TitoBeogradski je „Kurir“ ovih dana objavio intrigantnu priču, koja može štovateljima „lika i djela“ velikog Maršala propale države možda dati povoda da Josipa Broza sagledaju iz sasvim nove perspektive. Njegova udovica, koja već desetljećima živi u Beogradu, zbog ovih ili onih razloga u nekoj vrsti „kućnog pritvora“, a i prema standardima zapadne demokracije narušenih ljudskih prava, susrela se s ministrom srpske policije Ivicom Dačićom radi izdavanja putovnice. Činjenica je kako je svojedobno „deložirana“ s Dedinja, zbog potreba tamošnjih novih „stanara“ te je bila dugi niz godina bez osobnih dokumenata, prihoda, a da i ne govorimo o pratećoj sviti kuhara, vrtlara, poslužitelja, kakve su već svi komunistički vlastodršci imali. Svi su oni neovisno u kojem kraju svijeta su živjeli, a još manje o retorici solidarnosti i socijalizma kao „društva jednakih“ neopisivo uživali živjeti životom „kraljeva“ i ostalih čelnika režima koje su rušili. I dok su za života „druga Tita“ na „kapaljku procurile“ informacije iz njegove privatnosti bile doslovno po život opasne za one koji su ih širili ili samo čuli, nakon devedesetih saznali smo „sve“ o njegovom Don Juanskom umijeću, no ne baš i o imovnom stanju.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
JergovićO Jutarnjem listu i njegovom redovnom kolumnisti Miljenku Jergoviću napisani su i na HKV portalu brojni osvrti, jer su stavovi, ideje koje propagira i on i „njegov gazda“, nebrojno puta bili uzrok ljutnje i negodovanja onih što istinski žive i vole Hrvatsku. I baš kada smo već pomislili kako g.Jergović više ne može osmisliti nikakvu novu uvredu na račun Hrvatske i Hrvata, kako je u dosadašnjim kolumnama uspio „ispucati“ sav arsenal neprikrivene odbojnosti, da ne koristim baš riječ mržnja, prema sredini u kojoj živi i djeluje - evo ga opet.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Zoran JankovićZoran Janković gradonačelnik Ljubljane, ovih je dana usprkos brojnih medijskih otkrića grobišta i jama sa žrtvama komunističkih egzekucija u vremenu poraća II svjetskog rata, te nedvojbenih dokaza Titove krivnje za masovne egzekucije, šokirao Slovence prijedlogom da se nova avenija, sjeverni ulaz u Ljubljanu nazove Titova ulica. Na ovu je inicijativu žestoko reagirala na novinskoj konferenciji 7. travnja mladež stranke Nova Slovenija, koju su predstavljali generalni sekretar Jernej Vrtovec i član izvršnog odbora MSi Aleksander Reberšek. Do 20. travnja traje prikupljanje potpisa za peticiju pod nazivom “Ne Titovoj ulici”, a pojavio se i protuprijedlog da se ulica imenuje “Ulicom žrtava Josipa Broza Tita”, kojeg smatraju izravno odgovornim za smrt “milijun ljudi”!(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Miljenko JergovićMiljenko Jergović, pisac i poznati kolumnist Jutarnjeg lista, u najnovijem uratku od 24.ožujka, doista je nadmašio sebe, komentirajući novootkriveno mjesto komunističkog zločina u Hudoj jami. Od ovog, u nekim krugovima intelektualaca i političara Hrvatske, izuzetno cijenjenog i nagrađivanog pisca, imali smo priliku, u redovno izlazećim kolumnama, pročitati mnoge osvrte i tvrdnje na aktualne ljude i događaje, najblaže rečeno vrijednih polemičkih odgovora. S vremenom, navikli smo da je takva, „literarna“, vrsta komentiranja dnevnopolitičkih zbivanja ovog autora, u skladu sa svjetonazorom vlasničke strukture ovog lista. Kako demokratska društva karakterizira sloboda izražavanja i u pisanim medijima, čitatelji bi svoje eventualno neslaganje s uredničkom politikom i političkom obojenošću dnevnih novina, trebao lako razriješiti na novinskom kiosku, odabirom nekih drugih, njemu svjetonazorski bliskijih novina. Specifičnost je Hrvatske da malobrojnim i redovnim konzumentima dnevnih novina mogućnost odabira baš i nije prevelika, pogotovo ako zaželi redovnu informiranost o zbivanjima u najvećem gradu. Zbog toga je i utjecaj spomenutog lista, na čitatelje, nezanemariv. A među istima, osobne stavove formiraju i mlađi čitatelji Jergovićevih kolumni, prihvaćajući izrečeno, bez dubljeg poznavanja okolnosti o kojima Jergović zbori. (D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
DresdenVjerujem kako je danas u Hrvatskoj svakome tko pročita naslov ovog priloga prva asocijacija Sud u Haagu i optužba protiv Hrvatske i njenih generala, za uporabu „prekomjernog granatiranja“ Knina u danima oslobađanja zemlje. Iako je apsurdnost ove optužbe vidljiva svakom dobronamjernom i objektivnom promatraču, očito je nastojanje da međunarodna politika odredi što je bila istina u olujnom Kninu kao što i tu istu politiku ne zanima je li bilo prekomjernog granatiranja u drugim slučajevima ovog strašnog rata, na pr. Vukovaru. Tzv. „topnički dnevnici“ koji nedostaju tužiteljstvu imaju jasno je to i neku drugu ulogu, u „širem pogledu na Hrvatsku“ osim ove sudske. No, namjera mi je bila podsjetiti na jednu drugu obljetnicu koja je također, s raznih političkih strana bila punih 64 godine propagandno iskorištavana zamagljujući suštinu, a to je nekažnjeni zločin protiv civilnog stanovništva. Iako su direktni krivci za II svjetski rat iskusili međunarodni sud za brojne počinjene zločine, tzv. „međunarodna pravda“ locirana „ad hock“ u Nurnbergu i te kako je žmirila na barem jedno oko amnestirajući pobjednike, antifašističku koaliciju, od bilo kakve odgovornosti za također brojne počinjene ratne zločine.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Taro AsoSvakodnevno smo zahvaljujući medijskoj povezanosti zasipani nizom informacija o zbivanjima iz cijelog svijeta, u čemu se teško snalaziti, izdvajati bitne od nebitnih posebno iz naše perspektive malene zemlje u predvorju „velike“ Europe, okupirane brojnim, prije svega gospodarskim problemima što se reflektiraju na naše male živote. Ipak, često smo u prilici u nekim vijestima s tko zna koje strane zemaljske kugle, vidjeti ne samo informaciju već moguću komparaciju političkog stava sa sličnim problemom naše mlade države. Posjeta japanskog premijera Taro Aso otoku Sahalinu na poziv ruskog predsjednika Medvedeva, tumači se kao prilika da se riješi granični spor dviju zemalja koji traje cijelo stoljeće. Završetkom II svjetskog rata tadašnji je SSSR iskoristio priliku kao pripadnik pobjedničke koalicije i jednostavno pripojio, do tada podijeljen otok Sahalin i četri manja Kurilska otoka. Otok Sahalin bio je podijeljen kao posljedica rata 1905 g., a Japan je sve do danas odbio priznati pravo današnjoj Rusiji da „ozakoni za sva vremena“ okupirano otočje pa Mirovni sporazum između dvije zemlje nije potpisan do danas! Ovi otoci, iako zemljopisno više nego očito sastavni dio Japana kao i brojna druga granična područja na svim dijelovima bivšeg SSSRa doživjela su sudbinu karakterističnu za poražene – pripojenje pobjedniku.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Cesare BattistiPovijest je ne jednom svjedočila kako se neki događaji, posebno zločini počinjeni iz ideoloških razloga, bolje rečeno zabluda, ako povijesno u smislu struke nisu ispravno valorizirani vraćaju kad-tad , te vladajućim garniturama predstavljaju „vrući krumpir“. Tog „krumpira“ svi se klone ili imaju tumačenja kojima se zbivanja iz prošlosti „lakiraju“. No, i tada se problemi uporno vraćaju sve dok se u povijesne knjige ne ubilježi istina o prošlim zbivanjima. Naravno, sud povijesti nije i sud pravde, pa se oni koji su stradali u bližim ili daljim povijesnim zbivanjima rijetko kada dobiju zadovoljštini, no povijesna osuda za krivce je zbog svog bezvremenskog roka trajanja višestruko teža od osude ovozemaljskih sudova. Izvještajne su agencije ovog tjedna donijele dvije nepovezane vijesti, s raznih strana svijeta, u kojima su zbivanja od prije nekoliko desetaka godina ponovno aktualizirana, upravo zato što su bila povijesno neispravno valorizirana. Poveznica između ovih zbivanja vremenski i zemljopisno udaljenih jest propala ideologija komunizma i tragična zastranjena njene nasilne provedbe. Trebali bi to imati na umu svi sljedbenici i branitelji komunističke ideologije i u našoj zemlji, jer duhovi prošlosti s ovih naših prostora i te kako opterećuju našu svakodnevnicu.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
tramvajEU je mozaik sastavljen od 27 kamenčića u kojem se svakodnevno dogodi mnoštvo, za stanovnika Hrvatske, više ili manje interesantnih događaja što napune novinske stupce i možda privuku našu pažnju zbog asocijacija sa našom svakodnevnicom. Gradom Sheffieldom ovih će dana kružiti i prevoziti putnike poseban tramvaj, posebno uređen u okviru kampanje protiv diskriminacije psihički bolesnih osoba. Unutrašnjost takvog tramvaja, sva u bijelom, izgleda poput soba u psihijatrijskim ustanovama, uz niz statističkih podataka i slogana poput: “Jedna od 4 osobe ima psihičkih problema, a to je 50 osoba na ovaj tramvaj, no one ne moraju provesti cijeli dan u ćeliji!“. Popularno nazvan „tapecirana tramvajska ćelija“, projekt je financiran od nekog lutrijskog fonda i podržan od mnogih javnih osoba, a sudeći po slikama, prihvaćen je od građana. Usprkos bijelih ploha, „umjetnici“ grafita, kojih sigurno i u Engleskoj ima, nisu poželjeli dati svoj „doprinos“ ovom tramvaju. Neminovno, kao stanovnika najvećeg grada Hrvatske s tramvajskim prometom, te svjedoka odnosa zagrebačkih „umjetnika grafita“ spram ZETovih vozila, pothodnika, novih fasada, čak u najstrožem centru grada, nameće se pitanje kako stati na kraj rečenoj devastaciji.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
AutobusOvog tjedna i naš tisak je prenio dvije vijesti, neuočljive i skrivene na marginama tiskovina, bez posebnih komentara i reakcija. Kako je Hrvatska usprkos slovenskih blokada i klipova prošla dobar dio puta prema konačnom prijelazu iz statusa kandidata u člana EU zajednice, što je postavljen za glavni vanjskopolitički cilj, naši bi se birači što će jednom na referendumu odlučiti kojim putem zemlja treba dalje ići, ipak trebali imati „širu sliku“ od one koje prezentiraju političke garniture. Dakako, oba odgovora na referendumsko pitanje pristupanja EU, imaju i pozitivnih i negativnih obrazloženja, a ovakve vijesti s margina mogu također utjecati na trenutno raspoloženje birača. Na volju čitatelja ovih redaka ostaje koliko će te vijesti utjecati na njihove osobne stavove u promišljanju Hrvatske budućnosti. (D.Tučkar)
Add a comment        
Sub, 27-11-2021, 14:57:51

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.