Tadić i MesićKako piše “Jutarnji” predsjednik Srbije g. Boris Tadić je u izjavi za beogradski list “Blic” izrazio mišljenje o mogućem kompromisu vezano uz obostrane tužbe za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, naravno uz uvjet odustajanja od sudskih procesa. Tadić je dodao i da "zbog toga protutužba Srbije ima svoj tehnički i uravnotežujući karakter". Međunarodni sud u Haagu je prihvatio svoju nadležnost u svezi tužbe Hrvatske i BiH za osmišljeni zločin genocida, temeljem, koje li ironije, Deklaracije tadašnje države zvane SRJ iz 1992 god. upućene Općoj skupštini UN-a kojom je objavila kako preuzima sve međunarodne obaveze “bivše” SFRJ što proizlaze iz članstva u međunarodnim organizacijama. Srbija je tada preuzimajući te obveze postupala pragmatično imajući prvenstveno u vidu tadašnje koristi u odnosu na ostale “bivše” republike propale države, kao i zbog uvjerenja, s obzirom na tadašnje vojno stanje u konačnu i izvjesnu vojnu pobjedu i potvrdu teritorijalnih osvajanja. Tada nisu brinuli kako prihvaćanje “međunarodnih obaveza” znači i preuzimanje obaveza poštovanja i Konvencije o genocidu, pomalo “vruć krumpir” kojeg bi se danas rado riješili.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
KubaProteklih dana novinske su agencije objavile dvije kratke, naizgled ne posebno zanimljive vijesti, iz zemljopisno udaljenih krajeva. Čitatelj bi mogao na prvi pogled zaključiti da se radi o bizarnostima, nepovezanim sa Hrvatskom. Objektivno, možda to i jest tako, no te vijesti barem kod nekih ipak pobuđuju asocijacije sa Hrvatskom ne tako davnom prošlosti ili sadašnjosti. One su djelići mozaika života Hrvatske kojeg želimo učiniti boljim svim njenim građanima, u istinski demokratskoj Hrvatskoj. I ove dvije kratke agencijske notice podsjećaju nas da ne možemo tako brzo pobjeći od naše prošlosti, te da i sadašnjost baš ne kreiramo sami. Na internetskim stranicama HRTa danas je osvanula vijest kako su pred španjolsko veleposlanstvo u red stale stotine Kubanaca, prvi dan nakon što je Španjolska počela primjenjivati novousvojeni Zakon, o dodjeli državljanstva prema tzv. povijesnom sjećanju. Taj Zakon će omogućiti unucima španjolskih useljenika da predaju zahtjev za državljanstvo, što u slučaju Kube dovodi do gotovo 200.000 potencijalnih „novih“ Španjolaca. Iako je Kuba prekrasna zemlja u koju, usprkos udaljenosti, danas hrle tisuće turista, iz dobro nam znanih razloga, iz te iste zemlje nastoje, već desetljećima, pobjeći svatko tko može, koristeći svaku priliku i sredstvo, koje samo mašta očajnika može smisliti.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
AlbanijaHrvatski mediji donose ovih dana dvije, nepovezane vijesti iz dvije međusobno vrlo udaljene europske zemlje, koje su ipak hrvatskom čitatelju zanimljive. Ne zbog vijesti samih, već zbog događaja iz naše bliže povijesti, koje neizbježno povezuju kontekst tih vijesti i Hrvatsku svakodnevnicu. Hrvatski su mediji prenijeli vijest iz nedaleke nam Albanije, gdje je donesen Zakon, unatoč kritikama oporbenih stranaka, o onemogućavanju obavljanja javnih dužnosti, osobama povezanim s nekadašnjom tajnom komunističkom policijom! Albanski parlament ima 140 mjesta, 74 zastupnika su glasovali za, 2 protiv, 1 suzdržan, dok je 63 oporbenih zastupnika bojkotiralo glasovanje. Premijer Sali Berisha, povodom prihvaćanja ovog Zakona, izjavio je kako se Albanija treba „očistiti od komunističke nesreće“. Zakon se odnosi na sve pripadnike komunističke tajne policije Sigurmi od studenog 1944., kada su komunisti,, potpomognuti i Titovim snagama ugrabili vlast porazom snaga saveznika Njemačke, do pada komunizma 1990. Čitatelje treba podsjetiti, kako je upravo zloglasna tajna policija održavala desetljećimadiktatorski režim Envera Hoxhe, prvenstveno terorom.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
internetIndustrijsko društvo XX st. u 70-im je transformirano u informatičko, a ovo evoluira i u 90-im postaje „umreženo“ društvo, u kojem je, zahvaljujući prvenstveno tehnologiji interneta, nastao novi tip kapitalizma. Zahvaljujući i propasti totalitarnih, nedemokratskih, ideologija, posebno komunizma, uz kraći vremenski period nestanka političke podjele svijeta temeljene na bipolarnosti, pojavila se globalizacija, termin primjenjiv i u sferi poslovanja, koje maksimizira profit temeljem minimiziranja proizvodnih troškova, primjenom hi-tech tehnologije, beneficija lokalne politike, uz princip korištenja što manje ljudskog rada, po što nižoj cijeni. Cilj su bila svjetska tržišta, a posljedice su bile lokalne, jer proizvodnja je izmještena iz razvijenih zemalja sa „skupom“ radnom snagom, na ona mjesta Zemljine kugle gdje je taj rad jeftiniji. Kako su kroz povijest u vremenima transformacije društva uvijek postojale razlike između zemalja u brzini (razvoju) kojom se društvo mijenja, jasno je da i danas informacijsko društvo je na različitom stupnju u, na pr. USA i Švedskoj, u odnosu na Zimbabve i Ruandu. Razumljivo je kako životni standard stanovništva, u zemljama koje brže napreduju u razvoju društva, jest bitno bolji od onih zemalja koje zaostaju, ne ulazeći uopće u ocjenu zašto su nečije polazne pozicije, na tom putu, bile bitno povoljnije. Osim ove gospodarske implikacije, informacijsko je društvo evoluiralo i usmjerilo razvoj demokracije, prema terminu kojeg neki nazivaju i „digitalna demokracija“. (D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
BahamondaOvih dana svjetski mediji donose dvije, nepovezane vijesti, iz Španjolske i Njemačke, koje, sagledane iz Hrvatske perspektive, svakako predstavljaju više od objavljene činjenice. Hrvatska javnost, desetljećima medijski odgajana u duhu, ponovno uznapredovanog „antifašizma“, nenavikla na objave sličnih vijesti, posebno bez „adekvatnog“ komentara, ostaje zbunjena. Okupljanje na obljetnicu smrti generala Franca u Madridu i puštanje iz njemačkog zatvora teroriste Klara, iz Hrvatske imaju, zbog nekih paralela s nekim drugim događajima vezanim uz Hrvatsku, ponešto drugačiju „vizuru“ i tumačenja, ovisno iz kojeg „kuta“ hrvatske političke scene se događaji promatraju. Kako slike govore više od riječi, potrebno je pogledati kako se europski Madrid prisjetio 33. obljetnice smrti generala Francisca Franca y Bahamonde. Profesionalni vojnik ostvario je značajnu vojničku karijeru i zaslužio je generalski čin vojevanjem u Maroku, te posebno gušenjem štrajka 1934., što je prijetio stvaranjem anarhije. Ono što generacije Hrvata, učeći povijest nisu naučile, jest da je Španjolski građanski rat izazvan 1936., u izborno vrijeme, od strane radikalnih militantnih ljevičara, žestokim protucrkvenim nasiljem. Franco na čelu vojske preuzima vlast, no „zaslugom“ ljevičara, potpomognutih uvelike internacionalnim „dobrovoljcima“ započeo je krvavi građanski rat, ugušen 1939.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
europeanaStudeni 2008 određen je kao datum početka operativnog, probnog rada Europeane, kao kruna dvogodišnjeg projekta Europskog digitalnog muzeja, arhive i knjižnice, što je startao u srpnju 2007. Ova internetska stranica (http://dev.europeana.eu/home.php) prototip dati će mogućnost direktnog pristupa internetskim korisnicima do gotovo 2 milijuna digitaliziranih objekata, poput filmskog materijala, fotografija, slikarskih reprodukcija, zvukova, zemljopisnih karata, rukopisa, knjiga, arhivske građe, novina. Europa je očito prepoznala tehnološke mogućnosti 21. stoljeća, kako bi svoje nasljeđe učinila transparentno dostupnim svim građanima svijeta. Za vrijeme ovog probnog rada omogućen će biti pristup do sadržaja što je već digitaliziran i dostupan, parcijalno, u raznim europskim zbirkama muzeja, knjižnica, arhiva. Cilj je da se krajem 2009 omogući pristup do gotovo 6 milijuna digitalnih sadržaja, svih navedenih formi. U tehničkom smislu pristup sadržajima biti će mulitlingvalan, naravno engleski, francuski i njemački „interface“ u početku, vremenom će biti proširivan.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
JagodnjakStupce novina početkom ove godine punile su vijesti iz malog mjesta Jagodnjak, u čijoj je Osnovnoj školi ravnatelj bio Milovan Ležaja, poznat po diskriminaciji učenika i opstruiranja provođenja nastave na hrvatskom jeziku. Tek nakon mnogobrojnih protesta upornih roditelja u toj sredini, te ispisivanja djece iz škole onih manje upornih, te posebno „glasne“ HKV podrške roditeljima, školu su pohodile inspekcije Ministarstva, a u siječnju ove godine i Ministar osobno. Cinici bi rekli da vjerojatno ni to ne bi bio slučaj da se radilo isključivo o hrvatskoj djeci. No, s obzirom da je od šestero djece petih razreda samo dvoje Hrvata, a ostali su pripadnici njemačke nacionalne manjine, nešto je moralo biti učinjeno. Jer da nije, ispalo bi kako Njemci u RH ne da nemaju pravo nastavu pohađati na vlastitom jeziku, nego čak ni na službenom jeziku države u kojoj žive.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
JergovićU svojoj kolumni Jutarnjeg lista, od 14. listopada 2008., višestruko nagrađivani i hvaljeni, odnosno već neko vrijeme politički podoban književnik Miljenko Jergović obrušio se na stav predsjednika hrvatskoga PEN centra Zvonka Makovića o nepotrebnosti pristupanja nekakvom Balkanskom PENu. Naime, bivša veleposlanica Srbije, ili kako se već zvala ta zemlja u to vrijeme, u Norveškoj i predsjednica srpskog PEN centra Vida Ognjenović, nedavno je objavila pokretanje inicijative za osnivanje regionalnoga balkanskog PEN-a. G. Zvonko Maković ispravno zaključuje kako je srpska inicijativa za Hrvatsku bez smisla, jer bi “kolege željeli biti nešto što su nekoć u političkom smislu dijelom bili, a to je da su imali veće regionalno značenje nego što ga danas imaju”. Ova je konstatacija postala Jergoviću “crvena krpa” pred očima, pa se poput zapjenjenog bika u areni krcatoj čitateljima Jutarnjeg vređalačkom žestinom okomio na “zabadala koplja” u njegovu plećku. Naime, tako jednostavnom konstatacijom g. Maković je prozreo samu srž inicijative iz Beograda, a “naš” Jergović s druge strane srcem i dušom podržava svako “produbljivanje kulturnih veza” s istočnim susjedima.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Milorad DodikHrvatska i BiH duboko su i sudbinski povezane, kroz minula stoljeća i ljude, ma koliko se neki trudili posljednjih godina „dokazivati“ kako bi Hrvatska prema BiH trebala postupati kao prema bilo kojoj drugoj državi, s bilo kojeg kontinenta na svijetu, bez posebne „prisnosti“. Hrvate u BiH u posljednje vrijeme neki bi lišili mogućnosti odabira dvojnog državljanstva ili bi im barem rado uskratili mogućnosti glasovanja u Republici Hrvatskoj. Ovi su krugovi ipak shvatili nepostojanje pravne podloge za provedbu zamisli kojom su osmislili na izborima steći prednost, svjesni kako im je dijaspora općenito nenaklonjena. Dugo vremena i u Saboru smo iz krugova tih „naprednih, lijevih političkih opcija“ slušali kako je Hrvatska bila krivnjom predsjednika Tuđmana u ratna vremena agresor u BiH, nesvjesni posljedica izgovorenih riječi, a što se i danas posljedično oslikava kroz Haaška suđenja. Imajući u vidu da su kao posljedicu ratnih sukoba proteklih petnaestak godina upravo Hrvati izgubili najviše, jer su htjeli-ne htjeli, pretvarani iz konstitutivnog naroda u manjinu, upravo su dramatično zazvonila upozorenja predsjednika Republike g. Stjepana Mesića u razgovoru za internetsko izdanje tjednika Der Spiegel (8. listopada 2008.).(D.Tučkar)
Add a comment        
Sub, 27-11-2021, 15:41:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.