
RHU ovim turbulentnim vremenima kada je Hrvatska na vjetrometini sukoba raznorodnih interesa prisiljena donositi dugoročne, sudbonosne odluke , poput aktiviranja integrativnih procesa sa vojnim i ekonomskim savezima, na marginama službene politike, već duže vrijeme čuju se, u javnom medijskom prostoru, prisutnošću malobrojna, upozorenja o štetnosti kretanja tim putem. Stječe se dojam da „ozbiljni“ političari, neovisno kojoj stranci pripadaju, u nedostatku volje ili vremena ozbiljnog promišljanja ovih primjedbi, govore o njima s omalovažavanjem ili ih naprosto ignoriraju. Time, naravno, dodatno iritiraju autore, iskreno zabrinutih domoljubnih snaga za budućnost Hrvatske, što se može i iščitati iz članka gospodina Milovana Šibla, prenesenog na ovom Portalu pod nazivom: „Što zapravo izolacionizam jest?“ . Ipak, dobre namjere autora ne opravdavaju njegove pogrešne premise koje nudi čitateljima, a koje će, uvjeren sam, nekritički prihvaćati, neki od njih, u svojoj idejnoj isključivosti ili političkoj zaslijepljenosti, bez spremnosti na prihvaćanje ratia ili argumentacije. Stoga, ovaj članak g.Šibla može biti dobar povod za ustanovljenje jedinstvene platforme glede aktualnih integrativnih procesa, onih domoljubnih snaga koje danas ne participiraju u zvaničnom političkom prostoru Hrvatske.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
George W. BushDolazak predsjednika najmoćnije države svijeta u Hrvatsku 4. i 5. travnja nesumnjivo jest veliki diplomatski uspjeh i snažan „vjetar u leđa“ na putu, kako se to kaže, prema euroatlantskim integrativnim asocijacijama. U potpunosti stoje tvrdnje da je posjet Hrvatskoj istovremeno i snažan signal potencijalnim ulagačima o stabilnosti i sigurnosti investicija, te od samog posjeta treba i očekivati koristi. U političkom smislu, posjet i pozivnica pridruživanja NATO savezu, znak su da se Hrvatska, konačno, svrstala na „pravu“ stranu u današnjem globalizacijskom svijetu. O stupnju razvoja demokracije, slabostima demokratskih „euroatlantskih“ država, o tome kakva bi demokracija mogla i trebala biti, može se beskrajno dugo raspravljati i teoretizirat. No, činjenica jest, da je upravo taj krug država, danas, sagledavši globalno svijet, dosegle vrhove kojima ostale države streme. Dakako, ima i onih država kojima to nije na kraj pameti, poput Kube, Sj. Koreje i mnogih drugih koji traže neki različiti put i formu „demokratskog“ ili demokratskog uređenja. Kako stvari stoje, izgleda da baš i nema primjera zemlje, za koju bi mogli reći da je, danas, „ispred“ stupnja demokratskog razvoja ovog kruga euroatlantskih zemalja!(D. Tučkar)
Add a comment        
 

 
telefonijaIako nam se čini kako su mobilni telefoni oduvijek u uporabi i ne možemo više zamisliti život bez njih, ove 2008 godine korištenje mobilnih aparata doseglo je zapravo u Hrvatskoj punoljetnost. Točnije, 1990, u sam osvit Domovinskog rata, u Zagrebu je puštena u komercijalni rad prva mobilna telefonska mreža u bivšoj državi. U ime istine, treba reći da su planovi o lansiranju prve mobilne mreže trebali biti ostvareni za Univerzijadu 1987, kada su i obavljeni prvi „eksperimentalni“ mobilni pozivi u Zagrebu, no tadašnja je „politika“, vođena iz Beograda, onemogućila još jednu implementaciju tehničkog dostignuća, poput prve radio stanice, na Gornjem Gradu, u ovom dijelu Europe, i opet u Hrvatskoj. Iako to nigdje nije dokumentirano, ali to je učinjeno namjerno, kako bi se pružila prilika Srbiji da ponese primat u primjeni ovog, tada izuzetnog tehničkog dostignuća. No, kako isključivo novac, kojeg tadašnjoj Zajednici PTTa lociranoj u Beogradu , nije nedostajalo, očito nije bio i dovoljan preduvjet, već su to, dakako, primarno bili stručnjaci tehnologije, ipak je prva mobilna telekomunikacijska, analogna, mreža, poznata po predbroju 099, puštena u komercijalni rad u Zagrebu.
Add a comment        
 

 
GranicaProblemi hrvatskih granica predugo su bili od vladajućih garnitura zanemareni ili podcjenjivani, a i počinjene su, posebno od pregovarača Račanove Vlade, u postupcima pregovora oko pojedinih graničnih problema, diletantske pogreške s dugoročnim posljedicama. U promišljanju problema hrvtaskih granica, ne treba smetnuti s uma, da je Hrvatska jedina, koja je prisilno, nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije, ušla u francusko-britansku umjetnu tvorevinu Jugoslaviju, a izašla iz nje 1990, s bitno reduciranim nacionalnim teritorijem. Iako znamo da je gubitak teritorija Boke ili Banata i Bačke, danas ne samo gubitak teritorija, već uopće i gubitak prostora na kojem hrvati žive, svjesni smo da je ta realnost posljedica gotovo stoljetne beogradske politike kojoj se, samo hrvatski narod bez moćnijih zaštitnika, nije mogao suprotstaviti. Danas svjedočimo nastajanju „nove realnosti“, države Kosovo, ne trna, već „revolucionarnog balvana“ u oku Srbije, koja je gubitkom i „drugog oka u glavi“ (Crne Gore), ipak dobitnik u procesu raspada „YU frankensteinske“ tvorevine. Naime, Srbija je, stoljetnim uprezanjem pravoslavlja i širenjem, inače autokefalnog pravoslavlja, SPC širila i u svim YU republikama gdje postoji srpska manjina. Time je, osim u Hrvatskoj, proizvela dugoročne, teško rješive probleme i novostvorenim državama okruženja, osim Hrvatske i Makedoniji i Crnoj Gori i BiH. No, dok smo od početka bili svjesni težine i potrebne dugotrajnosti u rješavanju graničnog pitanja sa Srbijom, njenim prelaskom „tisućljetne“ Drinske granice prema zapadu, granica sa Slovenijom činila se neupitna.(D. Tučkar)
Add a comment        
 

 
Vedran ČorlukaNa portal Pincom.info objavljen je članak koji govori o protestima srba u tzv.RS i njihovim zahtjevima za rušenje spomenika braniteljima Dervente, podizanje kojeg je financirao nogometaš Vedran Čorluka. Više je nego zanimljivo pročitati “argumentaciju” inicijatora, ali i sprege (očekivane?) s rabinom u RS, izvjesnim Jozefom Atijasom. Naravno da, njihove oči dobu grbovi Hrvatske i spomen imena hrvatskog, što ga izjednačavaju s ustaštvom. I dok nam je za srbe ovo “normalna” reakcija, jer drugu u njihovoj zaslijepljenosti i ne možemo očekivati, napad rabina na franjevce i njegova izravna podrška velikosrpskim sljedbenicima miloševićevske fašističke političke platforme je ipak iznenađuje, te zaslužuje i prosvjednu reakciju nadležnih institucija hrvatske vlasti predstavnicima države Izrael. Hrvatska ima i moralnu ali i “pravnu” obavezu brinuti o Hrvatima u BiH, što se posebno odnosi na tzv. RS u koju Srbi uspješno opstruiraju povratak izbjeglica. U tome im, svojim nečinjenjem, danas, aktivno pomaže i hrvatska Vlada, a upravo je ovo primjer kada bi, preventivnim djelovanjem, trebala utjecati na vlasti tzv. RS.(D. Tučkar)
Add a comment        
 

 
UDBADanas, 6.ožujka 2008. je na portalu www.index.hr osvanuo niže citirani prilog, koji baca jedno novo svijetlo na trenutni odnos snaga hrvatske političke scene i do sada neuspješne pokušaje osuda počinjenih zločina u vremenima komunističko-velikosrpske diktature. Svjedočenja pred Sudom u Munchenu Bože Vukušića i Vice Vukojevića zorno pokazuju, na njihovim osobnim sudbinama, kako su “nepoželjna” iznošenja činjenica, koje mogu kompromitirati neke “bivše”, opasna po privatni život “malog čovjeka”! Kada EU prigovara Hrvatskoj na nesređenom pravosuđu i korupciji, onda ne misli samo na kaotično stanje u gruntovnicama, što je proteklih desetljeća i te kako odgovaralo raznim interesnim skupinama, već i na situacije poput ovih, kada bi sudstvo trebalo biti doista neovisno, svjedoci zaštićeni, a utjecajni političari i lobiji onemogućeni u pritiscima rješavanja sporova prema njihovim željama. O čemu se ovdje radi? INA je, svjedoči to i ovaj process o UDBA rukopisu ubojstva Đurekovića, “oduvijek” bila predmet manipulacija novcem od aktualne politike i obavještajnog miljea. Ogromni novčani iznosi, kojima se nafta kupovala, fluktuacija tečaja dolara i cijene nafte na svjetskim burzama, uz “standardne” igre provizija posredničkim, “svjetskim”, firmama, otvaralo je oduvjek prostor da se ponešto novaca “zagubi”. Bilo za potrebe politike, obavještajne zajednice, a bogme ponekad i u “privatne džepove”.
Add a comment        
 

 
Počasni građani grada ZagrebaGrad Zagreb poput mnogih gradova svijeta, njeguje institut dodjele titule počasnog građana, i to od 1850. godine. Danas je postupak dodjele, od podnošenja prijedloga do čina dodjele ove titule, reguliran Statutom grada Zagreba, objavljenog 1999. g. u Službenom glasniku Grada Zagreba. Zagreb, dakako, nije izuzetak, kada je definirao kriterije o tome tko može ponijeti ovu titulu, samoj osobi ali i gradu na čast. Članak 19 Statuta Grada jasno kaže: Počasnim građaninom Grada Zagreba može se proglasiti osoba osobito zaslužna za promicanje vrijednosti demokratskog društva, povijesnih događaja i tradicija hrvatskog naroda, položaja i ugleda Grada Zagreba, njegovih odnosa s drugim gradovima u zemlji i inozemstvu, te za razvoj Grada Zagreba-ili pojedinih njegovih djelatnosti, državnik ili dužnosnik druge države, član međunarodne organizacije, odnosno organizacije druge države ili njihovih tijela posebno zaslužan za Grad Zagreb i Republiku Hrvatsku u promicanju njezina suvereniteta, samostalnosti i samobitnosti na općeprihvaćenim načelima suvremenog svijeta. O proglašenju počasnim građaninom Grada Zagreba odlučuje Gradska skupština.
Add a comment        
 

 
Kazalište-limenkaKako izvještava Vjesnik, od 3. siječnja, u Zagreb je dopremljeno demontirano kazalište - limenka, poklon iz Potsdama, za čiju demontažu i montažu je plaćeno 5,5 milijuna kuna tvrtki ZM Inženjering. Kazalište bi se trebalo postaviti u Sloboštini i u velikoj mjeri udovoljiti potrebama za ovim tipom prostora i obogatiti kulturnu ponudu cijeloga grada. Nitko ne dvoji u potrebu da Novi Zagreb bude obogaćen kazališnom ustanovom, no ipak je u ovome potezu Poglavarstva grada nekoliko nepoznanica, vrlo bitnih za konačnu procjenu uspješnosti ovoga poteza.(dt)
Add a comment        
Sri, 19-01-2022, 15:53:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.